Etimologijska obradba istrorumunjskoga leksika koji se tiče voćki
U članku se raspravlja o istrorumunjskim nazivima koji su u bilo kakvoj svezi s voćkama. Obrađeni su oblici dio opsežnijega korpusa od preko 8000 oblika koji smo sami prikupili (istraživanja su obavljana u više navrata od 1985. godine - posljednje provjere i dopune korpusa obavljene su tekuće, 2011....
| Published in: | Tabula : periodicus Facultatis philosophicae Polensis; rivista della Facoltà di lettere e filosofia; Journal od the Faculty of Humanities |
|---|---|
| Main Author: | |
| Format: | Article in Journal/Newspaper |
| Language: | Croatian |
| Published: |
Department of Humanities, Juraj Dobrila University of Pula
2011
|
| Subjects: | |
| Online Access: | https://hrcak.srce.hr/102923 https://hrcak.srce.hr/file/151473 |
| Summary: | U članku se raspravlja o istrorumunjskim nazivima koji su u bilo kakvoj svezi s voćkama. Obrađeni su oblici dio opsežnijega korpusa od preko 8000 oblika koji smo sami prikupili (istraživanja su obavljana u više navrata od 1985. godine - posljednje provjere i dopune korpusa obavljene su tekuće, 2011., godine i to u svim mjestima gdje se i danas govori istrorumunjski: Žejane, Šušnjevica, Nova Vas, Jesenovik, Letaj, Brdo, Škabići, Trkovci, Zankovci, Miheli, Kostrčan). Uz svaku obrađenu riječ navode se odgovarajuće iz svih dostupnih nam istrorumunjskih repertoara. Za svaku riječ daje se etimologijsko tumačenje do kojeg se dolazi usporedbom pojedinog termina s odgovarajućim čakavskim i istromletačkim okolnim govorima, a ako je riječ domaća, daju se i paralele iz ostala tri rumunjska dijalekta. U obrađenoj građi prevladavaju posuđenice iz čakavskih govora. Domaće su riječi malobrojne. Izravnih posuđenica iz (istro)mletačkoga nema. |
|---|