Iskustva i izazovi u obiteljskom i društvenom životu medicinskih sestara i tehničara koji rade s pacijentima oboljelima od virusa COVID-19 u Hrvatskoj

• Main Author: Prepušt, Lucija
• Other Authors: Knežević, Martina
• Format: Master Thesis
• Language: Croatian
• Published: Hrvatsko katoličko sveučilište. Odjel za psihologiju. 2022
• Subjects: COVID-19; medicinske sestre; obiteljski život; društveni život; kvalitativna metodologija; nurses; family life; social life; qualitative methodology; DRUŠTVENE ZNANOSTI. Psihologija; SOCIAL SCIENCES. Psychology; sami
• Online Access: https://repozitorij.unicath.hr/islandora/object/unicath:800; https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:224:013012; https://repozitorij.unicath.hr/islandora/object/unicath:800/datastream/PDF

Pandemija COVID-19 rezultirala je nebrojenim financijskim gubicima, gubicima bližnjih i, za neke, dugotrajnim fizičkim posljedicama. Daleko manje spominjane posljedice su one psihičke. Posebna populacija pogođena pandemijom je ona medicinskih djelatnika koji su svakodnevno bili u kontaktu s COVID-19 pacijentima. Izazovi s kojima su se suočavali na radnom mjestu, poput manjka resursa i prevelikog radnog opterećenja, nisu dolazili sami - uz njih su se javljali i brojni izazovi privatne prirode. Stoga je cilj ovoga istraživanja bio kvalitativnim pristupom dobiti uvid u iskustva u obiteljskom i društvenom životu medicinskih djelatnika koji su brinuli za COVID-19 pacijente. U istraživanju je sudjelovalo 11 medicinskih sestara, a podaci su se prikupljali polustrukturiranim intervjuima. Tematskom analizom dobiveno je pet tema: obiteljski i društveni život, odnosi s kolegama, promjene u društvu, emocionalne i fizičke reakcije te suočavanje i očekivanja od budućnosti. Većina sudionica navela je povećanu izoliranost od prijatelja i obitelji, koja im je predstavljala najveći izvor podrške i utjehe. Uglavnom su izbjegavale razgovarati o poslu, ističući da oni koji nisu zdravstveni djelatnici ne bi mogli razumjeti njihove osjećaje i teškoće. Odnose s kolegama najčešće opisuju kroz zbližavanje i kolegijalnost, a odnose s nadređenima kroz nezadovoljstvo. Govorile su i o frustraciji pri nepoštivanju epidemioloških mjera te su isticale negativna iskustva s medijima. Među negativnim emocijama najčešće su spominjale strah, depresivnost, potištenost, stres i tjeskobu, a među pozitivnima isticale su zahvalnost za zdravlje i poštovanje prema kolegama. Od strategija suočavanja, u najvećoj mjeri koristile su traženje socijalne podrške. Ovi rezultati mogli bi poslužiti kao podloga za intervencije i pružanje psihološke podrške medicinskim djelatnicima ubuduće. The COVID-19 pandemic has resulted in countless financial losses, the loss of loved ones, and, for some, long-term physical consequences. Far less mentioned are the psychological ...