ŠTETE OD MRKOG MEDVJEDA (URSUS ARCTOS L.) NA ŠUMSKIM SASTOJINAMA U SREDNJOBOSANSKOM KANTONU

UDK 639.111.7:630*45(497.6) Medvjed mrki (Ursus arctos L.) je najkrupnija vrsta karnivora u Bosni i Hercegovini. Usljed kompeticije za resurse sa ljudima, ova vrsta je nestala iz najvećeg broja evropskih zemalja prije više stotina godina. U Bosni i Hercegovini, intenzivno gazdovanje medvjdom provodi...

Full description

Bibliographic Details
Published in:Radovi Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu
Main Authors: Kunovac, Saša, Bašić, Mustafa, Skrobo, Nino, Ličanin, Slobodan
Format: Article in Journal/Newspaper
Language:Bosnian
Published: Šumarski fakultet, Univerzitet u Sarajevu 2008
Subjects:
Online Access:https://radovi.sfsa.unsa.ba/ojs/index.php/rsf/article/view/175
https://doi.org/10.54652/rsf.2008.v38.i1.175
Description
Summary:UDK 639.111.7:630*45(497.6) Medvjed mrki (Ursus arctos L.) je najkrupnija vrsta karnivora u Bosni i Hercegovini. Usljed kompeticije za resurse sa ljudima, ova vrsta je nestala iz najvećeg broja evropskih zemalja prije više stotina godina. U Bosni i Hercegovini, intenzivno gazdovanje medvjdom provodi se od 1955. godine. Dopunsko prihranjivanje je bilo glavna karakteristika ovakvog načina gazdovanja, u pokušaju da se reduciraju štete koje medvjedi čine na stoci, usjevima, voćnjacima i pčelinjacima. Prve značajne štete, uzrokovane guljenjem kore na stablima od medvjeda, zabilježene su 1983. godine. Neki radovi i studije iz tog vremena navodili su na zaključak da je primarni uzrok guljenja kore na stablima nedostatak mineralnih sastojaka u ishrani medvjeda. Drugi navode visoku koncentraciju medvjeda na lokalitetima oko hranilišta kao mogući uzrok guljenja kore na stablima. Drastična regulacija brojnosti medvjeda u periodu 1992.-1995. godine, i nedostatak bilo kakvog gazdovanja (dopunsko prihranjiivanje), sve do 1998. godine, uzrokovalo je odsustvo šteta na sastojinama ili iste nisu bile registrovane. Nove, značajne štete registrovane su 2006. godine u području Vlašića i 2008. godine na području Koprivnice. U ovom radu, prikupili smo i obradili podatke o intenzitetu, vremenu i mjestu nastanka štete od medvjeda na dva lokaliteta u Srednjobosanskom kantonu. Uporedili smo prethodne podatke o štetama (do 1992. godine) sa sadašnjim. Takođe, komentarisani su mogući uzroci, mjere prevencije i zaštite, njihova efikasnost i posljedice po šumske sastojine. UDK 639.111.7:630*45(497.6) In collecting the data on the damage caused by bears at forest stands we used practical bear damage evidence forms. We measured the damage at all damaged trees in two regions of the Central Bosnia Canton: Koprivnica and Vlašić. In both regions we found a total of 209 damaged trees (113 Koprivnica, 76 Vlašić). The selected tree species for the damage estimate was very strict: almost exclusively fir trees in Koprivnica and only spruce trees in ...