Ekologija i konzervaciona vrednost vodene vegetacije šljunkara u plavnom području reke Drine

Sa jedne strane se eksploatacija šljunka navodi kao značajan ugrožavajući faktor sa velikim negativnim uticajem na vodena staništa i biodiverzitet, dok same šljunkare mogu predstavljati vredne refugijume akavtičnog biodiverziteta. Osnovni cilj disertacije je određivanje najznačajnijih i relevantnih...

Full description

Bibliographic Details
Main Author: Damnjanović, Bojan
Other Authors: Cvijanovic, Dusanka, Radulović, Snežana, Kamberović, Jasmina, Marković, Aleksanda
Format: Doctoral or Postdoctoral Thesis
Language:srp
Published: Универзитет у Новом Саду, Природно-математички факултет 2020
Subjects:
Online Access:https://nardus.mpn.gov.rs/handle/123456789/12066
https://www.cris.uns.ac.rs/DownloadFileServlet/Disertacija157062181069362.pdf?controlNumber=(BISIS)111241&fileName=157062181069362.pdf&id=13696&source=NaRDuS&language=sr
https://www.cris.uns.ac.rs/record.jsf?recordId=111241&source=NaRDuS&language=sr
https://www.cris.uns.ac.rs/DownloadFileServlet/IzvestajKomisije157062183506857.pdf?controlNumber=(BISIS)111241&fileName=157062183506857.pdf&id=13697&source=NaRDuS&language=sr
https://nardus.mpn.gov.rs/bitstream/id/38943/Disertacija.pdf
https://nardus.mpn.gov.rs/bitstream/id/38944/IzvestajKomisije.pdf
http://nardus.mpn.gov.rs/bitstream/id/38943/Disertacija.pdf
http://nardus.mpn.gov.rs/bitstream/id/38944/IzvestajKomisije.pdf
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_nardus_12066
Description
Summary:Sa jedne strane se eksploatacija šljunka navodi kao značajan ugrožavajući faktor sa velikim negativnim uticajem na vodena staništa i biodiverzitet, dok same šljunkare mogu predstavljati vredne refugijume akavtičnog biodiverziteta. Osnovni cilj disertacije je određivanje najznačajnijih i relevantnih hidromorfoloških parametara koji utiču na strukturiranje makrofitskih zajednica u šljunkarama duž plavnog područja reke Drine i određivanje korelacije između izdvojenih parametara i kvantitativnih indeksa makrofita.Istraživanje je vršeno u toku letnjih meseci 2015, 2016, 2017 i 2018. godine na 18 šljunkara (60 istraživačkih vegetacijskih sektora) u okviru tri eksploataciona polja u Crnoj Bari, Badovincima i Lipničkom Šoru i na četiri prirodna fluvijalna jezera (13 istraživačkih vegetacijskih sektora) u plavnom području reke Drine. Makrofitska vegetacija je konstatovana na svih 18 istraţivanih šljunkara, prikupljenih na tri eksploataciona polja (Badovinci, Crna Bara i Lipniĉki Šor). Zabeležena je 31 biljna vrsta. Kao najučestalije, sa najvećom apsolutnom pokrovnošću izdvojile su se vrste: Potamogeton nodosus Poiret, Ceratophyllum demersum L subsp. demersum, Myriophyllum spicatum L,Najas marina L i Chara globularis Thuill Na četiri prirodna fluvijalna jezera zabeleženo je 13 vrsta. Vrste Vallisneria spiralis L, Elodea canadensis Michx, Callitriche palustris L, Potamogeton natans L i Nuphar lutea (L) Sm izdvojile su se kao konstantne i dominantne. Vrednosti svih kvantitativnih indeksa makrofita, značajno su veće za šljunkare u poređenju sa prirodnim fluvijalnim jezerima na nivouLEAFPACS sektora. Na istraživanim šljunkarama, analizom klasterovanja je izdvojeno 13 vegetacijskih grupa (VG): VG1 Ceratophyllum demersum, VG2 Ceratophyllum demersum - Valisneria spiralis, VG3 Chara contraria, VG4 Chara globularis, VG5 Elodea canadensis, VG6 Elodea nuttallii, VG7 Najas marina, VG8 Najas minor, VG9 Nitellopsis obtusa, VG10 Nuphar lutea, VG11 Potamogeton nodosus, VG12 Potamogeton natans i VG13 Potamogeton pectinatus. Na prirodnim ...