000118
,1 i i"""""1 "Ull'41 Marko г.ж-тшг-+!.тп~ч- тг,1,,ш . Marko Sertic prestao e da zivi 31. marta (ozujka) u 10 sati o jufro. Pred pet godino imao je operaciju, bio se do-br- o oporavio i govorio je da se dobro osjeda. Ali kako je imao joS do danas neizlijedivu bolesf...
| Language: | Ukrainian |
|---|---|
| Published: |
2010
|
| Subjects: | |
| Online Access: | https://arcabc.ca/islandora/object/au%3A289405 http://digicon.athabascau.ca/cdm/ref/collection/vilne/id/1264 |
| Summary: | ,1 i i"""""1 "Ull'41 Marko г.ж-тшг-+!.тп~ч- тг,1,,ш . Marko Sertic prestao e da zivi 31. marta (ozujka) u 10 sati o jufro. Pred pet godino imao je operaciju, bio se do-br- o oporavio i govorio je da se dobro osjeda. Ali kako je imao joS do danas neizlijedivu bolesf raka, opet le razbolio i vehku je muku mudio i trpio pumh 15 mjeseci. Nestalo je dovjeka koi ie mnogo doprinio naprednom radnidkom pokretu. Radeci za napredak covjedanstva mkaH nije bio umoran. Uvijek e go-vori- o: Trebamo i moramo um difi, poito je to sve nase. U naioj kolonip, to jest, u napred nim organizaciama posla se hvotao prvi i nikad nebi za-vrii- o; govorio je: "Daj os to da uradimo", a 6m bi se ono svriilo, on bi kazao: "Pa jos 6tmo ovo" i toko je on uvijek imao i naiao posla sam za se-b- e i davao polet ostalima u organizaciji. Neko vrijeme bio je predsjednik naieg Jugosla-vensko- g Doma odnosno Kanad-iko- g Juinoslavenskog Udruie-nja- . Mnogo je uradio za naiu naprednu radnidku novinu ov dje u Kanadi "Jedinstvo", diji jt bio pretplatnik od njezina pokrenuda. Radio je, pomagao i bio pretpladen na "Maticu Iseljenika Hrvatske" i "Lidke Novine". Bio je dovjek blage naravi. Na raznim sattancima i disku-tijam- a nekad dodje do malo vrudih rijedi, ali Marko bi uvi-jek tijepo, jasno i mirno kazao svoje miiljenje. Nikoga nije mrzio i svakog je volio. Radio je vise poslovo, deset ie godina sproveo u rudokopu. Gdje je god radio pripadao je radnidkom sindikatu, a neke je pomogao i organizirati. Rodjen je 11. augusta 1901. godine, u mjestu Udbina, Lika. JoS kao mladid napuita svoje rodno mjesto i odlazi u potragi za boljim komadidem kruha u Francusku (1924. godine). Nie ni tamo nasao Sto bl trebalo da radniku pripada te 1927. godine dolazi u Xanadu. Po dolasku u ovu zemlju nije opet naSao Sto je mislio da de nadi, a to je rad i odgovara-jud- u zaradu. Godine 1929, oze-nl- o se sa Ivanom (Ivkom) Grdi-na- . U potrazi za radom njih su dvoje proili Xanadu sa Zapada na Istok i opet natrag. Xako jedno tako i drugo, obadvoje su vjerovali i bili dlanovi na-pred- nih radnidkih organizacija. Mnogo su pomogli, moralno i materijalno saveznike u dru-go- m svjetskom ratu a ponaj-viS- e su pomagali narodnu oslobodiladku borbu u Jugo-slavij- i. Poslije rata, to jest, 1947. godine otiSli su da po-mog- nu izradjivati poruSenu i opustoSenu zemlju, koji su mnogo volili. Po dolasku u Ju-goslaviju, Marko se je zapo-sli- o u Zagrebu. A mnogo je sa-il radio na dobrovoljnom radu, gdje je dobio vi5e znadaka