UTJECAJ PUŠAČKIH NAVIKA, STAVOVA I EDUKACIJE LIJEČNIKA OBITELJSKE MEDICINE NA RAD SA PACIJENTIMA NA PRESTANKU PUŠENJA

UVOD: Savjeti liječnika obiteljske medicine značajno utječu na prestanak pušenja. Unatoč tome, željeni i očekivani stupanj uključenosti liječnika obiteljske medicine često nije dostignut. Međunarodna istraživanja su kao neke od ključnih uzroka ovakvog stanja naveli edukaciju, negativne stavove prema...

Full description

Bibliographic Details
Published in:Zdravstveni glasnik
Format: Article in Journal/Newspaper
Language:Croatian
Published: 2016
Subjects:
Online Access:https://hrcak.srce.hr/257122
https://hrcak.srce.hr/file/373773
Description
Summary:UVOD: Savjeti liječnika obiteljske medicine značajno utječu na prestanak pušenja. Unatoč tome, željeni i očekivani stupanj uključenosti liječnika obiteljske medicine često nije dostignut. Međunarodna istraživanja su kao neke od ključnih uzroka ovakvog stanja naveli edukaciju, negativne stavove prema ovoj vrsti intervencije i pušački status liječnika. CILJ: Utvrditi utjecaj edukacije i stavova liječnika obiteljske medicine u Republici Srpskoj, kao i njihovih pušačkih navika na podršku u odvikavanju od pušenja. ISPITANICI I METODE: Istraživanje je provedeno kao studija presjeka, na reprezentativnom uzorku liječnika obiteljske medicine u Republici Srpskoj. Instrument istraživanja je anketni upitnik koji su ispitanici sami popunjavali. Razina angažmana liječnika obiteljske medicine u odvikavanju od pušenja je analizirana na temelju njihovih odgovora o okolnostima za razgovor s pacijentima o pušenju, pri čemu je rutinski rad podrazumjevao najviši stupanj, ukoliko to rade tek prilikom pojave simptoma bolesti-niži, a ako to rijetko rade-najnižu razinu angažiranja. Pored osnovnih statističkih metoda, dobiveni podaci su statistički analizirani uz korištenje hi kvadrat testa. REZULTATI: Dodatno educirani liječnici u većem postotku obavljaju aktivnost rutinski i to na razini statističke značajnosti (p=0,011). Ispitanici koji smatraju da je moguće vrlo mnogo pomoći u većem postotku i obavljaju aktivnost rutinski. Liječnici nepušači u većem postotku obavljaju ovu aktivnost rutinski uz statistički značajnu razliku (p=0,040). ZAKLJUČAK:Pušački status doktora obiteljske medicine i njihova edukacija utječu na rad na prestanku pušenja i to na razini statističke značajnosti, dok uvjerenja istih u vezi pomoći pušačima u odvikavanju utječu na rad ali bez statistički značajne razlike.