000296
dimstvO Hhaniwd a v--o- nd C la Mail. Iot Offic Deal. Ottawa. Diefenbaker u New Yorku Kako da ©cjenimo gov or kanadskog prexnijera Diefenbakera na zasjedanju Generalne akupstine UN ? L'z aplauze uju se i kriticke primjed-be- . CCF ga je proglasila "djetinjari-jom- ", a "Toronto D...
| Language: | Ukrainian |
|---|---|
| Published: |
2010
|
| Subjects: | |
| Online Access: | https://arcabc.ca/islandora/object/au%3A290565 http://digicon.athabascau.ca/cdm/ref/collection/vilne/id/1067 |
| Summary: | dimstvO Hhaniwd a v--o- nd C la Mail. Iot Offic Deal. Ottawa. Diefenbaker u New Yorku Kako da ©cjenimo gov or kanadskog prexnijera Diefenbakera na zasjedanju Generalne akupstine UN ? L'z aplauze uju se i kriticke primjed-be- . CCF ga je proglasila "djetinjari-jom- ", a "Toronto Daily Star" kale da ostavlja utisak da je "napisan u Washin-gton- u i nije cudo sto je americki dele-g-at radosno uzviknuo : Velicanatveno. . . odlicno . . . moze se upotrebiti vaki eu-perla- tiv ". Kako iz komentara itampe. tako iz iz-ja- ve samog Diefenbakera na povratku u Ottaw u jaano ae vidi da je on isao u New York da "spasava" Ujedinjene Nacije, koje je "ugrozio" sovjetski premijer Hruscov. Koliko mi mozemo da vidimo (rekli smo to i u proalom broju) Hruico-vlje- v prijedlog ne ugrozava Ujedinjene Nacije — on je usmjercn na poboijianje ove medjunarodnc organizacije. Taj pri-jedlog "ugrozava" tamo dominaciju U-jedinj-enih Nacija po zapadnom bloku na 6elu Sjed. Drzavama. a to je glavno zlo sa Ujedinjenim Nncijama, njezina sla-hos- t. Dok zapadni blok budo gospodario Ujedinjenim Nacijama, one ne do modi igrati pravllnu ulogu u rjeSavanju me-djunarod- nih probloma. Sta, na primjer, Ujedinjene Nacije mogu ueiniti u rje- Savanju problema Dalekojr Istoka bez Narodne Itopubliko Kine? A zapadne drzavc (Kanada je aktivno sudjolovnla) su jos jedanput sprijcSile primanjo Kine u Ujedinjene Nacije. Nam a so cini da so gosp. Diefenbaker ne boji samo Hru3cova i komunista Njcgov apol (uSinjen na povratku u Ot-taw- u) za spasavanje "ugrozcnih znpad nih duhovnih i moralnih urcdnosti" upe ren je i protiv azijskth i afriCkili naroda, kojo u "zapndno vred-note- " ubrajnju i vlast covjeka nad dovjekom, naroda nad narodom — kolonijaiizam i Imporijnlizam. Dicfenba ker svakako ne zeli da se zamjeri azij-ski- m i africkim nnrodima. ali ne mo2e da se pomogne. Njega je uhvatio strah : ne mote da misli pravilno. Svijet se iz. mjenio i stalno se miienja. Na pozornicu stupaju novo snage i stvaraju novo vred Fedor Hajic pise u "Glasu Kanadskih Srba" da u Kanadi ima "dosta" naci fasistiikih rat nih zlocinaca. "Nijo redak slucaj — kaze Uajid — da vam se neko, pri upoznavanju, pret-sta- vi kao bivii esesovski oficir, hn'atski usta§a. pripadnik madjarskih 'strelas-ti- h knto%-a- ' Ш slicno." Sta viSe. ovi "nacistifiki zlikovci koji su e dofepali Kanade nisu zaboravili pro J lost vei, ekonomski se ojacavSi i po-vezav- si. stvaraju organizacije i pocinjo akcije srafiunate da svoje nacbticke to-in-je i ambicije proture i ostvare pod vi-do- m 'antikomunisticke borbe" Ove interesantne konstatacije Rajid je u2inio povodom slucaja raskrinkanoR ratnog zlocinca Aleksandra Laaka. Medjutim. ima nekih stvari koje Ra-j-ic tic potavlja prailno. On pBe: "Ima jedna okolnost koju ne treba iz. gubiti iz vida. Inicijativu