ili odlikovanja. Davao je primjer u ostalima i govorio im da je po-trebn- o dobrovoljno roditi. Re-ka- o bi: "Drzava je opustosena po naSih neprijateljim naci-stim- a i i faSistima i mi moramo da je izgradjujemo". Xoliko je on radio toliko je radila i nje-go- va supuga Ivka. Nije ni ono i Jalila truda. Iz Jugoslavije su se povratili u Xanadu 1953. godine. I opet JUGOSLAVEST V A. 5 4 l- - — ertic rai.ii.i dosli u nasu koloniu u Van-couver- u. Nastavih su sa aktiv-ni- m radom u napredmm rad-nidki- m organizaciama. Marko u svojoj najvedoj bolesti govo-- ri i svakog savjetovao kako je potrebno da slozno, bratski i drugarski radimo u naioj rad-nidk- oj organizaciji. Kale on, ja znam da ja naskoro umirem, pa opet svi demo umrijeti, a napredne radnidke organized-j- e ostaju, one ne umiru, niti de umrijeti, nego se lire sve vile i vile, ude nerazumni svijet bo-Ij- oj buducnosti. Marko i njegova supruga Ivana (Ivka) mnogo su votjeni i poitovani ovdje u naioj kolo-nij- i. To moze posvjedoditi i njegov sprovod: na nje-go- v odar polozena su 82 vi-jen- ca, a u sprovodu je bilo 130 automobila. Pogreb je lijepo obavljen onako kako radniku pripada, bez crkvenih ceremonija. Cetiri dovjeka oprostila su se sa po-koiniko- m; u mrtvadnici su go-vori- ti u ime radnidkih sindika-t- a James Morrison, a u ime su-pru- ge i rodbine Mate SiauS, a u groblju nad otvorenim gro-bo- m u ime Jugoslavenskog Do-ma i kolonije predsjednik Do-ma Edie Govordin, a u ime Hrvatske Bratske Zajednice Mike Canid. Pokojni Marko ostavlja Iza sebe svoju rascviljenu suprugu Ivanu (Ivku), brata Jakova i se-str- u Evu u Sjed. Drzavama, bra-ta Antu u Jugoslaviji, kao i nji-hov- u obitelj, te mnogo rodbine, prijatelja i drugova ovdje u Ka-na- di i u Jugoslaviji. Drule Marko, podivaj u miru u tvom hladnom grobu, vjed-no- m domu; neka bude laka gruda kanadske zemlje, a tvo-j- o suprugi i ostaloj rodblnl naSe Ukreno saudeSde. Joso OreSkovid Z A H V A L A NajljepSe se'zahvaljujem svi-m- a onima koji su moga Marka njegovoj teSkoj bolesti posje-diva-li kod kude i u bolnici, po-St- o su mu sa posjetom olakSa-va- li njegove boli. Zahvaljujem svima onima koji su mi po-mogli oko sahrane, koji su me tjeSili i polozili vijence i cvijede na odar moga dobrog, dragog nikad nezaboravljenog muza Marka. OzaloSdena — Ivana (Ivka) Sertid KANADI Kako je IV Na konferencijl je kazano da star! i mJodl ne mogg zojedno. Mislim da Њ nije ni vazno, nego je vaino da 11 mladl znoju svoje mjesto u drustvu, da li shva doju svoju druitvenu ulogu i svoje dul nosti. Otudjivanje omladine od drustva e opia pojava u danaSnje vrijeme, jer su miodi izgubili vjeru u druitvo izroWjl-venj- a i ncsilja — oni su buntovnl, oni s bore za reformiranje ili potpunu pro-mje- nu druitvo, ali medju onima koji de-momtrir- aju protiv rata i rasizma, dva glavna zla danaSnjice, mi u Xanodi ne melemo da nodjemo ni jed nog naieg omiadinca ili omladinke, kako izmedju ©frfh koji su rodjeni u Xanadi tako ni me-dju onima koji su doselili. Cime