Povjesničari, udžbenici i nastava povijesti u suvremenoj Hrvatskoj

Na sljedećih nekoliko stranica možete pročitati dva stajališta o udžbenicima i nastavi povijesti u suvremenoj Hrvatskoj. Objavljujemo ih na ovome mjestu kao povijesni izvor, za neke buduće analize o tomu kako se na problematiku nastave povijesti gledalo u slobodnoj, nezavisnoj i demokratskoj Hrvatsk...

Full description

Bibliographic Details
Format: Text
Language:Croatian
Published: Croatian Historical Society 2007
Subjects:
Online Access:http://hrcak.srce.hr/24887
http://hrcak.srce.hr/file/39236
Description
Summary:Na sljedećih nekoliko stranica možete pročitati dva stajališta o udžbenicima i nastavi povijesti u suvremenoj Hrvatskoj. Objavljujemo ih na ovome mjestu kao povijesni izvor, za neke buduće analize o tomu kako se na problematiku nastave povijesti gledalo u slobodnoj, nezavisnoj i demokratskoj Hrvatskoj. U novinama te na televiziji i radiju vodila se tijekom proljeća 2007. godine vrlo oštra polemika u kojoj su sudjelovali i neki od potpisnika jednog i drugoga pisma, kao i neki od autora napadanih udžbenika. Neovisno o motivima kojima su se vodili kritičari udžbenika u prvome pismu, hajka koju su i sami poticali svakako se može smatrati pritiskom na nastavnike povijesti uoči odabira udžbenika. Nastavnici povijesti imali su, naime, pravo opredijeliti se za neki od ukupno pet odobrenih udžbenika povijesti. Ohrabruje činjenica da se nisu dali zbuniti i zaplašiti medijskom halabukom te da su rezultati izbora udžbenika sljedeći: udžbenik Krešimira Erdelje i Igora Stojakovića Tragom prošlosti 8 trebalo bi od jeseni koristiti 36,65% učenika, a udžbenik Snježane Koren Povijest 8 za osmi razred osnovne škole 22,57% učenika. To ih smješta na prvo, odnosno drugo mjesto odabira. Možemo li, dakle, tu činjenicu protumačiti da se u Hrvatskoj nastava povijesti ipak vodi prvenstveno znanstvenim i pedagoškim kriterijima? Nadamo se da je tako.