Predstave na stenama i svedočanstva o šamanizmu u praistoriji Fenoskandije

U disertaciji su razmatrane gravirane i slikane predstave na glacijalnim stenama u praistoriji Fenoskandije. Rad je imao za cilj da se sagledaju mogućnosti interpretacije ovih predstava (naročito sa aspekta šamanizma) i da se utvrdi da li se njihovo značenje menjalo tokom poslednjih deset hiljada go...

Full description

Bibliographic Details
Main Author: Isaković, Una D.
Other Authors: Mihailović, Dušan, Antonijević, Dragana, Vuković, Jasna, Tripković, Boban
Format: Doctoral or Postdoctoral Thesis
Language:srp
Published: Универзитет у Београду, Филозофски факултет 2020
Subjects:
Online Access:https://nardus.mpn.gov.rs/handle/123456789/9846
http://eteze.bg.ac.rs/application/showtheses?thesesId=5949
https://fedorabg.bg.ac.rs/fedora/get/o:18119/bdef:Content/download
http://vbs.rs/scripts/cobiss?command=DISPLAY&base=70036&RID=529666455
http://nardus.mpn.gov.rs/bitstream/id/25882/Disertacija.pdf
http://nardus.mpn.gov.rs/bitstream/id/25883/IzvestajKomisije17515.pdf
https://nardus.mpn.gov.rs/bitstream/id/25883/IzvestajKomisije17515.pdf
https://nardus.mpn.gov.rs/bitstream/id/25882/Disertacija.pdf
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_nardus_9846
Description
Summary:U disertaciji su razmatrane gravirane i slikane predstave na glacijalnim stenama u praistoriji Fenoskandije. Rad je imao za cilj da se sagledaju mogućnosti interpretacije ovih predstava (naročito sa aspekta šamanizma) i da se utvrdi da li se njihovo značenje menjalo tokom poslednjih deset hiljada godina. Proučavanja stenske umetnosti su dobila na značaju pre šezdesetak godina, dok su ranije bila prilično zanemarena. Njome su se uglavnom bavili amateri i entuzijasti, dok arheološkoj građi, odnosno arheološkom kontekstu nije poklanjano previše pažnje. Kad su proučavanja ove građe počela da uzimaju maha, arheolozi ali i mnogi amateri davali su različite interpretacije. U početku su preovlađivale kulturno-istorijske interpretacije kao što je lovna magija, zatim savremenije funkcionalističke i strukturalističke interpretacije, da bi se krajem osamdesetih godina prošlog veka pojavile i teorije koje govore o vezi između šamanizma i praistorijskih likovnih predstava na stenama. Interpretacije zasnovane na šamanizmu danas predstavljaju najprihvaćeniji model tumačenja ovih predstava u Južnoj Africi, Evropi i u Severnoj i Srednjoj Americi. Kod nas se ova vrsta arheološke građe do sada nije proučavala, niti se pominjala kao naučna tema. Široki hronološki opseg koji je ovde obuhvaćen odnosi se na skandinavsko kameno doba, pre svega mezolit i neolit, kao i na početak metalnog doba Fenoskandije. Areali čija su nalazišta sa stenskom umetnošću ovde predstavljena su Norveška, Švedska, Finska, Kola poluostrvo i oblast Karelije u severozapadnoj Rusiji. Sve pomenute regije su bile podložne velikim geološkim promenama tipičnim za rani holocen, samim tim i promenama predela koje su uticale na život u pomenutim paistorijskim periodima. Opisani lokaliteti sa predstavama na stenama su Ofoten i Alta u severnoj Norveškoj, Nemforsen u srednjoj Švedskoj, Valkeisaari u jugoistočnoj Finskoj, Kanozero na Kola poluostrvu i Vig na krajnjem severozapadu Rusije, na ušću u Belo more. U disertaciji je zastupljena i arheologija predela koja se ...