000331

• Language: Ukrainian
• Published: 2010
• Subjects: Brat; Dun; Kad’; Kana; Klasi; Kon; Luke; Malo; Mira; Neral; Nes; Nes’; Oceana; Pire; Rata; Raz; Sob’; sami
• Online Access: https://arcabc.ca/islandora/object/au%3A289672; http://digicon.athabascau.ca/cdm/ref/collection/vilne/id/1229

Vol. V. No. 82 (385) u ad i Ekonomska situacija u Kanadi se pogorsava. Za-st- oj se opaza na sve stra-n- e. Tvornice su pocele ot-pustanj- em radnika. U skladiitima se gomilaju proizvodi — nemoguce ih je plasirati na svjetsko tr-zii- te, jer Amerikanci su svugdje prvi, a domace trziste sc suzava uslijed opadanja kupovne moci radnika i farmero. Osim toga ! ovdje prodire amc ricka roba — dok kanad-sk- a leii u skladistima. O-sob-ito je tezak polozaj po-Ijoprivr- ede — ncma trzi-st- a za zito ni meso (900 milijuna buseli psenice Ie2i u skladistima ne ra-cunaj- uci prirod ovogodi-Inj- e zetvel) Premijer St. Laurent je ovih dana odriao jos je-da- n govor. Pozvao je na vece naoruzavanje i pri-prema- nje za rat. A bas to je najvise krivo za sada-snj- e poteikoce kanadske privrede. St. Laurent je rekao da komunistima treba pokazati jakost. On vidi snagu u topovima, avionima i atomskim bom-bam- a. AH sta ce im sve to bez zdrave ekonomije? Nije se cuditi reakcionar-no-m Hstu "Globe and Mail" kada uzdise: "Rusi imaju takove vodje koji im govore, pokazuju put. Mozemo Ii mi to kazati za sebe?" Da je situacija ozbiljna pokazujc i pisanje kapita-listick- e stampe. Nema je-dn- og ozbiljnijeg lista koji se ne bavi problemom ka-nadske trgovine. Za oz-dravlje- nje kanadske trgo-vine potrebno je trziste za kanadske proizvode — o-sob- ito poljoprivredne. Ali kako do njega? "Windsor ' Daily Star" ukazuje na sovjetsko i kinesko trzi-It- e. Ali St. Laurentova vlada ne ce da cuje o to-me. "Hamilton Spectator' i drugi konzervativni li-st- ovi traze vecu trgovinu sa Velikom Britanijom. "Winnipeg Free Press" (koji podupire Iiberale) kaie da ce taj problem biti diskusiran na dolaze-co- j Commonwealth kon-ferenc- iji u Londonu, za koju, nuzgredno receno, St. Laurentova vlada nije odusevljena, to je samo Svccenik Perkins ido uBcc Na konferenciji Toron-tovsko- g Vijeda Mira u uto-ra- k 14 oktobra zakljudeno je da svccenik I. G. Perkins od Donlands United Church bude torontovski delegat na Kongresu naroda za obranu mira u Веби. SIu6aj britanskih i kanadskih novinara Kad je ameridka morna-ric- a ovih dana vrSila opera-cij- e kod korejske luke Won-sa- n, kanadskim i britanskim novinarima nije bilo dozvo-Ijen-o da prisustvuju. To pravo je rezervisano za a-meri- dke novinare. Britanski JUGOSLAVENSKO-KANADSK- I DEMOKRATSKI Toronto, Ontario, Friday, October 17, 1952 Ekonomsko stanje Kan reflekcija raspolozenja u Washingtonu. Ovaj list predvidja da ce pitanje trgovine sa Vel. Britani-jom postati glavnim pita-nje- m buducih federalnih izbora. Konzervativni li-d- er Drew na svom putova-nj- u po zemlji najvise u-da- ra u tu iicu. Privremcni izlaz za Ka-nad- u je u razvijanju trgo-vine sa svim zemljama ko-j- e su voljne da trguju sa njom. (Stalni izlaz je za-mje- na kapitalistidkog dru-stven- og urcdjenja socija-listicki- m; kapitalizam stalno radja krize, to je zakon njegova opstanka). To znaci da bi u cijelosti trebalo izmjeniti vanjsku politiku, a iznad svega drugog otresti se amen-cko- g gospodstva. Pogorsavanje ekonom-sk- e situacije pogadja ra-d- ni narod. Za kapitaliste u najgorem slucaju to znaci samo izvjesno opa-dan- je njihovih profita — i to samo za neke, a