000190

• Language: Ukrainian
• Published: 2010
• Subjects: Fonda; Grane; Kon; Kuttu; Lovi; Malja; Mira; Nain; Neko; Orga; Pise; Puta; Sog; Vestnik; Vio; sami
• Online Access: https://arcabc.ca/islandora/object/au%3A288548; http://digicon.athabascau.ca/cdm/ref/collection/vilne/id/1402

4JPI рШМЦЦ. .JJPUHUf VJest Spomenica Oktobarskc revolucijc U izdanju beogradske "Kulture" priprema se re-prczentativ- na spomen -- knjiga posvecena Okto-barsk- oj revoluciji. Posebno poglavlje bit ce posveceno uce&cu naSih ljudi u dogadjajima iz 1918 i 1919 godine. Porast industrijske proizvodnjc Prema prethodnim poda-cim- a Saveznog zavoda za statistiku, u aprilu indu-strijs- ka proizvodnja bila je za 12'c veca od prosje-cn- e mjese£ne proizvodnje u proSIoj godini, ili za 2 posto veca, nego Sto je bi-la u prethodnom mjesecu. Usporedjuiuci medjutim. opseg proizvodnje za prvu 6etiri mjeseca, izlazi da je u ovoj godini proizvod-nja bila veca za 21 posto od proizvodnje postignuto u proJIoj godini. Istina. ovi rezultati nisu defini-tiv- ni i do konadnog obra-бип- а mogu pretrpjeti iz-vjesn- e izmjene. Prcko 300 milijuna tlinara stipcndija Dok je prije tri godine nn fakultetima, umjetni-cki- m akademijama i visim hkolama u HrvatskoJ bilo ukupno 1.28G stipendista (11 posto od ukupnog bro-j- a studenata), proSle un-dine bilo ih jo 2.180 ili lti posto od ukupnog broja redovnih slusaca. Stipcndijc iznose pro sjecno 6.316 din. Vojvodina обекије bogat prinos povrca i voca U 'ojvodini se ove go-di- ne ocekujo dobar urod vocn i povrca. tako da se racuna na oko 17.000 va- - gona trznih viskoyn. Za-sa- d je ugovoren plasman za f.000 vagona viAkova. Protiv stih!jc prirodc Veliki melioracioni rn-do- vi, ciljem da se ukro-t- e podzemne vode, izvode se u sjevernom dijelu ko-tar- a VrSac. Uporedo s tim poduzet ce se i mjere za zaStitu plodnih polja od koSave, koja u ovom kraju nanosi velike stete. Polja ce so zastititi tako, da ce se na "glavnim vratima" na koja kosava prodire (a u torn kraju puSe oko 110 dana godisnje) podici ze-le- ni pojas, odnosno posu-mi- ti nekih y.000 hektara, uglavnom neplodnog zem ljiStn. Kako su u torn kra-ju, pogotovo u vinogra-darsko- m predjelu u pod-nozj- u VrSackih planina ceste i tuce podici 6e se i stanice za razbijanje ob laka koji donose tuju. Pe-set- ak takvih stanica vv6 je podignuto, a postignuti rezultati su zadovoljava-juc'- i. ♦ Jucoslavija ima 209 muzcja U Zadru u velikoj dvo-ra- ni Doma kulture odria-n- a je glavna godiSnja skupStina Saveza muzej sko-konzervators- kih dru-Stav- a Jugoslavije. Pored brojnih podataka i problema navedenih u izvjeStaju. najinteresant-nlj- a je cinjenica, da u Ju-goslav- iji danas postoji 209 muzeja. te da sva drultva muzejsko - kenzervator skih rndnika imaju ukup-no 940 clanova. тттттш9уткџт9!ттттттт-.тгџ- ш ,jpi ицш in л mi jimmpippiypwp i ju mm m , аиРЧНРЧЧШЈРММНРЧМ'"1'!"1' STRANA 3 iz Jugoslavije PODUZECE "TODOR DUKIN" — Dopii 1 z Osnovana je drugog februara 1917. gocpne sa ne-znatn- im financiskim sredstvima i malom radnom sna-go- m, vecinom nestrucnih radnika. Samo ime ove indu-stri- je nosi po jednom radniku Todoru Dukinu, stolaru, koji je poginuo kao prvoborac boreci se protivu nemac-ki- h fasista 1942. godine u Beogradu. Ova industrija proizvodi najsavremeniji sobni, ku-hinjs- ki i kancelariski nameStaj koje potrazuje danaSnje savremeno domacinstvo. Trebalo je dosta rada i napora, da se ova grana industrije razvije t da se mehanizuje, kao i da se stvore struCni kadrovi i znnogo drugih faktora, od