Upotreba kontrolne regije mitohondrijske DNA za identifikaciju vrsta i razlikovanje vuka i psa iz Hrvatske.

Psi diljem svijeta imaju jedinstveno genetsko podrijetlo od azijskih vukova. Dok je vukove i pse teško razlikovati na temelju jezgrenih gena, mitohondrijska DNA jasno se razlikuje što daje dobru mogućnost za istraživanje razlika između tih dviju vrsta. Identifikacija vrste na temelju DNA važan je al...

Full description

Bibliographic Details
Main Authors: Sindičić, Magda; Department for Game Biology, Pathology and Breeding, Faculty of Veterinary Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia; magda.sindicic@vef.hr, Gomerčić, Tomislav; Department of Biology, Faculty of Veterinary Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia, Galov, Ana; Department of Animal Physiology, Faculty of Science University of Zagreb, Zagreb, Croatia, Arbanasić, Haidi; Department of Animal Physiology, Faculty of Science University of Zagreb, Zagreb, Croatia, Kusak, Josip; Department of Biology, Faculty of Veterinary Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia, Slavica, Alen; Department for Game Biology, Pathology and Breeding, Faculty of Veterinary Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia, Huber, Đuro; Department of Biology, Faculty of Veterinary Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Format: Text
Language:English
Published: Faculty of Veterinary Medicine University of Zagreb 2011
Subjects:
pas
vuk
Psi
Online Access:http://hrcak.srce.hr/67357
http://hrcak.srce.hr/file/100595
Description
Summary:Psi diljem svijeta imaju jedinstveno genetsko podrijetlo od azijskih vukova. Dok je vukove i pse teško razlikovati na temelju jezgrenih gena, mitohondrijska DNA jasno se razlikuje što daje dobru mogućnost za istraživanje razlika između tih dviju vrsta. Identifikacija vrste na temelju DNA važan je alat za zaštitu vuka u Hrvatskoj, a razlikovanje između vuka i psa prijeko je potrebno u forenzičkim slučajevima, upravljanju divljim životinjama i u znanstvenim istraživanjima. Cilj ovoga rada bio je dobiti podatke o sekvencijama mitohodrijske DNA vuka i psa iz Hrvatske te istražiti da li se te sekvencije mogu upotrijebiti kao referencija za razlikovanje vrsta. Analizirali smo sekvenciju kontrolne regije mitohondrijske DNA dugu 281 parova baza izdvojenu iz 20 uzoraka krvi pasa mješanaca, 91 uzorka mišića sivoga vuka i dva uzorka mišića životinja sličnih vuku. Pronašli smo 12 psećih i 4 vučja haplotipa kontrolnoga područja. Nijedan od haplotipova nije bio zajednički psima i vukovima, potvrđujući da se kontrolno područje mitohondrijske DNA može rabiti za razlikovanje pasa i vukova, te za određivanje majčinskih predaka mogućih hibrida. Sekvencije dviju životinja sličnih vuku jasno su pripadale psima. Dogs worldwide share a single genetic origin from Asian wolves. While dog and wolf lineages are difficult to separate in terms of nuclear genes, mitochondrial lineages are clearly distinguishable for the two species, offering a good opportunity to evaluate the differences between them. Species identification from DNA is an important tool for wolf conservation in Croatia, and wolf - dog differentiation is necessary for forensic cases, wildlife management and scientific research. The goal of this paper was to provide a data set on Croatian dog and wolf mitochondrial DNA control region sequences, and to research if these sequences can be used as a reference for species identification. We analyzed 281 base pair sequences of the mitochondrial DNA (mtDNA) control region of 20 mixed breed dog blood samples, 91 grey wolf muscle samples and two muscle samples of wolf-like animals. We identified 12 dog and 4 wolf mtDNA control region haplotypes. None of the haplotypes were shared, confirming that mtDNA control region haplotypes can be used to discriminate between Croatian wolves and dogs, and to confirm the maternal ancestry of putative hybrids. The sequences of the two wolf-like animals clearly grouped into a dog cluster.