Sedimentološke karakteristike južnog dijela Istarskog fliškog bazena

• Main Author: Petrinjak, Krešimir
• Other Authors: Korbar, Tvrtko, Lužar-Oberiter, Borna
• Format: Doctoral or Postdoctoral Thesis
• Language: Croatian
• Published: Sveučilište u Zagrebu. Prirodoslovno-matematički fakultet. Geološki odsjek. 2021
• Subjects: PRIRODNE ZNANOSTI. Geologija. Geologija i paleontologija; NATURAL SCIENCES. Geology. Geology and Paleontology; Geologija. Meteorologija. Hidrologija; Geology. Meteorology. Hydrology; info:eu-repo/classification/udc/55(043.3); fliš; turbiditi; predgorski bazen; eocen; Dinaridi; flysch; turbidites; foreland basin; Dinarides; Eocene; Planktonic foraminifera
• Online Access: https://dr.nsk.hr/islandora/object/pmf:10357; https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:217:888451; https://repozitorij.unizg.hr/islandora/object/pmf:10357; https://repozitorij.unizg.hr/islandora/object/pmf:10357/datastream/PDF

Tema istraživanja su klastične naslage Istarskog fliša. Zajedno sa Foraminiferskim vapnencima, one čine ispunu Dinarskog predgorskog bazena koji je postojao na području Istre za vrijeme srednjeg eocena. Naslage fliša sastoje se od autohtonih hemipelagičkih lapora i naslaga taloženih iz gravitacijskih tokova. Za potrebe istraživanja analiziran je niz sedimentoloških stupova i točaka opažanja te su izdvojeni i opisani sedimentološki facijesi: olistoliti, megaslojevi, ruditni turbiditi, arenitni turbidit, lapori s rijetkim slojevima arenita, masivni lapori, te facijes slampova i klizišta. Megaslojevi su građeni od litoklasta porijeklom iz kredno-paleogenske karbonatne podloge, od fosilnog detritusa pretaloženog iz istovremenih karbonatnih rampi i od prerađenog bazenskog lapora. Karbonatni fosilni detritus prevladava i u ruditnim turbiditima, dok se siliciklastični detritus pojavljuje u tanjim turbiditima u gornjim dijelovima fliškog slijeda. Analize smjerova paleotransporta slojeva siliciklastičnog sastava ukazuje na dominantan smjer paleotransporta sa sjeverozapada prema jugoistoku, dok je za slojeve karbonatnog sastava prema sjeveru. Prema analizi facijesa možemo zaključiti da je Istarski fliš taložen na području podmorske padine i bazenske ravnice. Na taloženje megaslojeva glavni utjecaj imala je tektonika, koja je bila posljedica napredovanja dinaridskih struktura. Na temelju analiza zajednica planktonskih foraminifera i vapnenačkog nanoplanktona Istarskom flišu je potvrđena srednjeocenska starost. The topic of research are the clastic deposits of the Istrian flysch, which together with the Foraminiferal limestones, were deposited within a Dinaric foreland basin that existed in Istria during the Middle Eocene. The flysch consists of hemipelagic marls and various gravity-flow deposits which are the main focus of this study. For the purpose of the research, 13 sedimentological logs and four additional outcrops were analyzed. Sedimentary facies include: olistoliths, megabeds, rudite turbidites, arenite turbidites, marl with sparse beds of arenite, massive marl, slumps and landslides. The megabeds are composed of lithoclasts derived from older neritic limestones underlying the flysch, bioclastic sediments derived from synchronous carbonate ramps, and reworked basinal marls. Bioclastic fossil detritus is also one of the main components of rudite turbidites, while siliciclastic material is found only in arenite turbidites in the upper part of the Istrian flysch succession. Paleoflow measurments from siliciclastic strata indicate a dominant paleotransport direction towards the southeast, while the direction of carbonate beds was towards the north. According to the investigated facies, it is concluded that the Istrian flysch was deposited in deep-water paleoenvironments, base-of-slope and the basin plain. The deposition of megabeds and other deposits was influenced by tectonic activity related to the propagation of Dinaric structures. Based on the analysis of planktonic foraminifera and limestone nanoplankton assemblages, the age of the Istrian flysch was confirmed as Middle Eocene.