000065
i ♦ BTRANA 4 — Jedlnstvo, 24. februara, 1967. KANADSKE VIJESTI I KOMENTAR] 0 0 0 0.0-000- 0 000 0 00 0 0Ж0-0-000~00-0000гЈГ- 00 0 0-- 0 000 0 0 00 0-00Z0Z00~00- :00 00 000 0 00 0 000000000 0 0 000 iledna prica o dolarskom imperijalizmu Sta Je "ekonomskl imperijalizam'"' Ne- - kad...
| Language: | Ukrainian |
|---|---|
| Published: |
2010
|
| Subjects: | |
| Online Access: | https://arcabc.ca/islandora/object/au%3A286260 http://digicon.athabascau.ca/cdm/ref/collection/vilne/id/1981 |
| Summary: | i ♦ BTRANA 4 — Jedlnstvo, 24. februara, 1967. KANADSKE VIJESTI I KOMENTAR] 0 0 0 0.0-000- 0 000 0 00 0 0Ж0-0-000~00-0000гЈГ- 00 0 0-- 0 000 0 0 00 0-00Z0Z00~00- :00 00 000 0 00 0 000000000 0 0 000 iledna prica o dolarskom imperijalizmu Sta Je "ekonomskl imperijalizam'"' Ne- - kada se pod tlm pojmom podrazumljevalo ortaStvo izmedju vlada bogatih drtava i takvih privatnih koncerna kao Sto su Anglo-Persia- n, Royal-Dutc- h Shell, United Fruit 111 Standard Oil (Anglo-Perz- n, Rajal-Da- d Sel, Junajtid Frut, Standard Ojl) — stvoreno sa ciljem da se osvoje 1 eksploati-raj- u, s vellklm profltlma, lzvorl sirovlnskl bogatih all ekonomskl nerazvljenlh ze-mal- ja. Danas ekonomskl lmperijalizam moze bltl mnogo raflniranljl 1 suptilniji. Uzml-m- o kao primjer Kanadu. Kanada ima iz-vanre- dno slozene odnose sa SJed. Drtava-m- a. Amerikanci lmaju u Kanadl basno-slov- ne investlclje preko kojih doslovno kontrollraju kanadske industrije automo-bll- a, naftinlh derivata, ruda, elektronike 1 papira. Posve je prlrodno da je Kanada osjetljiva na ameridki prltlsak. Posljed-njl- h tjedana jedan naoko mall slucaj "Jen-kljevsk- e" poslovne poduzetnostl prerastao Je u krupnu svadju i pravl pravcatl sukob — kojl bi mogao lako dovestl do ozblljnog mijesanja same ameridke vlade u kanad-sk- u privredu 1 vanjsku politiku. Godlne 1963. glgantska amerldka banka First National City Bank of New York (Ferst NeSnel Sltl Benk of Njujork) kupila Je montrealsku Mercatile Bank (Mer-kant- ll Benk) — Jedan mall koncern u nl-zozemsk- om vlasnistvu kojl Je poslovao na temelju licence kanadske vlade koja je blla posve nalik na llcencu po kojoj posluje sedam ostalih kanadsklh trgovacklh bana-k- a. Americka banka nadala se da de ubriz-gavanje- m kapltala proslriti djelatnost Mercantile mozda u takvim razmjerima da ce se ona modi ravnopravno "nositi" s Royal Bank of Canada 1 Canadian Impe-rial Bank (Rajal Benk of Kanada, Kene-dlje- n Imperijcl Benk) — od kojih svaka ima kapltal od blizu sedam mllijarda do-lar-a, samo za tri milljarde nlzl od nju-JorS- ke banke. Takva krupna banka, koja bl blla u stopostotnom americkom vlasnistvu, mogla bl efektivno dominirati u nekollko krup-ni- h novih grana kanadske privrede. Ona bl dak mogla ugrozlti ostatke kanadske prlvredne samostalnostl. Kanadska vlada uvidjela Je tu opasnost. TadaSnJl mlnistar flnanclja Walter (Volter) Gordon upo-zor- io Je generalnog dlrcktora njuJorSke banke Jamesa Rockefellera (Dzejms Ro-ckefel-er) da de Kanada donljeti specijalne zakonske proplse kojlma ce se eflkasno sprijeditl ekspanzlja Mercantile Bank. Me-djutl- m, Rockefeller Je ipak kuplo tu banku, nadajudl se da ce se kanadska vlada predo-mtsll- ti. ProSle su otada tri godlne. Iako je ame-rlCka vlada (koju Je na to poticao Rocke-feller) vrSila vedi i tezl dlplomatskl prltlsak, kanadska vlada nlje popuStala i nije uzmicala. Podetkom mjeseca novem-br- a proSle godlne kanadska Je vlada prl-ml- la najostrlju od nlza diplomatsklh nota u kojoj Washington (VaSlngton) dao jasno na znanje da ce ameridki Kongres, ako Kanadjanl dolsta donesu te zakone, tionljetl svoje zakone za odmazdu. U Stam-- pi su se pojavile.glaslne (nekollko puta demantlrane) da ameridki dlplomati u Kanadl dlrektno kontaktlraju kanadske bankare i nagovaraju ih stanu na stra-n- u njujorske banke u njenom sporu s kanadskom vladom. Navodno Je podetkom deccmbra americkl ambasador u Kanadl Walton Butterworth (Volton Batervort) oStro napao kanadsku vladu i njenog mlnlstra flnanclja na Jed-no- m tajnom seminaru amerldkih vladlnlh funkclonara 1 blznlsmena u Washlngtonu. Govori se da Je optuzlo kanadsku vladu bog "pakosti" 1 osporlo Gordonovu verzi-J- u o tome sta je on, Gordon, prije tri go-dlne rekao Rockefelleru. Vodja kanadske opozlcije John Dlefenbaker (Dzon Difen- - U MINE-MIL- L JEDNODUSNO ZA JEDINSTVO I SURADNJU SA UNITED STEELWORKERS Edmonton — Na upravo aavrSenom sastanku. dlanovl Naclonalnog odbora Mine-Mi- ll unije Jednoglasno su se sloiili da se nastavi daljnjlm raagovorima sa predstavnlci-m- a United Steelworkers po pltanju njihova Jedlnstva. Razgovor na ovom sastan-ku vodlo se na osnovl nedav-n- o stvorenog sporazuma o zabranl "raldlnga" 1 medju-sobno- g pomaganja dlanova Mine-Mi- ll 1 Steelworkers uni-je u metalnoj industrijl. Slijededl sastanak Izmedju sluzbenlh predetavnika ove . г ,„ №.&ај£, --УГадЈЈЧГјД ifeS 0~-- 0 00 sve Je da bejker) rekao je u parlamentu da se ame-rickl ambasador "mljeSa u unutraSnje po-slo- ve Kanade" i zatrazio od premljera Pearsona (Pirson) da "jasno i glasno kaze smije 11 gospodln ambasador da se upuSta u takve kritlke". Pearson Je dlplomatskl odgovorio: "VaSlngtonskl sastanak odrzao se Iza zatvorenlh vrata, pa ga zato ne mo-g- u komentlratl. Medjutlm, da su te stvarl redene javno nastuplla bl nezgodna sltua-clja- ". Druglm rijeclma Pearson Je diplo-matski- m Jezikom upozorio Butterwortha i njegove pretpostavljene da paze Sto rade. Ako Kanada ustraje u svom otporu zdru-zeno- m pritlsku ameridke vlade i privatnog biznlsa, njujorskoj band ostat de na vratu mala, nevazna 1 po svoj prilicl nerentabll-n- a kanadska banka. Medjutlm, ako ame-rickl Kongres i predsjednlk Johnson (D2onson) poduzmu protiv Kanade zakon-sk- e 1 ekonomske represalije, odnosl Izme-dju ova dva vellka i prlsna prljatelja 1 da-IJ- e de se zaoStravati. OvaJ Incident ima dvlje zanlmljlve im-pllkac- lje. U prvom se redu postavlja plta-nj- e da 11 Je ambasador Buttreworth govo-rl- o u ime americke vlade ill u ime privatne njuJorSke banke 111 u ime Jednog i drugog? Jer, ako Je tadno prvo i trece, onda se mo-ze mime duSe red! da SJed. Drzave vode protiv Kanade politiku ekonomskog lmpe-rijallzm- a. U drugom redu postavlja se pltanje: ka-k- o Je daleko Washington spreman da lde u svom pritisku na Kanadu. Unatoc tome Sto su ekonomlje dvlju zemalja tako pri-sn- o povezane i tako gusto lsprepletene, Washington posljednjlh godlna gleda prl-jeki- m okom na vanjsku politiku svoga su-sje- da i smatra da Je ona previSe