to obja sniti? Sigurno da ne mozemo biti krivi mi stari, koji se borimo, koliko nam je M.J II su ti PISMA Vancouver, B.C. — Drogl drugovi, promenila sam adresu pa vas molim da mi u budude saljete novinu na dole nazna cenu adresu. Takodje molim posatjlte mi kalendar, a za istl dete nodi 4 dolara u pismu. Zlvelo "Jedinstvo"! Drugarski vas pozdravlja, J. K. PS. Ne znam da li uvek objavljujele kada ditaoci piiu — narucuju nesto pa ako ovo moje pismo objavite, molim potpiilte same inicijalima ume-st- o celog imena. Mani ga Mito, neki me na-ziva- ju komunistkinjom. A ito du, dok je sveta bide i budalal Windsor, Ont. — Stovano urtdniitvo, u listu prilalem Money order od $16.00 — - za dvije godiinje obnove. Jol Imamo za obnoviti neki broj pretplata, bududi je nasta-l- o Ijepie vrijeme, nastojat de-mo ih obnoviti dim prije. Ovom prilikom primite dru-garski pozdrav, Ante Cupertino, Calif. — Drugovi, ialjem vam dek od 11 dolara, obnova $9.00 i fond $2.00. Mnogo pozdrava, Mike — в - Port Arthur, Ont-- — Stovanl drugovi, soljem vam dek od 28 dolara za tri obnove i zo dva kalendara. Nastojat demo da obnovlmo koje su istekle i koje isticu ovog i narednih mjeseci. Osfajte zdravo, Vlada — k — Port Colborne, Ont. — Dru-govi, soliem 10 dotara za jed-n- u obnovu I kalendar. Pozdrav svima. J. B. — © — Montreal, Que. — Drugovi, satjem vam u pismu M.O. od $10.00, za moju godiinju ob-novu i fond. Prljafeljski pozdrav, J. R. Hamilton, Ont. — Dragi dru-govi, u pismu dete nadi M.O. za 16 dolara — dvije godiJnje obnove. Primite drugarski pozdrav, J. Kovalil ClTAJTE I SIRITE JEDINSTVO] mogude profiv druStvenog zla i neprav da. Ili de nam mozda netko redi da mla-dl nede da se ukljude u nikakav pokret i borbu baS zato Sto smo ml tamo? Zbog neazinteresiranosti za opde dru-Stve- ne probleme mladi su ravnodulnl i prema naSoj radnidkoj Stamp! i orga-nizaciji. Mi bismo ih donekte mogli da shvatimo ako bi nam rekli, da su naSl pogtedi na svijet I druStvo zastarjell, da naSi metodi rada, ukljudiv i samu orga-nizacij- u i Stampu spadaju u proSlost i da de oni pronadi nove metode rada, no ve cblike organizacije, da de stvarati bo-I- ju Stampu. Dapace, mi bismo to pozdra-vil- i. Ali kako sam rekao prije, to nije slu daj, nego imamo opdu nezainferesira-nost- , ravnoduSnost i pasivnost. DruS-rve- ni rad jo$ uvijek leii na starima i po-St- o oni viSe ne mogu da rade kao Sto su radili ranije, druStvena aktivnost opada, pa de, ako se ovako produlji, jednog CITAOCI GOVORE: Druze urednice: U prilogu ovoga pisma Vam Saljem uputnicu od $10.00 za godiinju obnovu. Izvinjavam se Sto ranije nisam pisao obzi-ro- m da sam pre par dana sti-ga- o sa posete Jugoslaviji. Kori-ste- di ovu priliku zeleo bih no-pomen- uti par redi o clanku S. Vukojeva. Vukojev piSe o koncertu pe-va- ca hrvatske nacionalnosti, u najmanju ruku kao da ih je on doveo u Xanadu da bih ih pri-kaz- ao "hrvatskoj" publici, a zaboravlja da to ovi sami i mnogobrojni drug! bez obzira na nacionalnost, koji