oni krupni, odnose svoje i u najtezim situacijama, ka-k- va je na primjer bila 1930—1933. Zato se tre-b- a boriti protiv politike koja prouzrokuje pote-skoc- e. Narocito velika od-govorn-ost lezi na radni-ck- oj klasi. Danas nije do-s- ta da se radnici bore za svoje neposredne zahtje-v- e — plate, krace radno vrijeme, sigurnost na po-sl- u itd. Pored toga treba se boriti protiv citave po-litike kapitalistickih vla-da i partija tj. pored eko-noms- ke treba voditi i po-litic- ku borbu. Drugovi citaoci! Izvje-stavaj- te "JEDINSTVO" o ekonomskim prilikama u svom mjestu ili grani In-dustrie. Da li su izvrsena ili predstoje otpustanja radnika sa posla? Da li se gomilaju proizvodi u skladistima za koje nema trzlsta? Zasto cijene ne padaju usprkos izobllja robe? Da li radnici vide uzroke svega toga? Pisite nam o svemu sto zasjeca u zivot radnih ljudi — vas 2ivot. Iznasanjem i pretre-sanje- m tih pitanja i pro-ble-ma doprinjeti 6 e t e stvaranju uvjeta za nji-hov- o otklanjanje. Opet "pomoc" Titu Sjedinjene Driave, Velika Britanija i Francuska su potpisale ugovor sa Titovom vladom o davanju "pomo-di- " Jugoslaviji. Ovaj put Titu de biti dato 99 milijuna dolara — 21 milijun manje nego proSle godine. Ugovor sadrzi ropske u-vj- ete, ukljudiv to da de spo-menu- te tri zemlje odludivati kakva industrijska poduze-d- a mogu biti podignuta u Jugoslaviji. (Vidi dlanak na strani 2) i kanadski noviaari su imali priliku da se joS jedanput osvjedode da ih "superme-ni- " ne smatraju sebi rav-nim- a. LIST Sfaljinov govor na Kongresu Komunisticke partije SSSR-- a Ртета rzvjeStajima iz Moskve, XIX Kongres Komu-nistidk- e partije Sovjetskog Saveza zavrSen je u srijedu 15 oktobra (otvoren je 5 oktobra). Na zavrSnom zasje-danj- u govorio je J. V. Staljin — jedini govor kojega je on odrzao na kongresu. U svom govoru Staljin je naroiito podvukao vaznost podrske Sovjetskog Saveza od strane radnidkog pokreta u kapitalistidkim zemljama. i podr§ke Sovjetskog Save-za narodima drugih zema-Ij- a u borbi za njihovu slo-bod- u. "Na§a partija i zemlja su uvijck trebale i trebaju po-vjeren- je, simpatije i podr-§k- u bratskih naroda u ino-zemstv- u", kazao je Staljin. U nastavku je rekao : "Kada su britanski rad-nici 1918—1919 godine. za vrijeme oruSanog napadaja britanske burzoazije na So-vjets- ki Savez, organizovali borbu protiv rata pod lozin-ko- m 'Ruke dalje od Rusije!', to je na prvom mjestu bila borba britanskog naroda za mir, i istovremeno podrSka za Sovjetski Savez. "Kada drug Torez ili drug Toljati kazu da njiho-v- i narodi ne ce sudjelovati u ratu protiv sovjetskog na-roda, to je podrska — prije svega podr§ka radnicima i seljacima u Francuskoj i i I-ta- liji u njihovoj borbi za mir, i istovremeno podrSka za miroljubivo napore So-vjetskog Saveza". Staljin je podvukao da in-ter- esi Sovjetskog Saveza "nisu suprotni, nego na-prot- iv, podudaraju se sa interesima miroljubivih na-roda". "Jasno je da паба partija ne moie ostati duina brat-ski-m partijama, nego im mora uzvratiti pomod i po- - Kanadski trcdunionisti Sovjetskog ICanadski treunionisti, ko-ji su nedavno posjetili So-vejst- ki Savez, doSli su na-tra- g zadivljeni onim sto su i vidjcli. Dvojica njih su govorili na javnoj skupStini pro§lc nedjelje u Torontu. Tom Applegarth, predsjednik lo-ka- la 525 United Electrical Workers unije i aktivni dlan CCF je rekao da su sovjet-ski ljudi osigurani od "ko-Ijev- ke do groba" i da imaju neogranidene mogudnosti za naobrazbu i napredak. Narodito