Obiteljske okolnosti mladih

Obitelj je, uz školu, vršnjačke skupine i masovne medije, mjesto najsnažnije izloženosti socijalizacijskim utjecajima i prijenosa vrijednosti, stavova, znanja i vještina. Socioekonomski status obitelji i resursi s kojima obitelj raspolaže, kao i društvene grupe i mreže u koje su članovi obitelji ukl...

Full description

Bibliographic Details
Main Author: Potočnik, Dunja
Other Authors: Ilišin, Vlasta, Spajić-Vrkaš, Vedrana
Format: Book Part
Language:unknown
Published: Institut za društvena istraživanja 2017
Subjects:
Online Access:http://idiprints.knjiznica.idi.hr/801/
http://idiprints.knjiznica.idi.hr/801/1/Generacija%20osuje%C4%87enih.pdf
http://www.idi.hr
Description
Summary:Obitelj je, uz školu, vršnjačke skupine i masovne medije, mjesto najsnažnije izloženosti socijalizacijskim utjecajima i prijenosa vrijednosti, stavova, znanja i vještina. Socioekonomski status obitelji i resursi s kojima obitelj raspolaže, kao i društvene grupe i mreže u koje su članovi obitelji uključeni, uvelike određuju ishode psihofizičkog, obrazovnog i karijernog razvoja pojedinaca. U istraživanju statusa obitelji mladih u Hrvatskoj polazišna točka je teza kako je obitelj kao žarišna točka oblikovanja mlade osobe također podložna utjecajima društvenih, ekonomskih i političkih transformacija kroz koje određena zemlja prolazi, što neumitno utječe i na promjenu strukture obitelji. Navedene interakcije određuju u kakvoj će zajednici mlada osoba odrasti, kakvu će zajednicu sama odabrati te kakav će biti socijalni i ekonomski status koji će zauzimati. U istraživanju ovih interakcija fokusirali smo se na dvije komponente sadašnjeg i budućeg socijalnog statusa mladih u Hrvatskoj: 1) opću socijalnu sliku mladih: stupanj obrazovanja mladih i njihovih roditelja, bračni status mladih i njihovih roditelja, broj članova obitelji mladih i broj vlastite djece i 2) ekonomsku podlogu socijalnog statusa mladih: prosječan prihod po kućanstvu i članu obitelji, stambeni status mladih te radni status roditelja. Od odabranih četrnaest nezavisnih varijabli deset se pokazalo visoko značajnijima u diskriminiranju mladih: regionalna i rezidencijalna pripadnost, stupanj obrazovanja ispitanika i njihovih majki i očeva, socioprofesionalni status ispitanika, radni status majke i oca te prosječan prihod po kućanstvu i članu kućanstva. Kada je o oblicima zajednice u kojima žive roditelji današnje generacije mladih i samih mladih riječ, prevladava brak, odnosno većina mladih odrasta ili je odrasla u cjelovitim obiteljima, a sami mladi u 8, 5% slučajeva žive u braku i manje od 5% u partnerskoj zajednici, dok ih 85% još nisu u (izvan)bračnoj zajednici. Ovakvi obrasci sugeriraju bliskost tradicionalnom modelu, jer na razini EU veći broj mladih ...