000299

• Language: Ukrainian
• Published: 2010
• Subjects: Ari; Attlee; Baza; Gleda; Harkness; Kad’; Kana; Kova; Lester; Mira; Nasi; Neko; Nes; Nes’; Orga; Pala; Pise; Rata; Spora; Ula; Ure; Voli; sami
• Online Access: https://arcabc.ca/islandora/object/au%3A287856; http://digicon.athabascau.ca/cdm/ref/collection/vilne/id/175205

4 vsl Tridtseta godxna izlazenja lzlazi svakog utorka i petka Jedwslvo Godisnja pretplata: za Kanadu 6 dolara, Adrcsa: ostah zemlje 7 dolara 479 Queen Street West Toronto 2-- П, Ontario Telefon EM 3-16- 42 VOL. XIII. No. 74 (1168) TORONTO, FRIDAY, OCTOBER 13, 1961 PRICE 8c PER COPY GOLDBE11GOVA MISUA Razbijanje radnickih unijaju Kanadi - „ Proslog tjedna Ottawu je posjetio ameriSM sckre-ta- r (ministar) rada Goldberg. Vodio je razgovore sa ka-nadsk-im ministrom rada Starrom, navodno o besposlici. Iz izvjeStaja Stampe se vidi da su razgovarali i o drugim stvarima, a Mine-Mi- ll unija u svojoj izjavi kaze da su "vise govorili o njoj nego o besposlici". Ovo potvrdjuje da i jedna i druga vlada — kanadska i ameridka — po-dupi- ru iazbija6ku kampanju desnicarskih lidera United Steehvorkers unije protiv Mine-Mi- ll u Sudbury i Port 'Colborne. Kako biljezi dnevna §ta-mp- a, Goldberg je u torn po-gle- du cmio javne izjave. Prilikom posjete glavnog u-re- da Kahadskog radnidkog kongresa u Ottawi on je po-hval- io njegove lidere za is-kljuciv- anje "komunisti£kih unija". NaroSito "kritiSki" izrazio o sporazumu o me-djusobn- om pomaganju iz-med- ju Mine-Mi- ll i timster-sk- e unije. Poslije toga je o-dr- zao konferenciju za §ta-- mpu na kojoj je otvoreno rekao da treba "potkopava-ti- " (udermine) one unije koje se nalaze pod "domi-nacijo- m komunista" i raditi na tome da se njihovo 61an-etv- o predobije u druge uni-je, koje je nazvao "legitim-nim- ". U svojoj izjavi Mine-Mi- ll unija ka2e da ovo predstav-Ij-a grubo mijesanje u poslo-v- e kanadskih radnifckih uni-ja i da ce "uznemiriti" sve prave trcdunioniste. Mine-Mi- ll unija ukazuje na cinjenieu da je Goldberg prije nego je imenovan za ministra rada bio pravni sa-vjctn- ik United Steehvorkers unije. Ali to svakako nije glavni razlog za Goldber-gov- o istupanje. Njcgov je zadatak da oslabi sve one unije u Sjed. Drzavama i Kanadi koje se bore za rad-nifc- ka prava i intercse i ne Promjcniti sc ili umrijeti Dr. Brock Chisholm, bivsi direktor Svjctske zdravstve-n- e organizacije kaie da "sa-dasn- ja gencracija mora da se promjeni ili ce umrijeti." Dr. Chisholm ie rekao da treba azbiljno pristupiti is-pitiva- nju ranfjih gledista i vjerovanja, osobito vjerskih, i ako se pokazu "Mctna ili samoubiladka", treba ih od-baci- ti. On smatra da je zasta-ril- o glediSte da se sigurnost nalazi u oruzju. Dr. Chisholm je ovo rekao u Unitarijskoj crkci u To-ront- u. 100 megatona Nuklearna bomba od 100 megatona (jednako 100 milijuna tona TNT) u-nis- tila b! skoro cijeli juzni Ontario, kaze Canadian Press na temelju americ-ki- h podataka. Eksplozija takve bombe iskopala bi jamu dubok'i 500 stopa, siroku 2 milje. Uniitila bi sve unakolo u daljini od 12 milja, a pro-uzroci- la pozar na udalje-no- ti od 60 milja. Betonska podzemna skloniita ne bi pruzila ni-kak- vu zaititu na udalje-nos- ti od 20 do 30 milja. podupiru politiku hladnog rata. William Kashtan pise a "Canadian Tribune" da Goldbergova izjava znafi da je Kennedyeva vlada od- - 1ибпа da