veliki utisak na njega je udinilo raspoloie-nj- e sovjetskog naroda za mir. "Svugdje smo nailazili U na natpise za mir i svugdje se samo govori o mini; so-vjetski narod je imao dosta ratova", kazao je Apple-gart- h. Bruce Magnuson, vodja o delegacije je op§irno opisao Price 5 cents moci njihove narode u borbi za slobodu i oduvanje mira", kazao je Staljin. On je dalje rekao da sa poslije 1917 strani komuni-st- i Komunistidku partiju So-vjetskog Saveza nazvali "u-darno- m brigadom svjetskoj? revolucionarnog i radnidkog pokreta". Na taj nadin komunisti-dk- e partije u inozemstvu su izrazile nadu da de uspjesi Sovjetskog Saveza doprinje-ti poboljsavanju polozaja naroda koji stenju pod ka-pitalistici-km jarmom. "Ja smatram da je na§a partija opravdala ove na-de- ", rekao je Staljin, "oso-bit- o u Drugom svjetskom ratu, kad je Sovjetski Savez uni§tio njemadku i japanski. faSistidku tiraniju i oslobo-di- o narode Evrope i Azije od opasnosti faSisticko;; rop-stva- ". "Naravno bilo je vrlo tc-sk- o ispuniti ovu dasnu za-da- du dok je postojala samo jedna udarna brigada, kad je ona morala prak-tidn- o sama ispuniti ovaj za-data- k. "Sada, medjutim, stvari stoje sasvim drukdije. "Od Kine i Koreje do Ce-hoslova- dke i Madjarske po-javi- le su se nove udarne bri-gade u obliku narodnih de-mokraci-ja. Postalo je lak§e za nasu partiju da se bori i rad je postao radosniji". Staljinov govor Je nepre-kidn-o prekidan burnim apla-uzim- a. svjcdocc o naprclku Saveza Sto je delegacija vidjela J Sovjctskom Savezu. Narodi-to je op§irno izlozio zivotne radne okolnosti Sumskih radnika (on je vodja Sum-ski- h radnika u Sjev. On-tari- u). On je ukazao na veliku razliku prilikama u Sovjet-sko- m Savezu i zemljama na-rod- ne demokracije, na je-dn- oj strani, i u zapadno-- e vropskim zemljama na dru-go- j. Predi iz Zapadne Evro-pe u istodnu je kao kad bi dovjek izaSao iz groba na svjeii zrak. U Zapadnoj E-vro- pi svaki detvrti dovjek je zauzet proizvodnjom za rat. Sovjetskom Savezu i ze-mljama narodne demokra-cije svugdje se gradi i podi-j- e — za bolji i sretniji zivot svih ljudi. Dyson Carter je govorio znacaju novih pronalaza- - ka sovjetske medicine. Skupstine za mir U nedjel ju 26 oktobra u Torontu i Windsoru de se odrzati skupitine mira. Ove skupstine sazivaju ogranci Saveza Jugoslavenskih Kanadjana — koji je jedina nasa organizacija u Kanadi koja aktivno radi za ocuvanje mira. Na skupitini ce se diskusirati razna medjunarodna pitanja — i osiguranje mira. Svi prisutni na skupitinama ce imati priliku da go-vore i izraze svoje misljenje. Biti ce dukutovano i pitanje siljanja naieg delegate na Kongres naroda za obranu mira u Bee. (Za mjesto i vrijeme skupitina — vidi objave na strani 4). ТЗг Korejsko pitanje treba biti uzeto i rukia ameriokih miiifarista Buck kritikujc stav ministra vanjskih poslova Pearsona "Kanada treba traziti da se pregovori -- a primirje u Koreji uzmu iz ruku ameri-dki- h militarista", izjavio je Tim Buck, vodja radnidke progresivne pArtije na 14 oktohra. Ovo pitanje treba da rijeSi Generalna skup§tina Uje-dinjen- ih Nacija, rekao je Buck. Buck je ovu izjavu dao kao odgovor ministru vanj-skih poslova Pearsonu, koji je jedan dan ranije podupi-ra- o ameridki prekid prego-vor- a. "Ovo je prvi put da se Smjenjivanje vojnog Smjenjen je duznosti bri-gadirs- ki general Allan Con-nelly. On je bio vojni ataSej u Tokiju. U sluzbenom saop-cenj- u se kaze da je Connelly smjenjen radi toga Sto nije pravovremeno izvjestio vla-d- u o