MEHANIZAM PREFIGIRANJA SMJERNOG ZNAČENJA U MAĐARSKOME – U KONTEKSTU HRVATSKOG JEZIKA

• Published in: Fluminensia
• Main Authors: Žagar Szentesi, Orsolya, Katalinić, Kristina
• Format: Article in Journal/Newspaper
• Language: Croatian
• Published: 2021
• Subjects: glagolski prefiksi; modifikatori smjera; mađarski kao ini jezik; usvajanje stranog jezika; preverbal modificators; prefixes of direction; Hungarian as a foreign language; second language acquisition; Kad’; sami
• Online Access: https://hrcak.srce.hr/259781; https://hrcak.srce.hr/file/377862

Fokusiranjem na prefiksaciju smjernog značenja, u ovom se radu ostvaruju dva cilja: prvo, podrobno se analiziraju različiti mehanizmi smjerne prefiksacije u mađarskom i u hrvatskom jeziku, a drugo, na temelju tih različitosti tumači se dosada neistraživani dio poteškoća u usvajanju prefiksacije u mađarskom kao inom jeziku. Osim što u mađarskom jeziku ima veći broj prefikasa i prefiksoidnih elemenata, i sam mehanizam prefigiranja podliježe strogim pravilima; prefiksima je moguće izraziti vrlo kompleksne pojmovne sadržaje kakve drugi jezici izražavaju drugim sredstvima (mahom prilogom ili imeničkim konstrukcijama), čak i kad u svom sustavu imaju prefikse. Zbog toga prefiksacija predstavlja poseban izazov u poučavanju i ovladavanju mađarskim kao inim jezikom, a jedna je od kritičnih točaka različita distribucija prefikasa smjernog značenja uz određene glagole u dva jezika – na tom području dosada nisu bila provedena istraživanja. Iako se na prvi pogled čini da se radi o semantički prozirnoj i razmjerno lako provedivoj tvorbi, izvor neprimjerene uporabe prefikasa može biti i činjenica da se mađarski prefiksi koji izražavaju značenje smjera udružuju s osjetno širim krugom glagola, nego prefiksi identičnih funkcija u hrvatskom jeziku, uključujući i takve glagole koji sami po sebi ne ocrtavaju koncepte kretanja ili pozicioniranja. Prema našim zapažanjima kod studenata mađarskog kao inog jezika uporaba smjernih prefikasa uz takve glagole teže se automatizira, nego uz ostale glagole. Za dobivanje jasnije slike o opsezima poteškoća na tom planu, proveli smo testiranje o uporabi triju odabranih smjernih prefikasa (značenja ‘u-’, ‘iz-’ i ‘pre-’) kod studenata hungarologije čija se razina znanja kreće od B2 do C1 prema ZEROJ-u. Testiranjem smo željeli dobiti odgovor na sljedeća pitanja: utječe li na uporabu prefikasa uz određene mađarske glagole postojanje identičnog sklopa (prefiks + glagol) u hrvatskom jeziku, te postoji li razlika među pojedinim smjernim prefiksima mađarskog jezika s obzirom na učestalost, odnosno ispravnost uporabe. The use of preverbal modificators in Hungarian as a foreign language (HFL) causes a lot of difficulties that have been discussed in many papers in the past few decades. Although verbal constructions with preverbal modificators of direction do not seem to involve a complicated process of creating verbal phrases (because of their morphosemantic transparency), still, students of HFL have problems even in this respect: either they tend to omit the proper directional preverbal modificator, or they use a wrong one, in many verbal forms. We conducted a research by testing students of HFL (intermediate and upper level of proficiency). They were asked to translate sentences from Croatian into Hungarian (first part), and to complete Hungarian sentences with preverbal modificators (second part). The results have revealed that students use directional preverbal modificators more appropriately (adequate to the event structure) in cases when a matching pattern (modificator + verb) exists in the Croatian language. The results have also revealed that there is a relevant difference between the proper use of certain directional modificators: ÁT- (‘across’, through’) was by far the less appropriately used modificator, while BE- (‘into’) and KI- (‘out’) seemed easier to use. We also found that the modificator EL- (‘away’) was the most frequent wrong answer in the test.