u kampanji protiv naci-faSb- ta obicno vode komuni-st-i, koji svoje optuibe proSiruJu na ve one koji su vodili ili vode borbu protiv komunizma. Oni su tako profanisaH na ziv naci-faife- ta obeleiivsi njime sve svo-je JdeoloSke protivnike". Koliko je nama poznato. ovo a© o4-gova- ra potpano istini. Na protiv, mi tvr-dim-o da su ljudi poput Rajica пајтве doprinjeli Sirokoj pruajeni saziva &aei stikih kolaboratora i rata& zlocinaca. To je rezultat ajihove obran takvih -- lemenata. Ako g. RajK k£e da nile Uko. pt jeamo ga na svoievremeno istapaaj "Gla Kanadskih Srba". Srpke Narrd-n- e Obrane i dnim'h organizaciia a bra- - Publuhed every TuetcUy ana Friday, la Saraa-~- r turn and Slovenian iaazeagea, by JediaaW l-shlia-kimg Cwymy, 79 Qaeea Street Waat. T.ront SB, Oataxte, Canada; teliphraa КМргге S-l&- tS. Editor Stjapea Miotic. Booi-r.- e Manajrer Ivaa Stimac Subscription rat: . - per year, USA and other countr.e $'.00. nosti. Pokuaji Diefenbakera da zaustavi napredak nalice pokuAajima King Ca-nute da zaustavi morsku plirau. Diefenbaker je optuzio Hruicova da nije pridonio ublazenju "hladnog rata". A!i da li je on ucinio takav prilog ? "Toronto Daily Star" potsjeca Die-fenbakera da je on svojevremeno izjavi-- o da zeli zblizonjc Istoka i Zapada. ali je taj cilj potpuno zaboravio u New Yorku. On nije igrao ulogu posrednika (honest broker), nego Eisenhowerova sekundanta. On nije rekao ni jedne ri-je- ci o odgovornosti Sjed. Drzava za "ob-nov- u hladnog rata". Njegov govor je "mogao biti napisan u Washingtonu iato kao u Ottawi", tvrdi "Star". Kakvin posljedicn ce njegov napadaj na Sovjetski Savez imati na kanadsko-sovjctsk- e odnose? Hi ga mold a to ne in-teresir- a? Kako 5e u Africi. Aziji i Latinakoj A-mer-ici odjeknuti njegov a obrana dviju glavnih kolonijalnih aila — Velike Bri-tanij- e i Francuake? Njcgova tvrdnja da su afridki narodi dobili nezavisnost "dobrom voljom" ovih zcmalja ne podura so s onim Ito se do-gad- ja u Alziru, Keniji, Rodesiji i dru-gi- m zemljama Afrike. Kekao jc Diefenbaker i dobrih stvari. On jo, na primjer, traiio zabianu nukle-arno- g oruija. Ali negativni elementi njegova govora zasjenili su pozitivne. Mi smo bill medju onima koji su po-ziv- ali premijora da ido u New York. Sa-d- a moramo sa zaljenjcm konstantirati da njegov odlazak tamo no predstavlja korak u pravcu јабапја UJedinjcnih Na-cij- a i stvari svjetskog mira. To je — po ocjcni njegovih pristaSa i krit!6ara — samo prilog amerifikoj polittci "hladnog rata". Na povratku u Ottawu premijcra su doSokall — prema izvjeStaju '"Globe and Mail" — "prodstavnici otnWkih grupa iza gvozdene zavjeso — Kstonci. Litvinci. Latvijci. Oehoslovaci, Poljaci. Madjari i Ukrajinci". Ali tamo nijo bilo Kanadjana . . . Treba povuci granicu nu ratnog zlof inca Radana Grujiitea. Kakav je sud o tome mogla sKoriti na5a javnost? Fedor Rajic" sada pozia "demokrat-sk-o elemente" da "povuku ostru grani-cu Izmedju stvarnih naci-faAistifk- ih zlo-6lnac- a i onih kojo komunisti optuzuju". Sta ovo znaii? Da li 6c Fedor Raji6 i "Glas Kanadskih Srba" pristupiti ras-krinkava- nju "naci-falisticki- li ratnih zlo-fiinac- a", kojih. po njegovim rijedima. "Ima dosta u Kanadi" ? Cekamo da vidi-mo. MI smo uvijek podvlaCili da je du2-no- st sih poJtenih 61anova naSe Juino-slavensko-kanads- ke skupine