Siljanju kanadskih tru-p- a na otok Kodze, radi би-va- nja ratnih zarobljenika. To je bilo poslije poznatih pokolja zarobljenika, koje je izvrSila .ameridka vojska. Svrha je bila da se na Ka-nadja- ne prebaci dio odgo-vornos- ti. U ono vrijeme k an ad ska vlada je izjavila da ona nije unaprijed bila obavjcStena da de kanadske jedinice biti poslane na Kod2c. To je sa-zna- la iz dnevne Stampe. Po-vodo- m toga udinila je repre-zentaci- ju u Washingtonu. Taj dogadjaj se duboko dojmio kanadskog naroda. U redovima kanadske ra-dnidke klase raste uvjerenje da unije trebaju biti nezavi- - sne od ameridkih unija, isto kao Sto Kanada treba biti nezavisna od Sjedinjenih DrZava. Radnici uvidjaju da je kontrola unija iz Sjedi njenih Drzava Stetna. Na delu unija u Sjedinjenim Dr-zavama nalaze se — u ve-di- ni sludajeva — agenti ka- - pitalistidke klase, koji po-ma- 2u izvadjati politiku pot-- dinjavanja Kanade ameri dkom kapitalu. Ameridki h- - deri unija su najviSe krivi da je kanadsko radniStvo pocjepano (u unijsko- - mi- - slu) na pet ili Sest raznih strana. Oni su odgovorni za uniStenje kanadskih unija kao Sto je bila Canadian Seamens Union, za teSke po-raz- e u Strajkovima, kao Sto je to nedavno bilo kod Do-minion Textiles u Quebecu. Da bi radnidka klasa ove zemlje mogla voditi uspje-Sn- u borbu za svoja prava i interese ona mora biti uje-dinjen- a. Jedan od uslova za to je da kanadske unije po-sta-nu autonomne, nezavisne, tj. da kanadski radnici sami odluduju o svojim stvanma. Kanadski radnici zele podr-zava- ti bratske veze sa ame-ridki- m radnicima u borbi protiv svojih kla-sni- h neprijatelja — kapita-listidki- h izrabljivada. Ali oni ne mogu dozvoliti da se iz Sjedinjenih Drzava kon-troli- Su njihove unije i dikti-r-a politika. Radnidka klasa Kanade je doSla na godine, postala jak faktor u zivotu svoje zemlje i ne treba vanj-skih tutora. Odnosi izmje-dj- u unija u ovoj zemlji sa predstavnik kanadske vlade otvoreno prikljudio ameri-dki- m militaristima u gaze-nj- u 2enevske konvencije od 1949 godine o ratnim zarob-Ijenicima- ", kazao je Buck. "Kanadski narod treba da potsjeti gosp. Pearsona da ovo pitanje nikad nije Ш-kusira-no u kanadskom par-lament- u. Kanadski parla-me- nt nije ovlastio Pearsona niti bilo kojeg drugog dlana vlade da daje izjave kakvu je on dao u New Yorku na 13 oktobra. Pearsonova iz-ja- va pokazuje da je on svje-sta- n da se on nalazi na tan-ko- m ledu kad pokuSava da kanadskog ataseja U ameridkom postupanju sj-kanadsko- m vojskom kao da je to njihova najamnidka vojska Kanadjani su vidjeli uvredu i ponizavanje svoje zemlje. Mnogi su smatrali da je za to najvile kriva St. Laurentova vlada, koja je potdinila zemlju Sjcdinje-ni- m Drzavama do tc granice da ameridki vlastodrSJci ra-dun- aju da mogu raditi Sto ih je volja. Zato smjenjiva-nje Connellya ncki smatraju kao jo§ jedan pokuSaj vla-de da skine odgovornost sa sebe za taj neugodni sludaj. Ali, da li je to mogude bez temeljite izmjene politike? Strajk 250.000 rudara u Japanu U Japanu je stupilo u Strajk 250.000 rudara. Tra-z- e poviSenje nadnice. BORBA ZA AUTONOMIC KANADSKIH UNIJA zajedni-dko- j Povodom odlukc konvencije UAW lunijama u Sjedinjenim Dr zavama trebaju biti odnosi ravnopravnosti i solidarno-st- i. Takvi odnosi danas po-sto- je samo kod takvih unija kao Sto je United Electrical Workers i Mine-Mil- l. Te u-n- ije su povezane sa svojom centralom u USA, ali politi-ku odluduju same. Nezavi-sne su u biranju svog vod-stv- a. Na drugu stranu, unije