ројаба politiku hladnog rata u red ovinia tredunijskog pokreta i izvan njega. Kashtan dalje veli: "Kad je Kennedy prije izvjesnog vremena do§ao u Kanadu, iskoristio je priliku da objavi Kennedyevu dok-tri- nu — otvorenu deklaraci-j-u mijesanja u unutrainje poslovo drugih zcmalja, ne samo u Latinskoj Americi nego i u Kanadi. "Sada Kennedyev sekre-ta- r rada dolazi da objavi radni£ku doktrinu атепбке vlade — otvoreno mijesanje u unutralnje poslove tredu-nijskog pokreta ne samo u Sjed. Drzavama nego i u Kanadi. "Sta je gosp. Goldberg zapravo rekao jeste to da ce americka vlada odlucivati koja unija moze ill nemoze postojati u Sjed. Drzavama i Kanadi. "Sta on kaze je to da ce vlada odlucivati kojoj uniji radnik moze da pripada i koga ce takova unija birati u vodstvo. "Sve Se ovo u ime suzbi- - janja 'komunizma'. Ali ne treba da se varamo. Ovdje se radi o odlucnosti ameri-ck- e vlade da regulie unije, da ih kontroli§e i da im na-met- ne njoj pocudne vodje." Kashtan pita: "Ne postoji li veza izmedju govora Gold bcrga i odluko vodstva Ka-nadsk- og radnic'kog kongresa da razbije Mine-Mill- ? Ne postoji li veza sa poja6anim naporima da se porazc pro-gresiv- ni trcdunionisti u po-(Nasta- vak na str 4) Harkness opct trazi nuklearno oruzje Ministar obrane se ne o-ba- zire na zahtjeve da Kana-d- a odustane od nuklearno.? oruzja. Kako javljaju iz Calgary, Harkness je tamo izjavio da Kanada treba da primi nuklearno oruzje za "obranu". Osnivacka konvencija NOP u Ontariu U Niagara Falls odrzana je osnivacka konvencija No-vo demokratskc partijc u provinciji Ontai'io. Prisust-voval- o je 1.014 delegata, od koji'h su 658 direktno pred-stavlja- li unije. Na konvenciji je najviSe govoreno o konstitucional-ni- m pitanjima. Prihvacen je federativni princip organi-zacije. Bio je ufiinjen poku-§- aj da se izravno zabrani priklju5cnje organizacija koje se nalaze pod vodstvom i utjecajem komunista, ali to je odbaceno. Mcdjutim, ostaje na snazi odluka osni-va5k- e konvencije Novo de-mokrat-ske partije za cijelu zmlju da njoj ne mogu pri-pada- ti 61anovi drugih politi-dki- h partijai Na taj naCin je iskljuCeno ибебсе Komunis-ti5k- e partije, koja je izjavi-l- a spremnost da se prikljuCi Novoj demokratskoj partiji. 1пабе na konvencii nije bilo "crvenog hu§kanja". Na konvenciji je male go-voreno o programu. Pred konvencijom nije bilo ni je- - dne rezolucije o mini, pa je grupa omladinskih delegata podnijela spccijalnu rezolu- - Njemacka proslavila Berlin. — U nedjelju 7. oktobra odrzan veliki naro-d- ni miting povodom prosla-ve 12-godi§nj-ice NjcmaSke Demokratske Republike na kome su, pored potprqdsjed-nik- a vlade NDIt Leuschune-- ra, govorili potpredsjedn'k sovjetske vlade Mikojan, potpredsjednik vlade NR Kine Ho Lung, predstavnik Kube i predstavnici lP_Ita-lij-e i KP Zapadne NjemaC-k- e. Svi govornici na mitingu dali su podi-5k- u zakljuSenju mirovnog ugovora istiuci da je t6 mjera koja treba da otkloni ostatke drugog svjetskog rata. Oni su podr-- iali i mjere koje je 13. au- - Xova krScamka (jczuitska) nauka ubj U kampanji za izgradnju sklonlSta u SJcd. Drzavama postavljeno Je pitanje: "Reclmo da se dogodl da susjed udje u tvoje skloniSte prije tebe, a pala Je atomska ill hldrogen-sk- a bomba i ti si to skloniSte napravlo za sebe 1 svoju obltelj — ImaS 11 pravo tog susjeda ubltl?4 Jer, pretpostavlja se da u torn sklonistu