Validacija Tromso baze dojenačkih lica (TIF)
Jedan od najvažnijih alata u socijalnoj interakcije jest ljudsko lice. Facijalne ekspresije emocija ključne su za razvoj međuljudskih odnosa, pogotovo u neverbalne dojenčadi. Dojenče i njegov njegovatelj dio su komunikacijskog sustava u kojem dojenče ovisi o vlastitoj emocionalnoj ekspresiji, ali i...
| Main Author: | |
|---|---|
| Other Authors: | |
| Format: | Master Thesis |
| Language: | Croatian |
| Published: |
Hrvatsko katoličko sveučilište. Odjel za psihologiju.
2022
|
| Subjects: | |
| Online Access: | https://repozitorij.unicath.hr/islandora/object/unicath:725 https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:224:119864 https://repozitorij.unicath.hr/islandora/object/unicath:725/datastream/PDF |
| Summary: | Jedan od najvažnijih alata u socijalnoj interakcije jest ljudsko lice. Facijalne ekspresije emocija ključne su za razvoj međuljudskih odnosa, pogotovo u neverbalne dojenčadi. Dojenče i njegov njegovatelj dio su komunikacijskog sustava u kojem dojenče ovisi o vlastitoj emocionalnoj ekspresiji, ali i o njegovateljevoj sposobnosti prepoznavanja emocija. Na sposobnost prepoznavanja emocija mogu utjecati razni grupni i individualni čimbenici, poput kulture, spola, emocionalne kompetentnosti, empatije ili aleksitimije. Za ispitivanje takvih utjecaja, ali i odnosa dojenče-skrbnik nužno je koristiti validirane baze dojenačkih lica. Istraživačima je trenutno dostupna nekolicina baza dojenačkih lica, jedna od kojih je i Tromso Infant Faces Database (TIF) (Maack i sur., 2017). Cilj ovog istraživanja bio je validirati bazu TIF na hrvatskoj populaciji. Ispitivala se točnost prepoznavanja emocija, konvergentna valjanost i diskriminantna osjetljivost baze. Sudjelovalo je 343 sudionika ocjenjivanjem slika dojenčadi iz baze TIF i rješavanjem upitnika emocionalne kompetentnosti (UEK-45), aleksitimije (TAS-20) te empatije (E-upitnik). Od 119 slika, kros-kulturalna valjanost utvrđena je za njih 60, no značajna razlika u točnosti prepoznavanja emocija između kultura nije pronađena. Od svih upitnika utvrđena je slaba pozitivna povezanost točnosti prepoznavanja facijalnih ekspresija i empatije što upućuje na slabu konvergentnu valjanost baze. Ispitivanjem diskriminantne osjetljivosti preko varijable spola pronađena je prednost žena u točnosti prepoznavanja. Pokazalo se i da su žene ocjenjivale facijalne ekspresije intenzivnijima od muškaraca. Dakle, osjetljivost baze pokazala se dobrom. Za daljnja istraživanja preporuča se korištenje seta od 60 slika, ali i validacija u drugim kulturama. One of the most important tools in social interaction is the human face. Facial expressions of emotions are vital for developing social relationships, especially in nonverbal infants. An infant and his caregiver are a part of a communication system ... |
|---|