Ameridke Federacije Rada i CIO nemaju nikakve samo-stalnos- ti, nego stoje na mi-lo- st i nemilost centrala u Sjed. Drzavama. Borba za autonomiju uni-ja se sve viSi Siri. Tako je na konvenciji United Mine Workers unije, odr2anoj o-v- ih dana u gradu Cincinnati bila predloiena rezolucija da se vodstva pojedinih dis-trik- ta unije biraju umjesto Sto ih imenuje glavni pred sjednik unije, koji moie da ih smjeni kad god hode. Ako bi se to usvojilo, onda bi ka-nadski distrikti ove unije — jedan na zapadu Kanade, drugi na istoku — postal! autonomni. To bi bio veliki korak naprijed. Rezoluciju za to podnio je lokal 7292 iz Natal, B.C. Vodstvo UMW na delu sa John L. Lewisom je ustalo protiv tog prijedloga, pa je zabaden. Lewis je argumen- - tisao da bi to bilo Stetno za rudare. "Da, mi smo za de-- mokraciju, rekao je on, ali ne takovu da sami sebi re- - iemo vrat". Zatim je dema- - goSki rekao da unija dobro napreduje ovako kako je sada. zarobljenike proglasi 'de-zerterim- a'. Buck je pitao kako se mo-i- e progalsiti dezerterima za-robljenike koji su pokuSali da slave trecu godisnjicu Ki-nes- ke Narodne Republike, zbog dega su ameridki voj-ni- ci ubili 56, a vise od sto-tin- u ranili. "Kanada treba da podu-pire fcencvsku konvenciju. Mi trebamo traziti da se pregovori za primirje uzmu iz ruku ameridkih militari-sta. Ovo je pitanje za Ge-neral- nu skupStinu Ujedinje-ni- h Nacija koja zasjeda u New Yorku", kazao je Buck. Generalna skupstina OUN Generalna skupstina je podela zasjedati u utorak 14 oktobra. Za predsjednika je izabran kanadski ministar vanjskih poslova Pearson. Jedno od najvaznijih pita-nja pred skupStinom je pi-tanje obustavljanja rata u Koreji. Clan sovjetske dele-gacije Gromiko je trazio da to bude prva tadka dnevnog reda. Konferencija mira u Pokingu trazi mir u Koreji Kako je javio Radio Pe-king, konferencija mira ze-mal- ja Azije i Tihog oceana uputila je apel Organizaciji Ujedinjenih Nacija za obu-stavljan- je rata u Koreji. Osim zahtjeva za obusta-vljan- je rata u Koreji trazi se povladenje svih stranih trupa iz azijskih zemalja. Lewis je ustao protiv tog prijedloga zato Sto bi to o-sla- bilo njegovu mod. Tadno je da Lewis vodi bolju poli-tiku nego Green, Murray, Reuther i ostali tredunijski lideri u Sjedinjenim Drza-vama, ali nadin na koji on drzi United Mine Workers uniju u svojim rukama nije ni malo demokratski. Tu kontrolu on vrSi pomocu dis-triktn- ih vodja i organizato-ra- , koje sam postavlja i smjenjuje po vlastitoj volji. Ako bi se usvojio prijedlog da distriktna vodstva izabe-r-e dlanstvo tih distrikta, on-da bi on prestao biti isklju-di- vi gospodar unije. Ali to Sto je bilo Stetno za Lewisa lidno, bilo bi korisno za obi-dn- o dlanstvo unije. ViSe de-mokracije u uniji ne bi zna-di- lo "prerezivanje grla", ne-go jadanje unije. Ustajuci u obranu saJa-Snje- g sistema Lewis nije sa-mo ustao protiv principa tredunijske demokra cije, nego i protiv prava kanad-skih dlanova unije, da sami odluduju o svojim stvarima. Zato stvar nije svrSena sa odlukom ovogodiSnje unij-sk- e konvencije. Borba za a-utono- miju kanadske sekcije United Mine Workers Uni-je de biti pojadana. To de biti i u drugim unijama. Za-htj- ev za autonomiju kanad-skih unija nije vjeStadki, ni-je izmiSljen. On proizlazi iz samog 2ivota, iz razvitka dogadjaja, iz borbe za pra-va i interese kanadskog ra-dniSt- va. To je sastavni dio borbe za nezavisnost Kana-de od ameridkih imperijali-st- a, borbe koja svakim da nom postaje sve oStrija.