lma hrane, vode 1 HJekova samo za tebe 1 tvoju najblttu okolinu, a ne 1 za nekog stranca koji se uopce nije pobrlnuo da za sebe sagradi neko skloniSte. Jer, moze bltl doveden u pitanje tvoj zivot 1 zlvot tebi najdrazlh ula-sko- m nekog namjernika ill slucajnog prolaznlka u dlo stana Sto si ga spremio da bi —prezivio". Pitanje se najprije pojavio u stupcima casopisa "Time". Na njega Je doblveno mnoStvo odgovora. Razvila se Slroka diskuslja, koja Je imala odjeka i u Kanadi. Jedan od "Ti-meov- lh" Cltaoca Je odgovorlo: "Ako nekome treba zaklona, onda ti treba da iz njega izadJeS i pustiS covjeka unutra. Ali, to se slgurno nede do-god- itl iako bi to ustvari bilo u skladu s krScanskim gleda-njem- ". Ovo Je Covjek starog kova koji voli blllnjega svoga kao samoga sebe. Medjutlm nova krSdanska zapovljed glasi: U-potri- jebi plStolJe, puSke, mitraljeze, pa Cak i bombe i suza-v- ac da obraniS komadifi zemlje 1 betona koji ti u sluCaJu rata moic spaslti zlvot. OSMA KONVENCIJA SAVEZA JUGOSLAVENSKIH KANADJANA Sada treba na posao Mi smo pocetkom mc-sec- a oktobra odrzali Os-m- u konvenciju naseg Sa-vez- a, koja je po recim prisutnih delegata i gosti-j- u bila jedna od najuspe-sniji- h konvencija u posle-dnji- h nekoliko godina. Zapazena je bila jedno-dusno- st svih delegata po svim osnovnim pitanjima, ali, sto je najvaznije, za-paze- no je odusevljenje i vera u biiducnost. Za vreme od dva dana zasedanja, pretresana su mnoga pitanja ticuci se rada u interesu naseg po-kreta i stampe. Izneti su nasi nedostatci i propusti koje smo ucinili pa je po-sle opsirne diskusije do-nes- en plan rada, donese-n- e su odluke i prihvacene su obaveze koje treba sa-da provesti u delo. , Jedno od osnovnih pita-nja koje je Osma konven-cija uzela najozbiljnije uobzir bilo je pitanje ciju u torn smislu. Konvenci-ja je pozdravila studente koji su istog dana u Ottawi demonstrirali protiv nukle-arnog oru2ja. Nacionalni li-d- er Novo demokratske par-tije Douglas u svom govoru je ponovio svoje ramjc lzni- - jeto stanoviSte da ne smije biti rata zbog Berlina. gusta provela vlada NDR zatvarajuci, pored ostalog gramcu prema .zapadnojn Berlinu i Zapadnoj Njema-бко- ј. Govoreci o zapadnoberli-nsko- m pitanju, potpredsjed-nik sovjetske vlade Mikojan rekao je da je SSSR spreman da prihvati najefikasnije garancije koje ce zapadno-berlinsko- m stanovni§tvu osi-gur- ati mir i nezavisnost. Isti-2u- ci zatim da nije daleko vrijeme kada ce SSSR u bruto-produkt- u u industriji i poljoprivredi prestici SAD, Mikojan je naglasio da izlaz iz bbrbe izmedju kapitaliz-ma- -i socijalizma ncce biti o- - dlu5en ratom vec miroljubi- - vim takmie'enjem. D. R. 12-godisn- jicu f hfznjega Pile : V. Grhic, po svijetu iiiiiiiiiiiiiitiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiini sprecavanja nuklcarnog rata i nacin na koji bismo mi mogli doprineti maksi-mu- m u torn pravcu. Konvencija je prihvati-I- a tezu da je pitanje ocu-van- ja mira u svetu najva-zni- ji problem danainjice i s toga u svojim odluka-m- a istice kao najvazniji zadatak svih saveznih or-ganizacija, svih pretplat-nik-a i prijatelja nase sta-mpe, da pitanje borbe za mir postave na prvo mes to. Iako smo mi i do da-na- s, kao i kroz citavAi na-s- u istoriju stajali na bra-nik- u mira, protiv rata i svih ratnohuskaca, mi da-n- as moramo jos jasnije i glasnije postaviti to pita-nje svuda i na