nezavl-sn- a. Kanada uporno odblja da poSalJe svo-je trupe u Vijetnam iako su to od nje ne-kollko puta izrlclto zatrazill i predsjednlk Johnson 1 mlnistar vanjsklh poslova Rusk (Rask). Oslm toga Kanada prodaje velike kollclne zltarlca NR Klni I sprema se da u najskorije vrijeme razmjcnl ambasadore s Pekingom. Drugi americkl saveznlcl uradlll bi pa-met- no da promatraju Sta se dogadja u ve-- zl s ovim slucajem. Jedan mladl kanadskl bankar rekao ml Je ovlh dana s oditom strepnjom: "Ako Amerikanci idu tako da-leko u JednoJ tako sporednoj stvarl kao Sto Je sludaj Mercantile Bank, upravo se namede pltanje Sto bi uradili, ako bl do-S- lo do kakvog dolsta krnpnog razmlmoila-гепја- , uzmlmo na polju vodjenja vanjske polltike?!" JOHN DAVID HAMILTON "New Statesman", London dvlje unije odrzati de se doj-dud- eg mjeseca u Torontu. Glavna tema razgovora biti de daljnje zblizavanje i su-radn- ja, kao 1 pltanje auto-noml- je ovlh unija, dljl su glavnl uredl u Sjed. Drta-vam- a. Sumlrajudl rezultate dosa-danj- lh pregovora izmedju predstavnika oblh unija, ka-nadskl nacionalnl predsjed-nlk Mine-Mi- ll unlje, Ken Smith Je rekao, da su u to-me pojadanl 1 JoS viSe udvrS-de- nl najvlSl radnidki princl-p- l — sloga 1 suradnja. Poslo- - davcl u metalnoj industrijl moraju da shvate, da se sa-da suoduju sasvlm novom sltuacljom, drugdljom od one koja Je blla u proSlih osam godlna zbog nesloge u unij-sko- m pokretu metalne indu-strije. KRNJA KOMISIJA Imenovana je driavna komisija da proufi status icna u Kanadl. 2ene zauzimlju vaino mjesto u all u ko-mis- iji nema predstavnika tredunijskog pokreta. Ka-nadskl radnlfkl kongres (CLC) je uuloiio protest. Policijskom njus-- kalu nema mje-- sta u trednijskom pokretu Javljaju lz Vancouvera da Je Pat O'Nell podnlo ostav-k- u na dlanstvu u egzekutlvl Federaclje rada Britanske KolumbiJe. To je uradlo na zahtjev unija koje ulaze u sastav Federaclje. O'Nell Je predvodlo uniju radnlka kojl su zaposlenl u tvornlcama pulpa i papira. Glavno vodstvo unlje nalazi se u SJed. LoSe Je radilo i dlanstvo u B.C. Je postalo nezadovoljno, toliko nezadovoljno da su nekl od njih formlrall novu unlju. O'Nell Je unajmlo neke pri-vatne dektetive da potajno rekordiraju govore na osnl-vadk- oj konvenciji nove unlje. Tvrdl se da je u tome sudje-lova- la 1 tajna pollcija (RCMP). Kad Je to otkrive-no- , reaglranje javnosti bilo Je takvo da je provincljalna iz Organiziranjc Istocnoj Neke ribarske kompanlje lz ove provinclje pred tri godine podele su slatl po 2 i 3 broda u istodne predjele Kanade da love hering. Ka-k- o je ovdje modernijl nadln rlbanja, sa svakim brodom iSla su tri dovjeka, a ostalu posadu broda uzlmall su iz lstodnlh provlnclja. Ova tri dovjeka iSli su da pokazu boljl 1 lakSi nadin ribarenja. U lstodnlm provlncijama rlbarska industrlja nije or-ganizlr- ana nlkako. U podctku ljeta proSle godlne detiri predstavnika ribarske unije (slndlkata) iz Vancouvera, Homer Stevens, Glenn Mc-Eache- rn, Carl Liden 1 Nick Carr proveli su Sest lndustrl-j- l. I ustanovill su da rade po sasvlm nisklm i pladi. ProSlog augusta business agent (poslovodja) naSe unl-je, Jack Nlcol pilsustvovao je konvenciji Newfoundland Federation of Labor u St. John's i konvenciji Canadian Seafood Workers