Modeliranje fotooksidativne razgradnje prioritetnih onečišćivala u vodi

• Main Author: Cvetnić, Matija
• Other Authors: Bolanča, Tomislav
• Format: Doctoral or Postdoctoral Thesis
• Language: Croatian
• Published: Sveučilište u Zagrebu. Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije. 2019
• Subjects: prioritetna onečišćivala; modeliranje odzivnih površina; matematičko-mehanističko modeliranje; QSAR modeliranje; okolišni aspekti; kinetika razgradnje; biorazgradivost; toksičnost; mineralizacija; priority pollutants; response surfaces modeling; mathematical-mechanistic modeling; QSAR modeling; environmental aspects; degradation kinetics; biodegradability; toxicity; mineralization; PRIRODNE ZNANOSTI. Kemija. Primijenjena kemija; NATURAL SCIENCES. Chemistry. Applied Chemistry; Kemija. Kristalografija. Mineralogija; Chemistry. Crystallography. Mineralogy; info:eu-repo/classification/udc/54(043.3); sami
• Online Access: https://dr.nsk.hr/islandora/object/fkit:2313; https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:149:674667; https://repozitorij.unizg.hr/islandora/object/fkit:2313; https://repozitorij.unizg.hr/islandora/object/fkit:2313/datastream/PDF

Europska okvirna direktiva o vodama određuje strategiju o onečišćenju voda u EU te sadrži listu prioritetnih onečišćivala (PO), tj. onih koji predstavljaju značajan rizik po vodni okoliš. Zbog same prirode PO-a, za njihovo uklanjanje iz voda predlaže se primjena naprednih oksidacijskih procesa (AOP-a). AOP-i se temelje na stvaranju visokoreaktivnih radikalskih vrsta, a najjednostavniji način njihova dobivanja je fotooksidacijskim procesima. Sukladno tome, u ovom radu su u tu svrhu primjenjeni UV-C/H2O2 i UV-C/S2O8 2- procesi. Kako bi se odredili optimalni uvjeti procesa razgradnje PO-a te objasnili sami mehanizmi razgradnje ali i predviđali okolišni parametri unutar ili izvan ispitivanog područja rada (bez novih eksperimentalnih određivanja), pristupa se modeliranju. Uobičajene metode modeliranja uzimaju u obzir primjenu statističkog, empirijskog pristupa kao što je modeliranje odzivnih površina (RSM) i fenomenološki logički pristup temeljen na matematičko-mehanističkim modelima. RSM se koristi kao alat za analizu utjecaja ključnih procesnih parametara na učinkovitost procesa te određivanje optimalnih uvjeta u istraživanom području. U ovom radu ključni procesni parametri su pH-vrijednost smjese i omjer početnih koncentracija onečišćivalo/oksidans. RSM se primjenjuje za procjenu izravnih i interakcijskih učinaka procesnih parametara, ali ne uključuje informacije o specifičnom kemizmu niti prijenosu tvari unutar sustava kao ni o razgradnim mehanizmima ciljanih PO. Kako bi se opisao kemizam procesa i fenomeni koji se pojavljuju tijekom razgradnje PO-a te omogućilo predviđanje ponašanja sustava izvan raspona ispitivanih procesnih parametara razvijaju se matematičkomehanistički modeli. Kako bi se povećao opseg slučajeva koji se obuhvaćaju modeliranjem, primjenjuje se kvantitativno modeliranje odnosa strukture molekula i njihove aktivnosti. Pri tome se predviđaju konstante brzine reakcije kinetike drugog reda te empirijski parametri matematičko-mehanističkih modela; s ciljem dobivanja više informacija o kemizmima ...