kojih je za-vis- io uspeh ove mlade industrije. Dobrim i organizovanim radom, organizacijom svih stru6nih sektora rada, uspeli su radnici da savladaju mnoge te§kode svojim samopregornim radom i socijali-sti£ko- m svcscu. Industrija se sastoji od neko-lik- o odclcnja: plansko odclenje, oddenje stolarije, odclenje za u-nutraS- njc uredjajc domacmstva, odelcnjc namejtaja, tapetarsko o-dcle- nje i jedno odclenje maJin-sk- e radionice za sva odefenja, koja ih snabdeva sa modcrnom mclia-nizacijo- m i uredjajima na svim raJnim mestima. Radnici poseduju radna odtla, koja im industrija daje bcsplatno kao zaititno sredstvo na radu i druga sredstva, koja Stite radnika od nesretnih slu6ija i poTieda na radu. U ccntru ол-o- g kokktiva postoji ambulanta sa iekarom i drugim medicinskjm osobljcm, koje neposredno radi za ovu in-dustri- ju. Lekar prcgleda radnike i sluzbenike, lc£Hh, dajc bolova-nja- , ialje osoblje na. spccijalna Ic-enj- a, banje i oporaviliJta. 0t) osoblje je soujalno osigurano i za{tita jc bcsplatna kao ito jc t uii porodica radnika i sluibenika (icna, deca i roditclji zaposlcnih takodje imaju bcsplatnu zdrav-stven- u zait'tu). Industrija danas ima vcliki broj radnika i sluibenika, e£inom кл-alifikovan- ih, a ncki su polrt-%ovini- m radom stckli svoje kvali fikacije posle stupanja na rad u ovu industriju. Obaczno je bilo da se svi radnici opismene, da do-bi-ju osnovno obrazovanje u t'emu su imali pomod cclog preduzeca, tako da danas ncma u ovoj fa brid ni jedan radnik nepismen, svaki je stckao osnovno obrazo-vanje i oni sve dalje u tome idu pa fik ncki talcntovaniji upisuju se i na fakultct. U fabrici postoji sindikalna orginizadja (unija) u koju je udlanjen svaki radnik i slulbenik na dobrosoljnoj bazi. Ova orga-nizaci- ja stara se o mnogim iivot-ni- m pitanjima radnika i njihoih porodica. Ona aktivno radi na kulturno-prossctn- oj delatnosti ce-lo- g kolektiva, daje mnoga prcda-vanj- a, kultume priredbe; daje prcdloge ra poboljjanje radnc produktivnosti u Industriji kao i prcdloge zx pravilno nagradjiva-nj- e radnika i sluibenika. Ova po-druini- ca (uniji) iz sog fonda pomoic novdano svoc Оапвле u sluaju potrcbe, bez obzira da Ii je stariji radnik ili novozaposlenl radnik odnosno stuibenik. Radnici i skiibenici ovog ko-lektiva proslavljaju zajedno sa svojkn porodkama svake podin 29- - Noembar, dfiavRi prxmik, i drug kukurne priredbe, keje pri-redju- ju ?eto za ketektiv. Bk $т jako iznenadjen kada Sim saij-n- o prisusrrevao na 10-godit- efi prosiavi onivanja bafrikc. 2. fe-bruara 197. godine, па KeJiPte-ver- a narodnom uaiverzite (ei-xdo- i kattamoj astaneri u Beo-gradu). X tej lepoj sveafiet direktor faferike Dragettn Laz izloito je STom izve5Uji ran-e- j ove graee iediistrij de duus i njene perspektive. Pele referaU izveden i c kuttu гво ите%1нск1 program, za radnike i $4fbenAe j i njfteve petoJiee. naroJoih pe-- j saffia. igra. humdra. a=Hve. M- - , U pocetke ireg weivaefi . (194?) indtHtrifa }c pfekred ' redino pekWstvow veSnera steleve i krrTte. jet UJa nle VMe de-- j reljeo materifale srediUva i } strucnosti. Daftis zahvalwwfi sa-- 1 ra&af ravlfanf i peirtnorrani era rodastriii izradjwfe sve najtaeder- - ! nti drrenarii. koja je petfetoa , B e o g r a jednom savremenorn domacin-stv- u kao Jto su: krevcti. ormani, stolice, stolovi, kredenci, vrata, prozori dnene konstrukcjje, fote-Ij- e sa lepo ugradjenim koznim i pamucnim tapacirungom, naslone, rucne stolice, sklapajucj namrftaj, letnji nameStaj za putovanja, kao i sih drvenarija u domacinstMi, koje zeli da namdi ncki potroiac, рглот ukusu. Proiz-od- i o%e in-dustrije imaju veliku prodaju na Jomafcm i stranom triiJtu. Inte-rcsan- ti jz пд?