Izgubljeni u prijevodu / Filozofsko poimanje jezika kao odnosa nad odnosom
Heidegger govor poima kao egzistencijalnu strukturu tubitka – Äovjeka, odnosno kao egzistencijalni fenomen. za njega se bit govora, rijeÄi sastoji i pokazuje "kao rijeÄ samog bitka… zato se raÄ‘a i oslobaÄ‘a tako sporo i teÅ¡ko." govor se otkriva kao okrug (templum), kao kuća bitka i...
Main Authors: | , |
---|---|
Format: | Article in Journal/Newspaper |
Language: | English Croatian |
Published: |
University of Rijeka, School of Medicine
2013
|
Subjects: | |
Online Access: | https://doaj.org/article/6ecbbde638144a4d8f1dcf42edc977f4 |
id |
ftdoajarticles:oai:doaj.org/article:6ecbbde638144a4d8f1dcf42edc977f4 |
---|---|
record_format |
openpolar |
spelling |
ftdoajarticles:oai:doaj.org/article:6ecbbde638144a4d8f1dcf42edc977f4 2023-05-15T18:13:48+02:00 Izgubljeni u prijevodu / Filozofsko poimanje jezika kao odnosa nad odnosom Darija RupÄić Ivica Kelam 2013-05-01T00:00:00Z https://doaj.org/article/6ecbbde638144a4d8f1dcf42edc977f4 EN HR eng hrv University of Rijeka, School of Medicine https://jahr-bioethics-journal.com/index.php/JAHR/article/view/101 https://doaj.org/toc/1847-6376 https://doaj.org/toc/1848-7874 1847-6376 1848-7874 https://doaj.org/article/6ecbbde638144a4d8f1dcf42edc977f4 European Journal of Bioethics, Vol 4, Iss 1 (2013) bitak jezik odnos egzistencija komunikacija lijeÄnik Medicine R article 2013 ftdoajarticles 2022-12-31T03:55:11Z Heidegger govor poima kao egzistencijalnu strukturu tubitka – Äovjeka, odnosno kao egzistencijalni fenomen. za njega se bit govora, rijeÄi sastoji i pokazuje "kao rijeÄ samog bitka… zato se raÄ‘a i oslobaÄ‘a tako sporo i teÅ¡ko." govor se otkriva kao okrug (templum), kao kuća bitka i "samo se u tom okrugu može postići preokret iz podruÄja predmeta i njihova predstavljanja u ono najunutarnjije prostora srca." ("Holzwege", S. 286). na jednom drugom mjestu Heidegger će reći da je Äovjek samo pastir bitka, njegov Äuvar, a Äuvajući jezik, govor, rijeÄ, on Äuva blizinu bitka i smisao i bit ÄovjeÅ¡tva. SliÄno tome, za Bubera osnovne rijeÄi nisu svaka za sebe, nego parovi rijeÄi, a jedna je osnovna rijeÄ par Ja-ti.1 Osnovne rijeÄi Ja-ti, izgovorene, zasnivaju neko postojanje i izgovaraju se samo Äitavim bićem. za Bubera se Äudo iskljuÄive prisutnost dogaÄ‘a u susretu, u odnosu, kada pojedinaÄni i izdvojeni ti stoji suÄelice Ja. tada se dogaÄ‘a ljubav, koja je izmeÄ‘u, koja je susret i prisuće, ljubav koja vidi iskljuÄivo i samo cijelo biće, biće u cjelini i samo tada i samo takva ljubav koja je odnos, samo ona tada može pomoći, iscijeliti, poduÄiti, uzdići, izbaviti. tada je ta i takva ljubav odgovornost jednog Ja za jedno ti, u tome se sastoji i jednakost sviju koji vole, od najmanjeg do najvećeg, od najslabijeg do najmoćnijeg, od lijeÄnika do pacijenta, koji je u oslabljenoj poziciji i traži lijepu rijeÄ, a ne samo hladnu dijagnozu. Svjedoci smo na žalost da lijeÄnici, koji i sami svjedoÄe tijekom svoje prakse, osobito oni koji se susreću s najtežim i neizljeÄivim bolestima, kako nisu spremni i kako su im najteži trenuci bili upravo oni u kojima su trebali izricati Äitavo svoje biće drugome biću, a da to nisu uspijevali na takav naÄin, niti su znali. Tehnologizacija se dogaÄ‘a i na jeziku medicine ali i u samim ljudima koji jezikom viÅ¡e ne izriÄu istinu bitka. Mogli bismo dakle, reći Heideggerovim rijeÄima, da ako je jezik kuća istine bitka, onda bi lijeÄnici trebali biti pastiri – ... Article in Journal/Newspaper sami Directory of Open Access Journals: DOAJ Articles Neko ENVELOPE(-62.533,-62.533,-64.838,-64.838) |
institution |
Open Polar |
collection |
Directory of Open Access Journals: DOAJ Articles |
op_collection_id |
ftdoajarticles |
