ISTRORUMUNJSKI ENTOMONIMI DOMAĆEG PODRIJETLA

U članku je obrađen 21 naziv za kukce i nekoliko oblika koji su u najužoj svezi s njima (npr. med, žalac). Iz opsežnijeg korpusa od preko osam tisuća oblika (istraživanja su obavljena u više navrata, posljednje provjere i nadopune 2011. godine i to u svim mjestima gdje se i danas govori istrorumunjs...

Full description

Bibliographic Details
Main Author: Filipi, Goran; Sveučilište u Puli, Pula, Hrvatska; gfilipi@unipu.hr
Format: Text
Language:Croatian
Published: University of Zadar 2012
Subjects:
Online Access:http://hrcak.srce.hr/79313
http://hrcak.srce.hr/file/117870
Description
Summary:U članku je obrađen 21 naziv za kukce i nekoliko oblika koji su u najužoj svezi s njima (npr. med, žalac). Iz opsežnijeg korpusa od preko osam tisuća oblika (istraživanja su obavljena u više navrata, posljednje provjere i nadopune 2011. godine i to u svim mjestima gdje se i danas govori istrorumunjski: Žejane, Šušnjevica, Nova Vas, Jesenovik, Letaj, Brdo, Škabići, Trkovci, Zankovci, Miheli, Kostrčan) koji smo sami prikupili, a ne sadrži samo entomonime. Za ovaj smo članak napravili samo izbor domaćih, izvornih entomonima. Ukoliko se uz domaće nazive u pojedinim istrorumunjskim selima rabe i posuđeni oblici i oni su u ovom članku obrađeni do krajnjih etimona. U odnosu na cjelokupan korpus domaćih je oblika poprilici jedna trećina. Uz svaki se entomonim zabilježen na terenu dosljedno navode i oblici iz literature (svih istrorumunjskih rječnika i glosara koji su nam na raspolaganju). Svaki se istrorumunjski entomonim uspoređuje sa sličnima u preostala tri povijesna rumunjska dijalekta (dačkorumunjski, arumunjski i meglenorumunjski). Na kraju etimologijskog članka daje se krajnji etimon. Nel presente lavoro viene elaborata una parte della terminologia degli insetti. I vocaboli sono stati raccolti durante le interviste per l'IrLA con le verifiche successive. Nel saggio sono stati elaborati 21 entomonimi istrorumeni d'origine nostrana. Nell'entomonimia istrorumena prevalgono le forme prestate dagli idiomi ciacavi (anche questi termini, se sinonimi di quelli trattati, sono stati elaborati in questo lavoro). Le forme nostrane non superano un terzo del materiale raccolto (forme ibride comprese). Da evidenziare che abbiamo interpretato piuttosto come nostrani anche alcuni termini presenti in tutti i dialetti rumeni, nonostante corrispondano perfettamente alle forme rispettive ciacave (p. es. roj, roji se – ciacavo: roj, rojiti se). Accanto alle forme raccolte si riportano anche quelle segnate nei repertori istrorumeni da Maiorescu a Kovačec. Le voci appartenenti al corpus rumeno, si paragonano regolarmente con le forme degli altri tre dialetti rumeni (dacorumeno, arumeno e meglenorumeno) fino ad arrivare alla proposta etimologica. Alla fine del lavoro troviamo due indici: quello delle forme latine e quello delle forme istrorumene raccolte.