с zemlje i inostranih zemalja mogu traziti ove proiz-vod- e kod ove industrije u sako doba, ona uvek potroSaca zadovo-Ijav- a po sopstvenom ukusu i ie-Ij- i. Ss-oj- e proizvode prodaje na strana triiita, kako gotovu robu, tako i delove ove robe. NajviSe izozi u Englesku i ncke drugc suscdne zemlje Ona u&$tmje na mnogim vcJesajmovima sa svojim proizvodima, kako na naSim u Zagrcbu (a ove godine pocinjc i u Dcogradu), tako i na inostra-ni- m vclesajmovima u Minhcnu (Zap. Nemacka), Trstu (Italija) i drugim zemljama. Ni jedan stranac, odnosno di-plomat- ski prctstavnik danas nece napustiti Ueograd a da ne kupt nameitaj ili ncki dco ovoga iz-vanred-no divnog i savremenog pokudstva koji izradjuje ova indu-strija kao uspomenu, odnosno u kras iz Jugoslavije. Svake godine cene nameitaju koje proizvodi "Todor Dukin", snizuju se, tako da je nasem po-trosa- cu omogudeno da kupuje i ulcpsava svoju kutfu ili slan. In-dustrija je poznata Jirom naSc ze-mlje po svojim Iepim proizvodima i dobrom kvalitetu a svakim da-no- m sve vise prodire i na inostra-n- a triiita. Strukrura samouprasljanja ore industrije ide po jednobraz.om planu kod svih radniCkih kolek-tiva u Jugoslaviji. Radnn'ko sa-moupravlja- nje poJinje od 190. Moze Ii Moic li Sovjetski Savez po-ti- ci taj cilj. "Struenjaci" kapitalistiCkog svijeta sum-njaj- u. Ali Hrusc;ov, a skupa s njim i sovjetski narod, vjeruje da moie. Evo sto je Hruscov kazao na jednom mitingu u Lenjingradu: llru6ov je izjavio da Sovjetski Savez sada ima dovoljno mogucnosti da u toku slijedecih pet godina pretekne USA u pogledu proizvodnje namirnica po stanovniku. Piotzvodnjn mlijeka po stano-niku- . izjavio je Hru Scov, SSSR moie ne samo da stigne vec i da prestigne Sjedinjene Driave I960. Ш 1961. godine. Proizvodnja mesa ie se mo rati pevecati u torn cilju za oko tri puta u usporedbi s 1956. god i nom. U svorrr govoru UruSclev je citirao cifre. koje se od nose na poljoprivrednu pro-izvodnju po stanovniku u USA i SSSR. Za 1936. godi- - godine Radnicki uveti btra;u svi radnici iz sopstvene sredine, na jednu godmu dana i to na vrlo demokratski nadn, a odmah iza toga radnicTd saveti biraju upra-vn- i odbor. Zatim radnicld savet i upravni odbor biraju direktora konkursom, koji treba da ispunja-v- a strucne i moraine osobine za rukovodjenje industrijom. Dirck-tor- , upravni odbor i radnidki sa-vet odgovorni su za razvoj cele industrije pred svim radnirima i sluzbenicima a tako isto i pred celom draJtvenom zajednicom. U radnicki savet i иргатп odbor mole biti biran svaki radnik i slu-iben- ik iz kolektiva kao i za di-rektora ako za taj poziv i spun Ja-va uslove i sposobnosti. Radnicki savet donosi pravil-ni- k svoga poslovanja, koji mora biti u saglasnosti м opitim pro-pisim-a, koje donosi Narodna skupStina i Vece proizodjaa Ju-goslavije. Po ovim pravilima ko-je su sami radnici, odnosno pro-izvodja- ci doneli vrJi se upraxlja-nj- e celokupnom proizvodnjom i ti propisi poStuju se i po njima se neposredno upravlja celokup-nom industrijom. ito je isti slucaj i u svim drugim prcduzecima u Jugoslaviji. Svake godine iznosi se pretres zavrSnog racuna za protcklu go-din- u na Radnickom saetu kon ga odobrava a zatim idc na dis-kusi-ju i odobrenje finansiskim organima a posle sa prcvisccnim rezultatima uspeha iznosi se pred ceo kolcktiv, odnosno pred sve radnike. Oni o njemu diskutuju — o