da "povla-i- o granicu" izmedju sebe i onih koji so U proSlom ratu pomagali faisticke rsva-Jac- e protiv svoga naroda. Canadian Papers Say: UN nisu odrzale korak sa savremenom histonjorn Ot"N ilavMenarsikael Tito je u imneajuPgfot-nae- stom zasjedanju Gene-ralne skupstine Ujedinjeniii nacija izrazio nadu "da 6ч skora buducnost donijeti stvarnu i potpunu univerzai nost Organizacije Ujedinje-ni- h Nacija, s jedne strane o-stvaren- jem nezavisnosti zq sve kolonijalne narode, s druge strane priznanjem NR Kine na pretstavnistvo u OUN." rekUaoprjoedouvioctkouznsavcoagjugovora Pet-naest- og zasjedanja : "Petnaesto Ge- neralne skupltine Ujedinje-ni- h Nacija ima iz vise razlo- - ga vanredno veliki znacaj. a u prvom redu zbog toga Sto ova asamblcja ima prod so-bo- m vrlo teske i krupne za-dat- ke i sto se odrzava je- - dnoj zaista zabnnjavajucoj medjunarodnoj atmosferi, u atmosferi ozivljavanja hlad-nog rata i pune neizvjesnosti o tome kuda sve to u budu-nost- i vodi. Po naiem miS-Ijenj-u. mozda niujednoj fazi npioiselibjeioratunithakvzobiivnaenijra.virssvnioje-t- sti u kaku je doSno danas. ' nas da Baa zato svi ' sila i treba drugih sila koje iz da akcije ove naSe podrzavaju tu politiku i nafin prema ili novo-rSavanj- a uvijek budu u I nezavisnim sa i , se u nedogled rat u osnovmm Aiziru l uoiazt do sukoha l ma i suverenolcu svake zem lje ilanice pa i onih koje to nisu. protivnom to akcije ne bi posluiile svojoj svrsi, a bi osjetnije ugled Organizacije Ujedinjenih Nacija i povje-ronj-u u nju. "Pctnaest godina je pro5-l- o od zavrSetka D r u g o svjetskog rata, a nijedno od krupnih je i cdluka taj rat u nasledje ni- je do danas rijeSeno." uzrok Tito vidi u tome. "Sto se vec otpocctka po51o kri-vi- m rjeJavanja spor-ni- h medjunarodnih proble-ma &n pozicija site i Ato jo A t danaa neki utiecnjni u porno na tome gledi- - tu." U" Ujedinjenim {Часппта . . . O sudbini svijeta ne moze odluivatj samo pa ma one bile i velike. vec o tome, oo-st-o se radi o pitanjima ko-ja sve intercsuju. mogu i treba da odlutuju zajednif-k- i velike i male zemlje. to prvom redu preko Ujedinje-nih Nacija i pod njihovim o-krilj- em. jer 1e ova organiza-cij- a u tu svrhu i stvorena." . . .Krupan uspjeh mogao bi da bude postignut ako na ovom zasjedanju pobijedi da je роб sprijeciti dalje medjunarodne situ- - aclje i sve goru atmosferu hladnog rata, da Je potrebno obezbjediti takav sastav i 'tfclatnost organa Ujedlnje-'i'- h Nacija koji co pod kont-rlo- m to organizarMo Sto o-fika- snije vrSiti svoje "Ma cijcnill dosa-- j pozitivne doprinose! cstvar-n- e kroz I7N. ne smi-- 1 jemo atvoriti o6i 6i-njenic-om da ova паДа orga-- i pod teretom politiC-- j kih konflikata i razdora li poslijeratnom vremenu. koji su se u moj odrazavali. nii-mogl- a da odrii ko- - The McCarthyites Ride Again In and frenzy that currently the United States, it is not surprising that again on the warpath. The collapse of the Summit last May brought some McCarthyites out of the woodwork with demands for le-vestigat- ions into almost less totally fun of adulation for Uncle Sam. Now, the recent series ef de-fectionUs .byagAenmceierisc,anhsa, s ssotmaretedof tthheemhowliag ia heah-heIs-aa fact. Washington is more risk conscious mew than it has since heyday of McCarthy. Rep. Francis Walter. Chairman ef the House