Union u Halifax. NaSi predstavnlcl dall su raport, da su plade u ribar-sk- oj industrijl J ako nlske, radl se duge ure, bez da so platf vise za prekovremenl rad. Ziveinc namlrnlce nlsu JefUnlje nego ovdje, a neg-- (Karikatura Telegrama MercanHle Bank afore i privrcdi, Drzavama. SUnVENCIKAXJE STKANIH KOMPANIJA Kako pise list The Finan-cial Post, Kanada troii 30 milijuna dolara godlsnjc na subvenciranje industrijskog istraiivanja i pronalazenja. PredvidJeno Je povedanje na 60 mill] una. All dobar dlo toga novca odlazl podruznl-cam- a ameridkih korporaclja. Vlada Je sada odludlla da de u budude subvenclonlratl samo one kompanlje koje dadu garanclju da de bltl korlStenl prije svega u Kanadl. 194.743 useljenika ProSle godlne u Kanadu je uselilo 194.743 lica, Sto je za 33 posto vise nego u predhodnoj godini. Iz Velike Britanije uselilo je G3.291 lice, Italije 31.625, Sjcd. Driava 17.514, Zapad-n- e Njemadke 9.872, I'ortu-gal- a 7.930, Francuske 7.872 ltd. Ore podatke objavio je federalni mlnistar imigra-cij- e Jean Marchand. rOMORCI TRA2E 40-SAT- NI TJEDAN Unlja pomoraca, koja u Kanadl ima 14.000 dlanova, namjerava za trail t poveda-nj- e plade za 17 posto 1 skra-dlvan- je radnog vremena na 40 satl. Pomorcl sada pone-ka- d rade po 56 sati. Prego-vo- rl de podetf 1. marta. vlada blla prlsiljena lmeno-va- tl posebnu sudsku koml-slj- u da provede Istragu. Istraga je joS u toku. Uijesfi Vancouvera ribarske indu-strije u Kanadl cljenama povodom prona-las- cl dje su l skuplje. Jack Nlcol Je raportirao da muSkarci Shoreworkers (o-bal- nl radnicl) u Newfound-land lmaju najvlSe 95 centi na sat, u Hallfaxu $1.54. To se ovdje u B.C. plada $2.61. All ovdje unlja Ima kontrakt sa poslodavcima. NaSi prestavnicl izjavill su da su svagdje po radnicima lljepo dodekani, kao i kod unija drugih industrlja. I svagdje im Je redeno, da je potrebno da se organizlra rlbarska industrlja. Prestav-nicl drugih unija trazilt su da poSaljemo organlzatore i da de im oni pomodi kollko budu mogll. I rlbarska unlja iz ove provinclje (United Fishermen and Allied Wor-kers Union) Je sada zaklju-dll- a da ovog ljeta poSalje dva organlzatora za organtzira-nj- e ribarske industrije u lstodnom dljelu Kanade. Student! traie viSc za prosvjctu Nedavno je 2.500 studena-t- a sa UJ1.C. SveudillSte Britanske KolumbiJe demon-strira- lo pred Parliament building (sabornom zgra-do- m) ove provinclje u Vlk-torij- i. DoSli su da podnesu svoje zahtjeve vladl. JoS prije nego su studentl zakljudlll da podju na de- - monstraclju, predsjednlk U.B.C. John Macdonald izja vlo Je da tri univerzlteta ove provinclje trebaju za arugu godinu 66 mlllona dolara od governmenta. Premljer W.-A.- C. Bennett brzo Je odgo-vorio da unlverzitetl nede dobitl Sto traze. Studentska demonstraclja bio Je odgovor governmentu kojl nede da prlzna da Je po-treb- na veda pomod za bolju prosvjetu u svlma Skolama ove provinclje. Studentl su donljell spisak od univerzlteta, vlSlh Skola, tehnldklh Skola i bolnldarka. Trazlll su ukldanje uplsnlne (koja Je Jako prevellka) ve-d- u pomod studentlma koja dolaze lzvan grada, vise no-va- ca za Unlverzitete 1 sve Skole, uvodjenje novlh meto-d- a udenja, pravljenje vise Skola, proSlrenJe library (knjlznlce) i druga kretanja