uspchu i nedostacima, do-pu- n juju i tome slifno. Na ovim zajednickim sedmicama, kolcktiv kao eclina ima pravo da kritikuje i stalja primedbc i, prcdloge di-rekto- ru i drugim organima iz Ra-dnick- og saeta i Upravnog odbo-ra- , ako primcte ma kaku nepra-vilno- st koja sc odnosi na kolck-tiv kao eclinu na pojedinosti ili proizvodnju u odnosu radnika i sluibenika. Kolcktiv kao eclina moie da smeni direktora ili ne-ko- g drugog clana iz Radnickog saveta ili Upranog odbora ako se primeti njihova itctnost po ko-lcktiv, odnosno industriju. Svaki dan kolektiva moie biti biran u organe upravljanja samo dva pu-t- a uzastopno, a time se hoe po-sti- Vi da svaki Clan kolektiva pro-dj- e kroz organe samoupravljanj'a. Za uspeh industrije nameStaja zaintcresovan je ceo kolcktiv jcr po propisima koje kolcktiv ima, uccstvuju jednim dclom u raspo-- deli od ukupne dobiti industrije. Platan jc niiho-o- g rada zavisi od licnog udinka ill uspeha kolektiva Ks "" -- J .-e- _ X. S. HRUSCOV nu cifre su 32,3 kg mesa za SSSR i 102.3 kg mesa za USA, 245 kg mlijeka SSSR-- i 34 kg za USA. 2.8 kg patera za SSSR i 3.8 kg za USA. Po stetini hektara peljo-privred- ne povrsine SSSR je proizveo presle godine 1.380 kg mesa (k!aoni£ke teiine) a USA — 3.300 kg. Odgovarajuce cifre za mli-jek- o su bile 10S tona i 11,1 tona. Spomenik J. Saricu i drugim iseljenicima - borcima u Lovincu (Iz clanka Ante-- Peiuta u "Matici" iz Zagreba) Lika, uz Dalmaciju, spada nesumnjivo u one naie krajeve, koji su dali najvise iseljenika, a Lovi-na- c opet drzi u Lie! prven-stv- o po njihovom broju. Zato nijednom lickom mjestu iseljenistvo nije da-l- o tako snazan pecat kao Lovincu. Nema gotovo po rodice, koja nema nekoga svoga u Americi, Kanadi ili drugdje po svijetu. Mnoge kuce u mjestu sa gradjene su pomocu iselje-nika, jcr su se iseljeni Lo-vinca- ni oduvijek odlikova-l- i Ijubavlju prema rodnom kraju. . . O vezi izmedju iseljeni-itv- a i Lovinca govori i skromni ali lijepi spome-nik podignut istaknutom seljenickom radnickom borcu u Kanadi — Josi Saricu i drugovima, koji su poginuli bilo kao partizani u Narodno oslobodilaokoj borbi, bilo joi ranije na spanjolskoj front! boreci se protiv medjunarodnog faiizma. Tu se pored ime-n- a Jose Sarica mogu pro-cita- ti joi imena: Ivana Beranica, Ante Babica, kao celinc. Ukohko jc vec'a pro-duktivno- st rada u toliko jc ccc nagradjivanje i raspodcla dobiti radnicima i sluzbenicima, tako da jc zaista u ovom kolektivu леса produktivnost iz dana u dan kao i bolji kvalitet proizvoda. To pra-vil- o postoji i u svim drugim pre-duzedi- ma u Jugoslaviji. Industrija ima samostalno fi-nansira-nje kod Narodne banke i svoj ickovni raun. Ona mck na vrcme isplati sojc radnike i slu-ibeni-ke kao i sve racune koji su dospcli za isplatu u toku mescca. Tako se razvila ova industrija iz male grupice radnika, ncdo-voljni- h finansiskih sredstava, alata, nedovoljne mehanizacije, strunosti u jednu modernu indu-striju poznatu kod nas i u svetu. Na ovaj nain razvijale su sc mno-g- o i vee grane industrije u Ju-goslaviji i sad idu sa ove tecom brzinom napred, tako da Jugosl-avia dobija iz dana u dan sve veci stepen industriski razvijene zem-lje. Lazar Den JJ Sovjetski narod je sada siguran da jc u stanju da u6ini u toku jedne godine ono o cemu nije ranije mo-ga- o da sanja da bi mogao uftniti u toku deset godina, izjavio je HruMov. Meni se svidja smje.a po-duzimlji- vost sovjetski ljudi, rekao je on. Ona je zasno-van-a na realistidkim kal-kulacija- ma. Mi imamo do-voljno hrabrosti da