Ua Activities Committee, is on the looking for official scalps. He is there is somewhere He even came close to accusing Ksenhower of being Un-Ameri-can for not giving him all the Information he w ants for an investigation into the National Secur-t- v defectors. Iz govora prcdsjcdnika FNRJ Tita u Gcncralnoj kuptini delegacije a zasjedanje u g zao5-travani- e j is a tuzije." Protiv ozivljavanja militarizma u Zapadnoj Njemackoj "Iako je narod u ne- - la spremna teko stra- - ma za novoosiobodjene afn-da- o od miluariz-- , eke lstoremeno mo-m- a i faii z ma. mi ne gajimoi ja je zemlja spremna da nikakvu mrznju prema nje- - odrckne po-macko- m narodu. ali nas du moi koju je dosad primala boko zabrinjava ozivljava-- preko programa pomoci U- - nje militarizma baveznoj jeainjenin u Jcorot Republici Njemackoj. "U torn pogledu bih da posebno paznja na porast uticaja vojnih kru-gov- a i oiivljavanje onih ten- - aencija u Zapadnoj Njemai-- ehvatamo. jeste da razliditi koj koje zloslutno poteieca-j- u na proMost. Te tendenci-ie- . medjutim. mogu samo nanesu Itetu stvarnim intere-eim- a njematkog naroda i da cfoprinesu povecanju nesi-i'urnos- ti u svijetu. "S druge oni koji zbog svojih uskih shvacenih interesa pothranjuju ili ola-kSava- ju te tendencije na sebe veliku odgovor-nost.- " UN i Afrika "U torn istom vremenskom periodu. krivicom politikc smatramo da m: kolonijalnih krivicom ovdje budno da pnzi-- 1 raznih ra-m- o Orga loga njihovog iz- - nezavisnim zemljama. nas-klad- u duhom nacelima taxlia I'ovelie i sa nravi-- : zemalja U mogle pogoditt ostavio Glavnl putem stoje neko-lik- o glodiSte potrebno to-po- to funkci- - koliko dailnio nizacija panic pervades anybody than officials agaia. security been Axaericaa prowl plot aavnoj znatnog dijela ласиа ielio strane. navla-c- e nizacije sklruizfaaj. sa K5otnogojem.napKriumbojemr. Iiosom i Zapadnim Irijn-no- m. cime se ozbiljno ugro ?ava svjetski mir." "Po пабет dubokom ub-iedjen-ju. pomoc Ujedinjenih Nacija (u se. nije pokazala dovoljno efiknsna, prije svegn zato to su u sprovodjenju u zivot pitnnja koja nam Savjeta bezbjednosti krugovi drzava, pred potpuno the McCarthyism the sure two Agency proslosti kao Kongu) manirestovanl ozniijni pro-pus- ti i nedostaci." "Poseban. i veoma opasan vid . . . dubokih antihistorij-ski- h tendenclja koje jo5 uvi-jek dfeluju na afri6kom kon-tinent- u, jeste bezobzirna po-liti- ka rasno diskriminacije i vujgandiaetavanjn. koju spruonvijoedii ?ije su se posljedice ove go-di- ne tako tragicno ispoljile. Upravo je nevjerovatno da je danas. u drugoj polovini vijekn. takva politika joi u-vij- ek moguda u jednoj obla sotsilokboojdailasdokomnalakzrietuanpjuu.noTmo je. svakako. problem kome Ujedinjene Nacije moraju da posvete jo vecu efikasni-j- u paznju nego Sto to do-sa- d cinile." Pomoc ncrazvijenim zemljama prcko UN "S ol)zirom na dosadanje iskustvo i s obzirom na to da ] se pruzanje pomoci i podrA-k- e ponekad uslovljava poli-ticking i ekonomskim konce i, sijama. a svako pojedinafno pruzanje pomoci posmatra se od strane drugih drzava sa najvedom sumnjom i od toga se stvaraju politick i problemi. jasno je da je naj-bol- ji i najpravilniji put da takva ротоб i podrska ne-lazvijen- im zemljama budu davane u prvom redu preko Ujedinjenih Nacija. "Mi smatramo potpuno o-pravda- nim zahtjev za kon-centraciio-m akcije tehnifke. financiske i ekonomske po-mn- c' pmko UN za afriiki J kontinr Mgu zato ovdj- - '.a izjaim da u-- m.ja zvm ua. zajedno sa urugim zemljama. lazmotri mogucnosti povecanja вл-oj- e pomoci u ekspertima. mate- - rijalu i financtskim sredstvi- - njemackog zemlje. se u skrenem na2a-los- t. Juznoafri6ke su novih africkih zemalja.' O miroljubivoj koegzistenciji "Prvi osnovm pnncip tgzistencij.'