Bioetika i novinarstvo

• Main Author: Sorta-Bilajac, Iva; Katedra za društvene znanosti Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
• Format: Text
• Language: Croatian
• Published: University of Dubrovnik 2007
• Subjects: mediji;bioetika;izobrazba;medicinski pokusi; media;bioethics;education;medical experiments; sami
• Online Access: http://hrcak.srce.hr/41359; http://hrcak.srce.hr/file/64899

Danas, međutim, bioetici više nije potrebno novinarstvo koje će samo dokazivati da je ona rođena i da postoji, nego kreativno novinarstvo koje će kvalifi cirano pisati o bioetičkim temama. S druge strane, i današnje novinarstvo traži od svojih sudionika da bioetičkim pitanjima pristupaju znalački i dubinski, te da sami otkrivaju bioetičke teme, postavljaju prava bioetička pitanja i da zajedno s bioetičarima raspravljaju o tim pitanjima tražeći prave odgovore. A za tu vrstu novinarstva više nije dovoljno biti samo znanstveni novinar, a još manje “novinar opće prakse”, o kojem se nekad govorilo kao o “univerzalnom neznalici”. Potrebno je biti kompetentan novinar, koji je bioetički izobražen i u stanju je baviti se ne samo općim nego i užim pitanjima bioetike. Journalists - just like philosophers, theologians, doctors, lawyers and others - are responsible for the origin and quick development of bioethics. Having reported and written for Life magazine in 1962 on the ethical doubts (such as the “three who’s’’ - who will live, who will die, and who will decide), Shana Alexander has been declared the originator of bioethics. A natural connection exists between journalism and bioethics; it has been developing since the media’s fi rst superfi cial interest to the current journalism, which includes a model of permanent interaction where journalists function within the role of bioethics professional and vice versa. From the racing developments in science and technology comes a new branch of journalism, bioethical journalism, which may play a signifi cant role in the popularization of bioethics.