daju svo-je koncerte iirom sveta, i ne pominju svoju nacionalnost, jer to za njih u opite nije ni vai-n- o, obzirom da su i kao poje-din- ci i grupno Jugosloveni. Ivo Robid i ostali, da su Vukojevi jednomiiljenici, idejni iovinisti, svakako bi iskoristili momenat je Trazlm od uredniStva da objavi ovaj moj dlanak, sa svo-ji- m popratnim ali iskrenim ko-mentaro-m, u Sto sam siguran, u koliko zeli potvrditi ono Sto zastupa t.j. pravo covjeka. Cesto puta dujemo i ditamo o nekakvom Sovinizmu, o usta-Sam- a i cetnlcima i slicno, a po-sebn- o se osudjuje hrvatski So-viniza- m, kao da je isti zatro-va- o cijeli svijet. Ja nisam Sovi-nist- a, a pogotovu nisam nepri-jate- lj srpskog naroda. Da ko-jo- m sredom postoji pravo brat-stv- o i jedinstvo, kao i jugosla-vens- ka nacija, ja bi bio pono san. Ali jugoslavenska nacija joi nije ostvarena, a dvojim, ako se ne krene drugim putem, da de ikada biti. Hrvati su mnogo ucinili za bratstvo i jedinstvo, podam od Ljudeviteja Gaja i ilirskog po kreta, do biskupa Strosmajera i naSih dana, ali nazalost, uvi jek na njihovu Stetu. Ako neko-m- e odrezefe zube kako moze-t- e traziti da vas ljubi? Ako je Bosna i Hercegovina kroz cije-l-u povijest bila hrvatska ze-mlj- a, zaSto se danas neki za-la- zu za neku bosansko-herce-govadk- u naciju? A Sta da ka-ze- mo za Boku Xotorsku, Srijem i dio Badke? Ako zelimo bratstvo i jedin-stvo, ako zelimo bosansko-hercegovadk- u naciju, onda de-mo morati stvaratl i vojvodjan-sk- u naciju, pa kosovsko-meto-hijsk- u. Gdje je tome kraj? S ovim nema nikakve veze nekada Sta Vokovj Ik© biti. dolaska u ovu zemlju te se ne bi vratili ponovno u "ropstvo", kao Hrvati, pod Jugoslavijom. Smafram da je ovo Vukojevu izailo iz vida jer je dovoljan dokaz bio njemu i svima oni-ma koji su kao on, povratak naSih pevada — umetnika za Jugoslaviju, prvenstveno kao Jugoslovene, a ne "velike Hrvate", kao Sto je sam Vuko-jev i kao Sto ih je hteo prika-zat- i u svome dlanku. Vrata Jugoslavije su otvore-n- a svakome poitenom doveku iirom sveta. Neka izvoli Vuko-jev i njegovi jednomiiljenici te prodju kroz ta vrata da bi vi-de- li Sta se iza njih zbiva. Da li "porobljeni" Hrvati, Srbi, Ma kedonci i drugi pod "komuni-stidko- m dizmom Tita i vlade Jugoslavije", stenju, gladuju, tegle jaram bez svoga [a, ili Slobodan narod koji njemu kli-d- e, i dvrsto spojene narodne 1 ideologic i mtko se nece bo-ri- ti protiv socijahzma i profiv narodne revolucije ukoliko sva-k- i narod bude uzivao svoja prava. Na zalost, Rankovid je spro-vodi- o politiku koja se nije mno-g- o razlikovala od oni se nisu zatagali za bratstvo i jedinstvo nego su sprovodili imperijalizam. Da bi potvrdio ovu cinjenicu Iznosim ovaj primjer: izmedju 1946. i 1953. nekoliko puta je predlagano da se pravi Jeljez-nidk- a pruga Split — Livno, ali Djuro Pucar je odbio i rekao, da se u tim krajevima nede ni-S- fa gradifi zbog njihova nepri-jateljstv- a prema Jugoslaviji, Sto nije istina. Razlog je bio taj Sto u tim krajevima zive isklju-div- o