svakom me-st- u i prikljuciti sve nase snage, uzeti aktivnog uce-sc- a u pokretu miroljubi-vi- h snaga Kanade za spre-cavan- je nuklearnog rata. Na narednim sednicama nasih organizacija treba Dogadjaji O izgledima za spora-zu- m o Berlinu sovjetski mi-nistar vanjskih poslova Gro-mik- o se izrazio povoljno, a ameri2ki predsjednik Ken-nedy negativno. U vezi s tim u §tampi su se pojavili ko-ment- ari da pregovore кобе Zapadna Njemacka i Fran-cusk- a, koje to smatraju za izraz "slabosti" i "popu§ta-nja- ". Neki kazu da ni u Washingtonu nisu zadovolj- - ni sa zapadno-njemacki- m i francuskim stanoviltem. Ameri5ki predsjednik Kennedy je uputio generala Taylora u Juzni Vijetnam da ispita §to treba poduzeti da se spasi diktator Dijcm. Na drugu stranu kineski predstavnici su ponovno u-poz- orili Sjed. Drzave protiv Siljanja trupa u Vijetnam ili Laos. © Sjedinjene Dr2ave vrse priprcme za novu invaziju Kube. Kubanska vlada je o tome izvjestila sve vlade s kojima podr2ava odnose. U noti se ka2c da se invaderskl odredi uvjezbavaju na 20 To novo krSdansko pravilo proglaslo Je prlpadnlk Isuso-v- e Druzbe (Jezulta) L. C. McHugh. U ameridkom katoliCkom tjednlku "America" McHugh piSe: "Svaki njegov normalni instlnkt kaze covjeku da hranl i Stitl one koji su o njemu ovlsni. On ne mo2e da to zrtvuje za stranca kojemu treba zaklon, Jer skloniSte Je vlSe nego dlo vlasnlStva i mora da bude osigurano od napadaca. To Je ustvari najvitalnije vlasnlStvo, a kada pocnu padati bom-be ono ce postati materijalno dobro koje se тоге polstoveti-- ti sa samlm Slvotom. SkloniSte Je tvoja posljednja obram-ben- a Unija protiv vatre, eksplozije 1 radljacije. Ako s JoS Jednim covjekom podJeS pod zemlju, a skloniSte nije izgra-djen- o za JoS Jednoga, njegovase vrljednost smanjuje za sve koji su se naSli u njemu. Ako Covjek gradi skloniSte za svoju porodlcu, njegova Je porodlca prva". McHugh Je izradio Citav Jedan "kodeks moralnlh ure-dab- a". U ime Krista on Je najprije pozvao samce koji lmaju sklonlSta da ga podijele s drugima, pa ce ih bog blagoslovlti Jer time pokazuju ogromnu ljubav za bllznjega. Zatlm opo-mln- je Amerlkance da dvaput promisle prije nego u svoje skloniSte puste prijatelja ili susjeda i rekao im da Je bolje da pomognu prijateljima 1 susjecllma da lzgrade vlastlta sklonlSta, Jer prijatelji i susjedi mogu tako nadi zaklona 1 nede biti primoranl da ga potraie kod njlh ill drugih. I onda sekretar SJK pitanje borbe za mir sta-vi- ti na prvom mestu dne-vno- g reda. Nase ce orga-nizacije trebati da u svo-jim naseljima, u svakoj nasoj kuci, unesu Apel za ocuvanje mira, koji je us-voj- en na Osmoj konvenci-ji SJK. Mi moramo naci nacina kako da svakom nasem coveku skrene-m- o paznju na opasnost koja preti svim Ijudima od jednog do danas naj-stasnij- eg rata i da zatra zimo i njihovu pomoc u borbi za mir. To je najvaznija ,odlu-k- a Osme konvencije kao i poziv svim clanovima i sledbenicima SJK. Drugo je pitanje pros-lav- a 30-t- e godisnjice nase radnicke stampe u ovoj zemlji. U okviru proslave Tri desetgodisnjice provodice se kampanja za materija Ino uzdrzavanje i prosire-nj- e nase radnicke stampe. raznih baza, od kojih sc 20 nalazi u Sjedinjcnim Drza-vama, a ostale u zemljama kojima Sjedinjene Drzave zapovijedaju. U Ottawu je doputova-l- a kineska trgovinska dele-gaci- ja od 13 61anova. Dele-gaci- ja ce voditi pregovor sa