Didaktičko-metodička analiza odobrenih gimnazijskih udžbenika povijesti za drugi razred u školskoj godini 2008/2009.

Znanstvenici koji se bave analizom udžbenika povijesti najčešće pozornost posvećuju sadržaju, a u drugi plan stavljaju didaktičko-metodičku opremljenost. Ipak, kritika u vezi s didaktičko-metodičkom opremljenošću udžbenika može se čuti od onih direktno uključenih u nastavni rad – od nastavnika, učen...

Full description

Bibliographic Details
Main Author: Bušljeta, Rona; Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska; rona.busljeta@googlemail.com
Format: Text
Language:Croatian
English
Published: University of Zagreb Center for Croatian Studies; kroatologija.casopis@hrstud.hr 2011
Subjects:
Online Access:http://hrcak.srce.hr/71701
http://hrcak.srce.hr/file/106809
http://hrcak.srce.hr/file/106810
Description
Summary:Znanstvenici koji se bave analizom udžbenika povijesti najčešće pozornost posvećuju sadržaju, a u drugi plan stavljaju didaktičko-metodičku opremljenost. Ipak, kritika u vezi s didaktičko-metodičkom opremljenošću udžbenika može se čuti od onih direktno uključenih u nastavni rad – od nastavnika, učenika pa i roditelja. Pisanje udžbenika povijesti karakterizira niz čimbenika koji ga uvjetuju i ograničavaju više od bilo kojega drugoga historiografskoga rada. Dug je proces stvaranja, odobravanja te na kraju odabira udžbenika od nastavnika u školama. Pritom autori moraju voditi računa o zahtjevima mjerodavnoga ministarstva, točnije o propisanom Nastavnom planu i programu i Ispitnim katalozima, zatim o aktualnom Zakonu o udžbenicima za osnovnu i srednju školu te na kraju o Udžbeničkom standardu. Nakon toga udžbenik mora dobiti pozitivnu ocjenu recenzenata te Povjerenstva za odobravanje udžbenika i tek je tada spreman za uporabu. Za školsku godinu 2008/2009. odobrena su tri udžbenika povijesti u izdanju triju nakladničkih kuća. Tijekom njihove analize zapaženo je da sadržajno, uglavnom, slijede nastavni plan i program za gimnazije, dok se didaktičko-metodički znatno razlikuju. To se događa zato što su, unatoč Udžbeničkom standardu, autori prepušteni sami sebi u didaktičko-metodičkom kreiranju udžbenika, a inovativno osmišljen udžbenik jamči kvalitetniji rad nastavnika i učenika, odnosno racionalnije i ekonomičnije samostalno učenje (upravo to kao jedan od najvažnijih zadataka suvremene nastave ističu didaktičari i metodičari). Prikazom zakonske regulative, procesa stvaranja i odobravanja udžbenika, analizom njihove usklađenosti s dijelom Udžbeničkoga standarda, tj. usporednom raščlambom udžbenika povijesti za drugi razred gimnazije te na kraju službenim statističkim prikazom prihvaćenosti u školama, mogao bi se dobiti uvid u didaktičko-metodičke prednosti ili propuste svakoga od njih. Takva analiza trebala bi poslužiti kao poticaj za stvaranje didaktičko-metodičko kvalitetnijih udžbenika povijesti, odnosno za suvremeniju koncepciju nastave iz toga predmeta. Scientists who deal with analysis of history textbooks often focus on their historical content, putting aside didactic and methodological characteristics. However, criticism of didactic and methodological characteristics of textbooks can be heard from those who are directly involved in teaching, such as teachers, students and parents. Writing history textbooks is characterized by a number of conditions and constraints, more so than is the case with other historiographic works. These constraints pose greater difficulty for authors during the lengthy writing process. They do not only have to comply with the requirements and laws defined by the ministry, but all textbooks must also be reviewed and a special commission must approve their publication. Last and definitely not least is the approval which any author craves for his or her book. While all books target a certain genre of reader, a textbook has to meet the approval of two very different types of users; teachers need to identify with the book to be able to use it in their lessons and, at the same time, students must also identify with the book as an approachable, clear and useful source of information. Despite the rules and regulations of the textbook, the author is still left alone in the methodological and didactic aspects of the book. During the academic year 2008/2009, the ministry approved three history textbooks by three different publishers. Although on the surface all the books followed the same set of rules and standards and actually followed the high school curriculum, a closer look revealed just how different they really were in their didactic and methodological characteristics. The textbooks standards applied by the ministry with regard to the theme, writing and approval of textbooks should further include the methodological and didactic benefits and failures of every textbook in order to achieve a more harmonious educational experience in the classroom and a more structured education provided by history textbooks in schools. This analysis of second grade history textbooks should serve as a starting point from which a modern concept of history teaching will grow; one that is based on the methodological and didactic qualities of history textbooks.