Hrvati. Umjesto da je Pu-car radio da pomogne tome siromaSnom narodu, on ga Je ranio u srce i ujedno je oskvr-nu- o principe bratstva i jedin-stvo, prindpe revolucije za ko-[- u se borio. M. turkovld Od urednika: Razumije se da bratstva i jedinstva ne mo-le biti bez nacionalne ravno-pravnost- i. Diskusija koja se u posljednje vrijeme u Jugosla-viji vodi o nacionalnim odno-sim- a pokazuje da je u torn po-gled- u bilo nedosfataka i da se sada nastoji da se oni uklone. 5fo se tide same Bosne i Herce-govin- e, podaci pokazuju da je njezino pudanstvo izmjeSano. Republika Bosna i Hercegovina Jura b9n1o dana pofpuno prestati. Uzroci druStvenih pojava nalaze se u somom druStvu i da bismo razumjell da-naSnje drianje omladine moramo se vise posvetiti pradenju i proudavanju savre menih druStvenih promjena i krefanja u svijetu; to je fundamentalno pifanje. Na Se druStvene prilike samo odrazavaju opde dogadjaje. Medjutim, bilo bl po-greSn- o ako bismo doSli do zakljudka da se ne mole niSta udiniti dok ne dodje do opdih promjena u svijetu te skrstiti ruke i mirno dekali dok do tih promjena dodje. To bi bila teSka pogreSka. Mora se raditi, i ako ne mozemo da uradimo viSe nego dosad, ne smijemo ni manje. Dogadjaji de prije ili kasnije dovesti mki-d- e na pravi put, bar vedinu njih, a u ko liko budemo aktivniji u toliko de to prije ev nije mm Jedimtvo. 19. aprilo, 1968. — STRANA 2 republike u jednu jaku celinu demokratsku Jugoslaviju. Mnogi su kroz ta vrata proSli i uverili se, i Vukojev da ima tri diste bi udinio to isto (jer sva-kako voti svoju rodnu grudu — (ako ne volis svoju gde si ro-djen, kako mozei voleti tudju gde tamo zivis?), ali verujem da nema, pa mu drugo niSta i ne ostaje ved da mlati praznu slamu o onome Sto je nekada bilo a vratiti se ne moze. Sigu-ra- n sam da ovo i on lidno zna, ali sebi ne dozvoljava da ve-ruj- e. Ja smatram da ovakvi dla-n- ci treba da izlaze u no$e no-vin- e, ali ih treba dinjenicama raskrinkavati, jer ako ih nebi itampali, kao ito je miiljenje N. Spoljara, mislim da bi se akterima dinilo da ih se mi pla-iim- o, a pogotovu da su oni u profiv bratstva jedinsfvQ? Karadjordje-videvske- ,- pravu. M. Kind je najbolja garancija naclonal-ni- h prava i Hrvata i Srba I mu-slima- na i svih drugih. Nismo primjetili da netko zeli stvo-ri- ti "bosansko-hercegovadk- u naciju". Postoji miSljenje da muslimani nisu ni Hrvati ni Srbi, nego posebna narodnost, no drugi to spore. Mi vjeruje-m- o da de narodi Jugoslavije nadi rjeSenje nacionalnog i svih ostalih problema koji ih suoda-vaj- u. Duznost nas ovdje u Ka-nadi jeste da sa simpatijom ZA Xvalitet naSe socijalne odgo-vornos- ti zavisi od nasih pogle-d-a koji, da bi se rafunali iole valjanima, treba da obuhvate PUNI OBZIR prema ljudima uopde. NaSi sastand treba da se odlikuju osobinama ljudi koji: 1) SluSaju rasprave i miSlje-nj- a onih sa kojima se ne stazu baS potpJLmo. 