Izgubljeni u prijevodu / Filozofsko poimanje jezika kao odnosa nad odnosom

• Main Authors: Darija RupÄić, Ivica Kelam
• Format: Article in Journal/Newspaper
• Language: English; Croatian
• Published: University of Rijeka, School of Medicine 2013
• Subjects: bitak; jezik; odnos; egzistencija; komunikacija; lijeÄnik; Medicine; R; Neko; sami
• Online Access: https://doaj.org/article/6ecbbde638144a4d8f1dcf42edc977f4

Heidegger govor poima kao egzistencijalnu strukturu tubitka – Äovjeka, odnosno kao egzistencijalni fenomen. za njega se bit govora, rijeÄi sastoji i pokazuje "kao rijeÄ samog bitka… zato se raÄ‘a i oslobaÄ‘a tako sporo i teÅ¡ko." govor se otkriva kao okrug (templum), kao kuća bitka i "samo se u tom okrugu može postići preokret iz podruÄja predmeta i njihova predstavljanja u ono najunutarnjije prostora srca." ("Holzwege", S. 286). na jednom drugom mjestu Heidegger će reći da je Äovjek samo pastir bitka, njegov Äuvar, a Äuvajući jezik, govor, rijeÄ, on Äuva blizinu bitka i smisao i bit ÄovjeÅ¡tva. SliÄno tome, za Bubera osnovne rijeÄi nisu svaka za sebe, nego parovi rijeÄi, a jedna je osnovna rijeÄ par Ja-ti.1 Osnovne rijeÄi Ja-ti, izgovorene, zasnivaju neko postojanje i izgovaraju se samo Äitavim bićem. za Bubera se Äudo iskljuÄive prisutnost dogaÄ‘a u susretu, u odnosu, kada pojedinaÄni i izdvojeni ti stoji suÄelice Ja. tada se dogaÄ‘a ljubav, koja je izmeÄ‘u, koja je susret i prisuće, ljubav koja vidi iskljuÄivo i samo cijelo biće, biće u cjelini i samo tada i samo takva ljubav koja je odnos, samo ona tada može pomoći, iscijeliti, poduÄiti, uzdići, izbaviti. tada je ta i takva ljubav odgovornost jednog Ja za jedno ti, u tome se sastoji i jednakost sviju koji vole, od najmanjeg do najvećeg, od najslabijeg do najmoćnijeg, od lijeÄnika do pacijenta, koji je u oslabljenoj poziciji i traži lijepu rijeÄ, a ne samo hladnu dijagnozu. Svjedoci smo na žalost da lijeÄnici, koji i sami svjedoÄe tijekom svoje prakse, osobito oni koji se susreću s najtežim i neizljeÄivim bolestima, kako nisu spremni i kako su im najteži trenuci bili upravo oni u kojima su trebali izricati Äitavo svoje biće drugome biću, a da to nisu uspijevali na takav naÄin, niti su znali. Tehnologizacija se dogaÄ‘a i na jeziku medicine ali i u samim ljudima koji jezikom viÅ¡e ne izriÄu istinu bitka. Mogli bismo dakle, reći Heideggerovim rijeÄima, da ako je jezik kuća istine bitka, onda bi lijeÄnici trebali biti pastiri – ...