predstavnicima kanadske vlade o povecanju trgovine izmedju dviju zemalja. Biv§i brazilski predsje-dnik Kvadros je izjavio u Londonu da ce se povratiti u svoju zcmlju i to "prije nego se misli". Iz Rio de Ja-neiro javljaju da je otpo6ela velika kampanja za povra-ta- k Kvadrosa. Vodja kanadske libe- - ralnc partije Lester B. Pear son izjavio je da treba pri-zna- ti vladu NjemaSkc De-mokratskecpub-like da bi se postiglo mirno гјебспје berlinskog problema. в Sovjetski Savez je pri-zna- d novu sirijsku vladu. To su uftnile i druge socijalisti-бк- е zemlje. Bivsi britanski premi- - Konvencija je postavila zadace organizacijama a delegati su sami primili o-bav- eze. Ove ce zadace kao i obaveze biti vredne samo onda ako budu pro-veden- e u delo. Do sada nije mnogo ucinjeno u torn pravcu pa je s toga nuzno da odsada ucinimo sve napore. Pocasni certifikati koji su razaslati organizacija-ma trebali bi se upotrebiti u tu svrhu. Mi verujemo da ce nasi prijatclji i sada izaci u susret svojoj rad nickoj novini. Mnogi ce se odazvati i sami kao sto je to bivalo i u proslosti. Ali, trebace od strane cla-nov- a organizacija uciniti sve moguce da se posete svi nasi prijatelji. Ima u vezi s tim raznih proble-m- a i teskoca, a kad ih kod nas nije bilo? Bilo bi, naravno, pozeljno kad bi se preko javnosti izne (Nastavak na str 2) jer Attlee nalazi se na pos-je- ti u Sovjetskom Savezu. On je izrii2io premijeru Hru§5ovu poruku grupc is-takn-utih britanskih javnih radnika da se odr2i medju-narod- na konferencija o ra-zoruza- nju. U Juznoj Koreji osu-dj- en je na smrt jedan biv§i ministar Singman Riovog re-- 2ima i sef Нбпе garde Sing-ma- n Ria. Generalna skupstina UN osudila je apartheid a Juznoj Africi. Za to je gla-sal- o 67 drzava, protiv jed-na, a 20 ih sc uzdrzalo od glasanja. Medju posljed- - njim nalazi se i Kanada. (U Port Elisabethville, Juzna Afrika, osudjeno je na smrt 29 Afrikanaca pod optui-bo- m da su sudjelovali u pro-Slogodisnj- em ncredima na toritoriji Pondo). Ф U sjeernim provinci-jam- a Sjeverne Rodezijo u Africi uhapSeno je 2.600 o-so- ba koje su sudjelovale u demonstracijama za nozavi-sno- st. s voga da spasis sebe i Je na kraju svog dlanka napisao doslovce ovo: "Ako si se oslgurao a drugl pokuSaJu da prodru unutra, onda se oni mogu smatrati agresorlma i protiv njih se mo-gu upotrljeblti sva sredstva koja ce uspJeSno sprijecitl njt-ho- v napad. . ." Javill su se na ovu grozomornu temu i drugl predstav-nici vjeroispovijestl. Neki su se slozlli s McHughom, neki su izrazlli negodovanje, neki su se uzdrzall od komentara, a rabl Herbert Brichto.'profesor Blbllje na Jevrejskom insti-tut- u, popratio Je Clanak McIIugha ovim rijefilma: "Го mom licnom тШјспји, priprcme za atomski rat, a u njih svakako spada I gradnja sklonlSta, nisu moraine, Mo-raine je da sve svoje napore ustrcmimo Izbjcgaranju kata-stro- fe, a ne spremanju sklonlSta kako bl Jedan dlo Ijud-sk- og roda nadiivio". PISudi o ovome Jedan novincr kaze: "Rabl Herbert Brichto, clni se, rekao Je medju tako ve-llk- lm brojem morallsta u SAD najvecu istlnu o eticl i mo-ra- lu na vratima sklonlSta. Jer — vucjl zakonl koji budu po-c- ell djelovati biti de prolzvod onog glavnog vudjeg zakona koji Je donio atomsku katastrofu I protiv tog zakona kao uzroka treba na vrijeme ustati a ne tralitl moralnu utjehu za grabez koji nastane kada vec bude kasno." '