u tehnidkom zavodu. Rekll su da treba promjenitl si-ste- m usposobljavanja bolnld-ко- д osoblja. Studentlma je govorlo vo-dja Nove demokratske partl-j- e, Robert Strachan (koji Je takodjer vodja opozlcije u parlamentu); kazao im Je da se on i njegova partija pot-pu- no slaZu sa njlhovim za-htjevl- ma, jer su opravdanl Vodja Llberalne partlje u B.C. Ray Perrault branlo je federalnu vladu. Mlnistar prosvjete Peter-son, najprije je odbio da iza-d- le irovorlti studentlma, all Je DOsllJe nromjenlo mlslje-- n]e 1 govorlo. On Je rekao da se on ne slaze sa ovakvlm marSlranJem 1 krltlzlrao je vodju opozlcije, Sto Je podu-pra- o studentske zahtjeve jer ih Je nemogude lspunltl. Je-dan od studenata rekao je: -- Kollko demo ml dugo slu-Sa- tl ovakve glupostl? Ml ho-de- mo znati Sto Bennettov go- vernment mede ispred pro-svjete?" Nekl su studentl htjeli da udju u Javnu gale-rlj- u, all im nlu dozvolili. Where do we stand ? When you see those pictures of women anil children being burned alive in Vietnam remember that Canada is supposed to be neutral but last year we sold to the United Slates $300 million vorth of military equipment, which in-includ-ed chemicals. This keeps our balance of payments; but uhy is it tliat ne hate demonstrations by students, professors, ministers and other clergymen, )et one element is missing — organ-ized labour . . . With ery few exceptions, the trade union movement, which should be out in the forefront against war, has to take a back seat because George Meany supports the U.S. war against the people of Vietnam. The government of Canada can point to $300-millio- n sales to the United States. Docs that mahc us part of the war against the people of Vietnam? This is a war against civilians, men, women and Chil-dren. This is Genocide! Never in history has the use of terror been so openly acknowledged and practised by a big nation and ve in the trade union movement are cry con-spicuous in our absence in the great demonstrations against this. This is our Centennial Year, with the emblem of Expo as man's development from barbarism to what is called civi-lization, yet our government supplies murder weapons. Of course, officialy we are not putting any obstacles in the way of sending medicines that the Quakers havr to smuggle into Canada and ship in a round about way to the people of Vietnam and much is made of the fact in the House of Com-mons that we arc not placing obstacles in the way. BUT we are shipping the war materials that make these medicines necessary! The Toronto Star of January 27th, puts the matter rather nicely we thought when they said ". . . wc cannot deal in weapons of death and then try to assume the moral position that they really ought not to be used to hill people." We support that, and besides that we call on the Govern-ment of this country to follow the example of the Svscdish Government an stop the shipmen of ANY war material to the United States. Futher we call on the entire labour movement of this country to do something to show that they are not in fact prisoners of the Meany pro-wa- r policy of the head of CIO-AF- L. It is high time. MINE.MILL HERALD, Toronto. TRAGEDIJA I STRAH Smrt se grdevito drii u mjcstancu St. Laurence u Newfoundland