. kako je drustveni ko mi sistemi nv tmiiu nit i razlog za ratne sukobe i kocnicn mirne saradnje me- dju drzax'ama i narod ima. Drugi osnovni princip miro- - Ijubn'e koegztstencije jeste i i J_ _ mini spomi c.ma . _ protiv na miran na6in, da sve vi5e da sila i ratovi i dru5tveno-pol- i Trei prin tj idfkai uslovi odrianje mira obave kkoje protiv rata, ?a nemijeSanja jake i staniu stvari naroda i drza-- . izbiianie." va i pravo naroda da sam uredjuje svoi unutrn razvitak l zivot." "Mi vjerujemo 1 dananii i )udii(:i svn' (Nastav. k a 1 lje: ". skloiu uti.sku in lZVt'SllI Vaili.'!!] krugd ovSaAhD, , aokloio u sami organi caju omogucih da se stvon pogodna atmosfera za oloS, da moze didi gla-- u i neometano ni od koga pri&ustvu americkih orgnnizovat demonstracije prod reziden-cijo- m nase delegacijo". Isti list pic Ju-goslav-iji zadovoljstvom proditali pel predsjednika Eiscnhowcra i nadodaje : "Nazalost — taj apel ostao je bcz ikakvog efckta, njega so oglu&ile i vlasti, baa oni na koje najviSe radunalo." Celokupna javnost", ka 3 da se e se ae u mi je 'a se a u o-- je se u u u da st a — u — л u a o imi ah je roiiiiKa , nanus . . a likim ка-в- е na zakon na to voli vidimo mi na samo to je slaze . u vet niiho--. ' intereslma . . . , za to "svakako ne pada na tisu6e Ame-rikana- ca t . - . nego na nekim politike State Departments prema Ujedi ] uarodima i na ahva canje demokracije kao jednostranog koje kako se vidjelo na ' nizu nrimjera dana — v nekim sluiajevima sluii samo za zaSUtu na nog i rada svjet-вк- е za ocuva-nj- e mira." vode (e krugove u Sjedinjenim Drzavama na prastari tiaih psi vt-i- u both of whom to McCarth3's mantle, now was a dark communist plot in the Department to kick out Cuba put in These same are the ones blamed by East-land and Dodd for letting the take ia . . Canada gets involved. Hesse UnAmericaa Activi-ties Chairman has renewed the Coa ef the Aabao-emd- or Herbert aew infor-mation" oa the Norman case that he has a to follow this up. Chairman Walter, incidentally, also has he unhappy about Canadian attitudes about com-munists. bad for he "I don't like it." Isn't just too bad —The Financial STRANA i :na drug, e osim akt.vnt' kot-gzi- s pod kojom podrazu-mijevam- o mogucnost trajne eurad-ni- e izmedju zemalja sa raz licit im drustveno-pohtic'ki- m uredjenjima." Rat nije "Mi i tvrdimo, nizabjzjeaida.n.daodnraotsno postonjeo realni ол auvijek iskljuci kao eredst-v- o politike me-djunarodn- ih To uvjerenie zasniva o-cje- ni da mira mogu i onemogueiti one snage svi jetu koj. se. radi sprovodi r.ja svojih ciljeva. orijentiiu na rat i za njega se Drugim rijecima. prouiemi C- ovjecdaanstva e ra-rjeiava- ju ta, dpnraokssiesmea. medjuonsanrooivzdnbniaicme iz matesruijdalanniaszasnage svijetu. cip da poMuje su dovoljim drugih njegovo epnioi svakog nji tvrdimo 1н ?a STAROKRAJSKA sTAMPA AMERIKANGIMA .