2. Protestiraju nepravdu ili pokuSaj nepravde prema dru-gim- a, bez obzira dali se s nji hovim pogledima slazu ili ne-slal- u. 3. Uzimaju u obzir sugestije ostalih prije nego Sto odlude o aktivnost! grupe kao cjeline po bilo kojem pitanju. 4. Koji dine maksimalni na-po- r da se upoznaju sa ljudima iz drugih krugova socijatnog zivota. 5. Uvjere svakoga s kim raz-govar- aju da u njima ima nede- - Drago Vidovic nije pisao Pnmili smo pismo od advo-katsk- e firme Borkovich i Stay-shi- n iz Hamiltona s zahtje-vo- m da objavimo da Drago Vi-dov- id iz istog mjesta nije autor pisma koje smo objavili u bro-j- u od 8. marta ove godine pod naslovom "Srce me boli kad gledam Sta se dogadja" i nosi pofpis Draga Vidovida. Advo-kats- ka firma Borkovich i Stay-shi- n navodi da Drago Vidovid nema niSta zajednidkog s tim dopisom niti s pogledima koji su u njemu iznijeti. Firma tako-dje- r tvrdi da u Hamiltonu po stoji samo jedan Drago Vido-vid, kojega ona zastupa, pa ne moze biti sumnje da je pismo napisao neki drugi Drago Vi-dovid. Donosedi ovaj ispravak zeli-mo redi da g. Drago Vidovid nije morao da troii novae na advokate da nas obavjesti da on nije pisac spomenutog pi-sma; mogao nam se sam javiti. Mi smo dopis pod naslovom "Srce me boli kad gledam ita se dogadja" objavili jer u nje-mu nema niita ito neki nai di-to- oc ne bi napisao i potpisao. Medjutim, ako g. Drago Vido-vid nije njegov autor, onda je njemu zaista nanesena neprav da i treba da se itpravi. Ipak ostaje pitanje tko je pisao. Mi demo se postarati da pronadjemo. Urednistvo NEKOLIKO SUGESTIJA BOLJE REZULTATE NASIH SASTANAKA pratimo njihove napore i da pomognemo koliko mozemo, a pomodi demo im ako naclonal-n- o pitanje, kao i sva ostala, budemo diskusirali na ozbiljan naJin, narodito pazedi da ne navodimo vodu na mlin reak-cionarni- m nacionatlsfidkTml so-vinistidk- im snagama, iza kojih stoje vanjski nepri jatelji naSih naroda. ga vaznog i dobroga, ne samo po njih, ved po socijalnu zojed nicu kao cjelinu. 6. Koji ponukaju vedinu prl-sutn- ih da uzmu udeSda u cije-l- oj diskusiji i po dim viSe pita nja. Narodito u donoSnju od luka. 7. Koji diskutiraju svoje Ide je slobodno sa drugima. 8. Koji daju drugima slobo-dn- u mogudnost prezentacije njihovih konfliktcionih ideja. 9. Koji primaju kritiku i su-gestije drugih i koji slobodno kritikuju, koji su samokritidnl i dobronamjerni. Svi treba da osjedamo da je naSe mjesto na sastancima u stvari mjesto u "prazninl" a ko. je se nalazi izmedju Onoga Sto zelimo i onoga Sto u stvarnostl postoji. Najvede ucenje Je "nauditi kako sam sebe uStl". J. V. Citaocima u Toronto POZIVAJU SE SVI CITAOCI "JEDINSTVA" U TORONTU DA DODJU NA GODIJNJU SKUPJTINU, KOJA CE SE ODRZATI U NEDJELJU 21. APRILA DA PREGIEDAMO NA5 RAD U PRO-SI- OJ GODINI I ODREDIMO ZADACE ZA BUDUCE. NA SKUP5TINI TREBA DISKUSIRATI O PISANJU NOVINE, POSEBNO O TOME STO Ml U TORONTU M02EMO DA URADI-MO DA ONA POSTANE JOJ BOUA I DA JOS USPJEJNIJE VR5I SVOJU ULOGU. SKUPJTINA CE SE ODR2ATI U KARPATORUSKOJ DVORANI, 280 QUEEN STREET WEST, POCET CE U 1 I PO POSLIJE PODNE. ODBOR STAMPE |
|---|