izazo-vem- o Ameriku na mirolju bivo takmifenje na najzna cajnijem privrednom polju. Hruscbv je dalje izjavki d;rse ne slaie sa gled&tima izvjesnih ekonomista koji su izradunali da sve do 1967. godine SSSR ne ce biti u stanju da stigne USA u proizvodnji mesa. Kriti-ziraju- ci te racune. Hrusov je izjavio: "Mi e'emo pobi-jedi- ti u ovom takmiienju. Ova pobjeda ce imati veci efekat od efekta hidrogen-sk- e bombe. U nastavku svog govori Hruiov je rekao: Impe tr" ' џк S—PC-- VitliK ''- Ti' fr , j t C5t c --. зг '£ -- ei' ЧГЏ '► Ж .чл M.nt#r: лљ+1 fUjV f KPOMLSIK Г Milana Serdnra, Marka Pavicica Emila Vrkljana (koji jc naiao 1942. god. smrt u hladnim vodama Atlantika, lead je zajedno POCAST Franklinov institut, naj-stari- je naucno druitvo Amerike, koje jc 1824. go dine osnovao Benjamin Franklin, odrzao je 1G. maja komemo rativnu sjednicu u spomen naseg zemljaka Nikole Tesle. Tom je prilikom otkrivena plaketa na kojoj je ugra U Celovcu je osnovana Bee. — Kako je taopce-n- o predstavnicima korui-ki- h Slovenaca, u Celovcu je osnovana slovenska gimnazija, koja ce poceti nastavom u jesen ove go dine. U vezi s tim organ koru skih SUvenaca "Slovenski rijalisti su izmishli ovu "teoriju". Oni kazu: "Sov-jetski Savez raspolaze sada hidrogenskom bombom a takodjer I USA i Britanija raspolaiu sada njom. A bu-du- ci da je hidrogenska bomba oruije vanredne snage, ni jedna strana ga ne ce upotrebiti, ali ce nje-m- e pla&ti drugu. nastavlja-juc- i hladni rat i ziveli po nacelct "ni rat ni mlr. Mi u ovoj zemlji sc stt-protstavlj- amo ovom Hadelu. Mi se borimo za mir. za za-bra- nu atomsk ih hidrogen-ski- h oi-Hzj- a i pozivamo Sje-dinjene Driave i Britaniju da nam se u tome pridruie. Mi ne e'emo razbijat kapita-listic- ki svijet bombaraa. Ako stignemo Sjedinjene Driave u proizvodnji po stanovniku mesa, putra i mlijeka, mi cemo uzdrmati stubove kapitalizma naj-mocnij- im torpedom koji je ikada vidjen. Hrutov je dalje izjavio da CK KP SS i sovjetska Jz 7 Г tnSL ШМшшш бЖ®51Ж --wlf LO'l( I s Josom Sari c em i ostalim iseljenicima iz Kanade, posao u Jugoslaviju da sc bori za slobodu nasih na rodn). . . TESLI virana rczolucija u kojoj su navedeni Tcslini uspjesi i u kojoj je receno, koje mu mjesto pripada u svije-tu nauke. Rczolucija ce biti dostavljena r-jkovo-- diocima Muzeja Nikole Tesle u Beogradu kao znak priznanja koje Fran-klinov institut odaje Tesli za postignute uspjehe. slovenska gimnazija vestnik" pise da je osniva-nj- c slovcnske gimnazije prvi i jedini korak. koji je austrijska vlada u toku ,dvije godine ucinlla za os-tvare- nje odredaba clana 7. drzavnog ugovora. Sve ostale vaznije odredbe, medjutim, joi cekaju da budu ostvarene. vlada razmatraju pitanje okoncanja prakse poljopn-vredno- g otkupa od kolhoz-nik- a, privatnika, okoncanjc do kojeg treba da dodje 1. 'januara 1D58. godine. (Kvote ovog otkupa su znatno smanjene 1953. go-dine, podsjetk) je Hru5- - eov). "Ovo, mSslim, predstav-Ij-a veliko postignuce, izja-vio je HruSeov. To pred-stavl- ja ne samo ekonomsko vec i politic ko postignuce". U zaklju£ku svog govo-r- a, HruMev je istaknuo da je medjunarodai poloiaj Sovjetekeg Saveza dobar. On je podsjetio na ptsma, koja je nedavno sovjetska vlada uptittla vladama iz-vjew- iog broja stranih ze-malja. HruWov je naglasio. da je sovjetska vlada u tim pismima otvoreno iznijela svoja glediita o najznacaj-niji- m medjunarodnim pro-blemi- ma rukovodeci se pri torn prije svega interesima jacanja mira u svijetu. SSSR prestici USA u proizvodnji ziveznih namirnica?