чт SU vi ne svakom slu 6et-r.tf- ki policajaca su sa su se Norman. na na (U broju dono simo onnj dio Titovog go vora koji znlao .a -- pto i sadrzi knkr'tne Isti hst liapom.ni' ii. mnogobritjiii nkant Koji su zvaniciio l Jugoslav in ni. su bili Mi iia.imnn r.eprijatnostimn. "Mi nikai nismo danas da se u ne sa zvnnic nom Amerikom i sa ciji ljudi dolnze u naAu — smo se stnrali da s prema tim ljudimn korektno. da im u naoj sto prijntnijim. I dobro je. sti tako," "Politi-ka". "Jer, ako bi se u sav svetu gostoljublie svelo na ono to se. ovih dana manifesting Ж. IITl.l'l.! 9 % ie ee s ve-- — apust.i.lai. tiamo fudjenjem pita — diungle. ni kkooja ienvaecedamsneodgeosi u zemldjxi vo primitivaca." deli o pri-- . stojnosti. ponaAanju i demo-- sto iz (doduse. odaTio rajske jueoslavonn rnamo da po merilima nekih a sasjedamu ameriCkih krugova u demok Generalne akupstinc Ujedi ratiju ono s njenih Nacija dobila onai s njihovim pogledima isti "treatment" kojeg j. na eavremeni i sn politika State !)- - vim"Vjesnlk" napominje da krivica obicnih aspektima americkc orudja. — oih vri-icdian- ja. Stetu slobodno? organizacije "Politika" potsjeca obicaj naroda : lancem Senators Eastland Dodd, aspire charge Batista of Castro. Depart-ment "unknowns" Messrs. China. Committee Walter greseloaal Canadian he "datr it decidedly "Very ? aiternativ miroljubive tencije. potre-b- u razvijanja nelzbjezan vjerujemo da sve izgledi rjeiavanja sporova. dosljednom poli-tiko- m izolirati vjerujemo ogromna sazrijevaju unutraSnje idueem piijedlitg') nevainc-ii- o boravili u izlozeiii ponajmn-nje- , mnogim stvari-m- n slazcmo zvanie-ri- m krugovima mnogih ze- malja svnkodnevno zemlju uvek odnosi-m- o boravak zcmlji u£inimo dodaje remenom nazalost. u .Njujorku drugim lekcije atarok. kratiji itampe delegacija spada zakonila njenim slobode normal- - communists Wp?ter pripr-maju- . razoruzanje partmenta ci odnvno u sv o. joj zemlji. Provokacije bivAih izdaj-nik- a naroda Jugoslavijc zaAtitom ameriSkih vlasti firema marSalujugoslavei nosskta eleracije jesu za oXtru osu du. Cctnicki i ustaski elemen-ti demonstrirali samo protiv i komunista — vec godinama prijg olovom i no. zem — protiv sto je u nasoj staroj domovini i me- dju nasim narod ima zdravo. sveto i ponosito. Ustah su ponovo protiv svega Sto vo di ka u svijetu. ustah su protiv pokuSaja da se Kad gost dolazi — M!sanrnuatonsjit j (la otvori Sirokl and there State and State ever witch-huntin- g kite says has said us." say. that Post vise vUe nije Ann knli, Kao pod Titu nisu Tita jugoslavenskib nego kao svega mini medjunarodna zato. put napretku £ovjccantva. Smjeeni demonstranti u New Yorku ovih dana ana-frronistic'- ki su protestirali i protiv ratnog prijateljstva Amcrike i Jugoslavije u bor-b- ! protiv faitista u proalom rata u kojem &u oni sami stajali na strani zla. maso nog ubijanja i slicnih neza boravnih zlocma nad slobo dolJHbivim narod ima. I sve to — nodvueimo jo3 iednom — zvantcna Ameri-k- a pod u pi re. Njezinoj poli-Шк- оЈ kdombeanr asktvraaItkkionvepirdosnUaomvenotiarotdodnoi d—jee evaaiena Amerika ovakav toft jo i cistematski skuplia preko svog imigraciono? v, Doftadjaji u New York j ovih dana. ai dolazak pr ' sfednika Tfta kao zastur-- r Va namda Jugoslav' ] "-1- ГЈ polu#;ti kao isrrr! mr5tiir "iffHs r ? a ?T. b аг-г--- г p ,1 ♦ f'ara |
|---|