language |
English Croatian |
topic |
bitak jezik odnos egzistencija komunikacija lijeÄnik Medicine R |
spellingShingle |
bitak jezik odnos egzistencija komunikacija lijeÄnik Medicine R Darija RupÄić Ivica Kelam Izgubljeni u prijevodu / Filozofsko poimanje jezika kao odnosa nad odnosom |
topic_facet |
bitak jezik odnos egzistencija komunikacija lijeÄnik Medicine R |
description |
Heidegger govor poima kao egzistencijalnu strukturu tubitka – Äovjeka, odnosno kao egzistencijalni fenomen. za njega se bit govora, rijeÄi sastoji i pokazuje "kao rijeÄ samog bitka… zato se raÄ‘a i oslobaÄ‘a tako sporo i teÅ¡ko." govor se otkriva kao okrug (templum), kao kuća bitka i "samo se u tom okrugu može postići preokret iz podruÄja predmeta i njihova predstavljanja u ono najunutarnjije prostora srca." ("Holzwege", S. 286). na jednom drugom mjestu Heidegger će reći da je Äovjek samo pastir bitka, njegov Äuvar, a Äuvajući jezik, govor, rijeÄ, on Äuva blizinu bitka i smisao i bit ÄovjeÅ¡tva. SliÄno tome, za Bubera osnovne rijeÄi nisu svaka za sebe, nego parovi rijeÄi, a jedna je osnovna rijeÄ par Ja-ti.1 Osnovne rijeÄi Ja-ti, izgovorene, zasnivaju neko postojanje i izgovaraju se samo Äitavim bićem. za Bubera se Äudo iskljuÄive prisutnost dogaÄ‘a u susretu, u odnosu, kada pojedinaÄni i izdvojeni ti stoji suÄelice Ja. tada se dogaÄ‘a ljubav, koja je izmeÄ‘u, koja je susret i prisuće, ljubav koja vidi iskljuÄivo i samo cijelo biće, biće u cjelini i samo tada i samo takva ljubav koja je odnos, samo ona tada može pomoći, iscijeliti, poduÄiti, uzdići, izbaviti. tada je ta i takva ljubav odgovornost jednog Ja za jedno ti, u tome se sastoji i jednakost sviju koji vole, od najmanjeg do najvećeg, od najslabijeg do najmoćnijeg, od lijeÄnika do pacijenta, koji je u oslabljenoj poziciji i traži lijepu rijeÄ, a ne samo hladnu dijagnozu. Svjedoci smo na žalost da lijeÄnici, koji i sami svjedoÄe tijekom svoje prakse, osobito oni koji se susreću s najtežim i neizljeÄivim bolestima, kako nisu spremni i kako su im najteži trenuci bili upravo oni u kojima su trebali izricati Äitavo svoje biće drugome biću, a da to nisu uspijevali na takav naÄin, niti su znali. Tehnologizacija se dogaÄ‘a i na jeziku medicine ali i u samim ljudima koji jezikom viÅ¡e ne izriÄu istinu bitka. Mogli bismo dakle, reći Heideggerovim rijeÄima, da ako je jezik kuća istine bitka, onda bi lijeÄnici trebali biti pastiri – ... |
format |
Article in Journal/Newspaper |
author |
Darija RupÄić Ivica Kelam |
author_facet |
Darija RupÄić Ivica Kelam |
author_sort |
Darija RupÄić |
title |
Izgubljeni u prijevodu / Filozofsko poimanje jezika kao odnosa nad odnosom |
title_short |
Izgubljeni u prijevodu / Filozofsko poimanje jezika kao odnosa nad odnosom |
title_full |
Izgubljeni u prijevodu / Filozofsko poimanje jezika kao odnosa nad odnosom |
title_fullStr |
Izgubljeni u prijevodu / Filozofsko poimanje jezika kao odnosa nad odnosom |
title_full_unstemmed |
Izgubljeni u prijevodu / Filozofsko poimanje jezika kao odnosa nad odnosom |
title_sort |
izgubljeni u prijevodu / filozofsko poimanje jezika kao odnosa nad odnosom |
publisher |
University of Rijeka, School of Medicine |
publishDate |
2013 |
url |
https://doaj.org/article/6ecbbde638144a4d8f1dcf42edc977f4 |
long_lat |
ENVELOPE(-62.533,-62.533,-64.838,-64.838) |
geographic |
Neko |
geographic_facet |
Neko |
genre |
sami |
genre_facet |
sami |
op_source |
European Journal of Bioethics, Vol 4, Iss 1 (2013) |
op_relation |
https://jahr-bioethics-journal.com/index.php/JAHR/article/view/101 https://doaj.org/toc/1847-6376 https://doaj.org/toc/1848-7874 1847-6376 1848-7874 https://doaj.org/article/6ecbbde638144a4d8f1dcf42edc977f4 |
_version_ |
1766186457696829440 |