Nogometna publika i raspad Jugoslavije : od nacionalističkih parola do međunacionalnih sukoba (1980.-1991.)

• Main Author: Žagar, Ivan
• Other Authors: Klasić, Hrvoje
• Format: Doctoral or Postdoctoral Thesis
• Language: Croatian
• Published: Sveučilište u Zagrebu. Filozofski fakultet. Odsjek za povijest. 2022
• Subjects: politika; nogomet; navijači; nacionalizam; Jugoslavija; politics; football; fans/supporters; nationalism; Yugoslavia; HUMANISTIČKE ZNANOSTI. Povijest; HUMANISTIC SCIENCES. History; Povijest Hrvatske; History of Croatia; info:eu-repo/classification/udc/94(497.5)(043.3); Sport; info:eu-repo/classification/udc/796/799(043.3); sami
• Online Access: https://dr.nsk.hr/islandora/object/ffzg:6187; https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:131:678601; https://repozitorij.unizg.hr/islandora/object/ffzg:6187; https://repozitorij.unizg.hr/islandora/object/ffzg:6187/datastream/PDF

Sprega sporta i politike je, pored drugih društvenih čimbenika, bila jedna od značajnih simboličkih obilježja raspada Jugoslavije. Nogomet je više od 30 godina služio za izgradnju, a onda u zadnjem desetljeću za razgradnju jugoslavenskoga socijalizma, pri čemu glavnu ulogu nisu imali sami sportaši već sportska publika. Stoga, glavni je cilj ove disertacije, promatrajući prilike u socijalističkoj Jugoslaviji, a prvenstveno u Hrvatskoj i Srbiji, od 1980., kada umire Josip Broz Tito te nastupaju ekonomska, društvena i politička kriza, do raspada federacije 1991. godine, rekonstrukcijom zbivanja tijekom pojedinih nogometnih utakmica te dekonstrukcijom medijskih narativa istražiti utjecaj dnevno-političkih i društvenih događaja na učestalost međunacionalnih i nasilničkih incidenata na nogometnim stadionima. S druge strane, pokazat će jesu li, u kojoj mjeri i na koji način navijački slogani i pjesme te nasilnički ispadi, zajedno s drugim društvenim čimbenicima, utjecali na stvaranje društvenih praksi usmjerenih na širenje popularnosti nacionalnih ideologija te različitih političkih stranaka i njihovih čelnika na prijelomu iz osamdesetih u devedesete godine 20. stoljeća. Drugim riječima, odgovorit će se na pitanje je li ponašanje nogometne publike u Jugoslaviji bilo samo refleksija aktualne politike i društvenih gibanja kao objekt jednosmjernoga utjecaja nametnutoga odozgo ili je publika bila i aktivnim (do)nositeljem nacionalizma kao subjekt turbulentnih društvenih i političkih gibanja koja u tom razdoblju zahvaćaju jugoslavensku federaciju. Iz ovoga se istraživanja može zaključiti da su rituali nogometnih navijača, prvenstveno kroz nasilničko ponašanje i verbalnu ekspresiju nacionalističkoga sadržaja, u prvoj polovici i sredinom osamdesetih godina bili odraz popuštanja ideološke “stege” te ekonomskih i društvenih tenzija u javnom životu. Kao objektima, njihovo je ponašanje bilo direktno posljedica dnevne politike i društvenih refleksija. No, krajem osamdesetih, uz sve to, oni postaju i aktivnim (su)kreatorima javnoga ...