Socijalno poduzetništvo u Hrvatskoj kao pokretač društvenih promjena: analiza koncepta socijalnog poduzetništva na primjerima iz prakse

Socijalno poduzetništvo posljednjih je desetljeća postalo prepoznato kao koncept koji u sebi nosi inovativan pristup rješavanju problema siromaštva i socijalne isključenosti te ekoloških problema. Smatra se kako socijalno poduzetništvo u svojoj suštini posjeduje transformacijsku moć te da društvo mo...

Full description

Bibliographic Details
Main Author: Košić, Ana
Other Authors: Čengić, Drago
Format: Master Thesis
Language:Croatian
Published: Hrvatsko katoličko sveučilište. Odjel za sociologiju. 2019
Subjects:
Online Access:https://repozitorij.unicath.hr/islandora/object/unicath:348
https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:224:817431
https://repozitorij.unicath.hr/islandora/object/unicath:348/datastream/PDF
Description
Summary:Socijalno poduzetništvo posljednjih je desetljeća postalo prepoznato kao koncept koji u sebi nosi inovativan pristup rješavanju problema siromaštva i socijalne isključenosti te ekoloških problema. Smatra se kako socijalno poduzetništvo u svojoj suštini posjeduje transformacijsku moć te da društvo moţe dovesti do razvoja, odnosno pozitivnih društvenih promjena s utjecajem na cjelokupno društveno okruţje. Ovaj diplomski rad daje kratak pregled socijalnog poduzetništva u svijetu i Europi, a potom tematizira stanje socijalnog poduzetništva u Republici Hrvatskoj. Teorijski dio daje pregled istraţivanja o socijalnom poduzetništvu na području Hrvatske te pogled na pravni, institucionalni i financijski okvir za djelovanje socijalnih poduzeća. Budući da se socijalno poduzetništvo usko stavlja u vezu s društvenom promjenom, ona je konceptualizirana kako bi se u istraţivačkom dijelu rada moglo odgovoriti na temeljno pitanje, odnosno ima li socijalno poduzetništvo u hrvatskom kontekstu potencijala da pokrene društvene promjene. Istraţivanje koje je provedeno je kvalitativno, eksplorativnog tipa. U šest provedenih intervjua potvrđena je početna pretpostavka, odnosno kako socijalno poduzetništvo u Hrvatskoj postaje prepoznatljivije nego ranije, ali dok se ne urede pravni i institucionalni okviri koji mogu osigurati njegov razvoj i daljnje djelovanje, ideja o društvenoj promjeni ostat će samo ideal kojem socijalni poduzetnici teţe. Sugovornici u istraţivanju smatraju kako su građani malo upoznati s konceptom, a to pripisuju nezainteresiranosti medija i aktera vlasti koji niti sami dovoljno ne poznaju socijalno poduzetništvo i posljedice njegova djelovanja na pojedine društvene grupe. Social entrepreneurship in the last decades has become known as a concept that contains an innovative approach to poverty, social exclusion and ecological problems. It is thought that social entrepreneurship contains transformative power and that it can bring progress to society, that is to say, positive social changes with a wider influence on social environment. This paper gives a brief overview of social entrepreneurship in the world and in Europe, and also thematizes the condition of social entrepreneurship in the Republic of Croatia. The theoretical part brings a view of the research on social entrepreneurship in Croatia together with a perspective on legal, institutional and financial framework for the agency of social enterprises. Since social entrepreneurship is closely associated with social change, it is conceptualized so that the research part of the paper could answer the base question of whether social entrepreneurship has potential to start social change in Croatian context. The conducted research is qualitative and explorative. In six conducted interviews the assumption is confirmed, in other words, the fact that social entrepreneurship is becoming more recognizable than before, but until legal and institutional framework that can secure its development and agency is arranged, the idea of social change will remain just an an ideal to which social entrepreneurs can strive to achieve. The interlocutors in the research think that citizens are rarely familiar with the concept, which is attributed to the disinterest of the media and the government who themselves are not very well versed in social entrepreneurship and consequences of its agency on social groups.