Dinamika, povezanost i genetička struktura hlapa Homarus gammarus (Linnaeus, 1758) u Jadranu

• Main Author: Pavičić, Mišo
• Other Authors: Matić-Skoko, Sanja, Šegvić Bubić, Tanja
• Format: Doctoral or Postdoctoral Thesis
• Language: Croatian
• Published: Sveučilište u Zagrebu. Prirodoslovno-matematički fakultet. Geološki odsjek. 2022
• Subjects: PRIRODNE ZNANOSTI. Interdisciplinarne prirodne znanosti. Znanost o moru; NATURAL SCIENCES. Interdisciplinary Natural Sciences. Marine Science; Geologija. Meteorologija. Hidrologija; Geology. Meteorology. Hydrology; info:eu-repo/classification/udc/55(043.3); dekapodni rak; dinamika populacija; stok; DNA biljezi; populacijska struktura; protok gena; decapoda; population dynamics; stock; DNA markers; population structure; gene flow; Niska; Protoka; European lobster; Homarus gammarus
• Online Access: https://dr.nsk.hr/islandora/object/pmf:11477; https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:217:839963; https://repozitorij.unizg.hr/islandora/object/pmf:11477; https://repozitorij.unizg.hr/islandora/object/pmf:11477/datastream/PDF

Stanje populacije hlapa (Homarus gammarus) u Jadranskom moru procijenjeno je primjenom metoda ribarstvene biologije i populacijske genetike. Analizom službenih podataka o ulovu hlapa u razdoblju od 2008. do 2017. uočeno je povećanje ulova, ribolovnog napora i ulova po jedinici ribolovnog napora u sjevernom Jadranu, dok je u istom razdoblju zabilježen pozitivni trend izmjerene i modelirane pridnene temperature mora. Utvrđena je značajna povezanost pridnene temperature mora i ulova po jedinici ribolovnog napora u sjevernom i srednjem Jadranu. Najzastupljeniji dužinski razredi hlapa su bili od 80 - 120 mm dužine glavopršnjaka, a jedinke ispod minimalne veličine ulova su činile 52,83 % ukupnog uzorka. Zabilježene su niske vrijednosti ulova po jedinici ribolovnog napora (4,6 - 239 g/vrši) s najvišim vrijednostima u proljeće i ljeto. Manje jedinke hlapa nastanjuju plića staništa i bliže obali, dok se sve veće jedinke pojavljuju dalje od obale. Postoji spolni dimorfizam u rastu hlapa s izraženijim rastom mase za mužjake nego ženke, dok ženke s dužinama glavopršnjaka većim od 80 mm imaju značajno širi abdomen od mužjaka. Prekomjerni izlov, gubitak staništa i druge antropogene aktivnosti nisu značajno utjecale na neutralnu genetičku raznolikost. Ukupna genetička udaljenost je bila niska između istraživanih populacija (FST = 0,0062). Genetička diferencijacija je utvrđena među populacijama iz različitih bazena Sredozemnog mora, dok su populacije iz Jadranskog mora bile panmiktične. Prosječna suvremena efektivna veličina populacije (NE) procijenjena za populacije hlapa se kolebala od 1,560 do 2,094 ovisno o metodi te su najveće vrijednosti zabilježene za populacije sjevernog Jadrana. Procjene stope migracije ukazuju da sjeveroistočna obala Jadranskog mora djeluje kao glavni izvor protoka gena te se genetički materijal može prenijeti od 300 do 600 km ovisno o trajanju pelagične faze ličinke hlapa i dinamici morske vode. Ovo istraživanje predstavlja prvo sveobuhvatno istraživanje stanja populacije hlapa u Jadranskome moru i ...