Prijevodi i rječnici: ogled prijevoda i Hrvatsko-njemačkih i Njemačko-hrvatskih rječnika

• Main Authors: Mikić, Pavao, Brajinović, Marijan
• Format: Text
• Language: Croatian
• Published: Zenodo 2020
• Subjects: Translation; Dictonary; Croatian-German; German-Croatian; sami
• Online Access: https://dx.doi.org/10.5281/zenodo.3925614; https://zenodo.org/record/3925614

Ovaj disput prije svega želi prikazati stanje u prevođenju u Hrvatskoj tijekom prošlosti i sadašnjosti, a potom potaknuti na razmišljanje i otvoriti širu raspravu o prevođenju i pomagalima za prevođenje, poglavito o rječnicima. Namjera nam nije bila pisati isključivo znanstveno-teoretsko djelo s besprijekornom gramatičkom, ortografskom i stilskom korektnošću. Ovim disputom smo u najiskrenijoj namjeri željeli potaknuti izdavačke kuće kada bude ponvo tiskale analizirane rječnike isprave navedene pogrške. Dakle, nije nam se radilo o nikakvom profitu, nikakvoj populaciji imena nego isključivo o pomoći, za koju nas u stvari nije nitko pitao, ali smo mislili da bi ovo bilo dobro napraviti. U prvom je dijelu analiza dosadašnjeg prevođenja na temelju tri monografije koje u Hrvatskoj analiziraju kvalitetu prevođenja. U tim monografijama su analizirani prijevodi službenih obrazaca, prijevodi znanstvenih knjiga, prijevodi reklama za turizam iz cijele Hrvatske. U drugom je dijelu ovog disputa pretstavljena analiza dvojezičnih njemačko-hrvatskih ili hrvatsko-njemačkih rječnika koji su za prevođenje conditio sine qua non . Na početku ovog disputa mora se odmah istaknuti i podvući da je njegova namjera poštena, nikoga ne uvrijediti, ništa ne omalovažavati, nikoga ne osuđivati, veliki broj rječnika pohvaliti, veliki trud autora istaći, a posbeno podcrtati da je u rječnicima mnogo više dobrih unesaka nego manje dobrih. No, ako hoćemo biti još bolji, s svi težimo prema boljem, onda je dostojno i pravedno ukazati na neke manjkavosti prijevoda i rječnika. Ovo je jedini razlog nastanka, a ova rasprava je pisana godinama, jer se iza svake analize knjige o prijevodima čekalo na rezultate. Budući da je stanje i nakon objavljivanja analize prijevoda ostalo uvijek isto, zamisao je bila da bi možda ova rasprava mogla nekoga potaknuti da počne razmišljati o novom načinu prevođenja, ali i novom načinu razmišljanja, koji polazi od pretpostavke da se za sve treba prvo napraviti temelj a onda praviti nadogradnju. Badava je poznavati i imati sve parfeme svijeta, ako se ne upotrebljava sapun! Da li će ova monografija u ičemu uspjeti to će znati samo oni koji budu dalje analizirali prijevode i rječnike. Mi se osobno bojimo da ova monografija neće imati nikakvog učinka, no, smatrali smo dužnošću ovo napraviti, ako ne radi čitatelja, a onda radi savjesti, jer smo kao visokoškolski učitelji i sami u neku ruku isto odgovorni za loše prijevode. Možda i naši bivši studenti rade u prevoditeljskim uredima! Možda bi na kraju trebalo izraziti nadu da će netko, radi ovih teških vremena gdje se mora ostati kod kuće ili u stanu, ipak pročitati ovu monografiju.