Ostarimo i ostanimo u Dubrovačkom primorju

Hrvatsko pučanstvo kao "vrlo staro pučanstvo"spada u četvrtu grupu država svijeta po klasifikaciji UN-a zbog udjela 65 godišnjaka od 15,62 %. Demografska očekivanja usmjerena su prema ubrzanom procesu starenja hrvatskog pučanstva koje nosi svoje društvene posljedice. Prema popisu stanovniš...

Full description

Bibliographic Details
Main Author: Mašanović Worman, Marija
Format: Text
Language:Croatian
Published: Croatian Institute of Public Health 2005
Subjects:
Online Access:https://hrcak.srce.hr/298598
https://hrcak.srce.hr/file/431282
Description
Summary:Hrvatsko pučanstvo kao "vrlo staro pučanstvo"spada u četvrtu grupu država svijeta po klasifikaciji UN-a zbog udjela 65 godišnjaka od 15,62 %. Demografska očekivanja usmjerena su prema ubrzanom procesu starenja hrvatskog pučanstva koje nosi svoje društvene posljedice. Prema popisu stanovništva iz 2001. godine u Dubrovačkom primorju (u daljnjem tekstu Primorje) živi ukupno 2216 stanovnika, od čega udio stanovnika starijih od 65 godina iznosi 25,7% (u Županiji taj udio iznosi 15,9%). Kako starija populacija ima specifične zdravstvene potrebe (pobolijevanje od kroničnih nezaraznih bolesti, smanjena pokretljivost, demencija, poremećaji kognitivnih funkcija, itd.) i specifične socijalne potrebe (problem osamljenosti, lošija financijska potpora i sl.) nameće se pitanje kvalitete života starijih osoba. Iz navedenog je proizašla osnova za osmišljavanjem projekta kojim bi se ostvarila intervencija u cilju poboljšanja kvalitete življenja samih starih osoba i to osnivanjem servisa za pomoć u njihovom vlastitom domu edukacijom gerontodomaćica. Gerontodomaćice bi bile nezaposlene žene ili umirovljenice, stanovnice mjesta u Primorju, posebno senzibilizirane i s afinitetom za starije same osobe koje bi se družile s njima i pomagale im u obavljanju svakodnevnih poslova u kući. Nakon odabira žena od strane patronažnih sestara, slijedila bi edukacija za gerontodomaćice. Pripreme za provođenje ovog projekta uključivale bi formiranje županijskog tima za stare osobe, pripremanje anketa i anketiranje uzorka starijih osoba kako bi se pobliže utvrdile njihove specifične potrebe i zahtjevi, što bi se kvalitativno analiziralo (analiza slobodnog teksta). Cilj je projekta također i senzibilizirati javnost na probleme starijih osoba, te upozoriti nadležne i odgovorne (političari, vlada) o trendu starenja hrvatske populacije i upoznati ih sa socijalno-gospodarskim i političkim implikacijama u narednom, ali bliskom vremenskom razdoblju, te ih uputiti na mogućnost promjene kvalitete življenja samih starih osoba uz aktivan angažman cjelokupne ...