koje ima 2000 stanovnika. Ona se na-mjcs- tila u ovdaSnjim rudni-cim- a i nilko se do sada ni-je naSao da bi ju otjerao. Medju stanovniSlvom op-deni- to, a medju rudarima narocito ona jc prouzrodila tragediju i strah. Od 75 ru-da- ra nl jedan od njih nije u posljednjlh 15 godina pro-§- ao u grob naravnom smrcu, sve je ona pokosila. Ovdje se proiivodl specijal-n- a rudaca, koju aluminijskc kompanlje unotrcbljavaju kao jedan od sastavnih dljc-lo- va u svojoj proizvodnji. Uudnici su ispunjeni silikom i flouridnom maglom u ci-je- m sastavu je I radijacije. Flouridna magla pogotovo jc oStra i opasna tamo, gdje u radnike prodire voda kroz naslagc uranijuma. Sve to nagriza i trujc ljudskc orga-n- e, pogotovo pluda. Neki dan je provincljalna vlada poslala u ovo mjesto svoj specijalni komltet da ispita opasnu situaciju 1 mo-gudno- sti da se njczini uzroci odstranc. IspitavSi rudare kojl su tu uposleni po 10 ill 20 godina, vladin komltet jc ustanovio, da su irtvc ove opasne okolnosti svi radnici koji su u rudnicima po 15 i vi5e godina. Neke od njih bo. lest pogodl joS u njihovoj trl-dese- toj godini. Oni umiru od suSiee, ali najviSe od raka na plucima, ovisi o tome kollko jc koji izloien radijaciji 1 si. likon praSini. StanovnKtvo ovog mjesta se zafudilo kad se doznalo da je doao vladin komltet da ispita situaciju. Vec se du-go ofekuje da nctko dodje I odstrani uzrokc opasnostl. Mall broj studenata uspio Je da udje u parlamentarnu agradu 1 da kratko vrijeme razgovara sa premljerom Bennettom. All nlsu dobili nikakvo obedanje. Jedan od njih Je rekao: "On (Bennett) Je laskav i leden, on nemarl za nas 1 kako mo2cS neSto postldl sa ovakvlm dovje-kom- ?" Studentl su bill nezado-volj- nl sa odgovorom koga su doblll, pa Je bilo vike 1 buke. Ova tragidna situacija je ved odavna poznata svakomc — rekao je Keniiic Slancy, je-dan od onih koji 20 godina radi u rudniku. Narod jc dc-moralizl- ran, zabrinut i ustra-Se- n — nadodao je Slancy. Л kako i nede, kad rcdovito oboljavaju i pogibaju ne sa-mo stariji, nego 1 mladi. Upravo sada ima njih 13 od-rasl- ih, koji su iivi, all nisu u stanju da se kredu i privrc-djuj- u, jer ih jc oncsposobila radijacija. Oni, doduSe, pH-ma- ju driavnu potporu (otl Workmen's Componsation Boarda), ali Sto im vrijcdi potpora, kad ncmaju zdrav-Ij- a i normalnog iivota. Ovi rudnici su do sada bili pod upravom ameridkih kom-panij- a. Sada su vlasniStvo Aluminium Company of Ca-nada. Kompanlje su iz ovlh rudnika izvuklc milijunc do-ia- ra profita; rudari su izvuk-- li i joS uvijek izvlade bolest i smrt. Istraga vladinog odbora zavrSila se obidnim izvjcSta-je- m pred provincijalnim par-lamcnto- m, gdje je "ustanov-Ijeno- " da jc to nacionalna nesreca i prcma tome odgo-vorno- st fedcralnc vlade. Prcdstavnik provincijalnog odjcljcnja zdravlja jc pak izjavio da to nije baS ni na-cionalna nesreda, nego obid-n- a lokalna stvar. Stanovnici ovog mjestan-c- a pak smatraju da jc na-cionalna i provincljalna sra-mo- ta kad sc tako jednostav-n- o prelazi preko ovako tra-gid- nc sittiacije. Zadada jc vlasti i kompanija da u ovoj ncsrccl neposredno poduzmu odgovarajuce mjere i odstra-nc opasnost situacijc putem vcntilacijc i drugih odgova-rajud- ih mjera. Jedan od vodja rekao Je: Ml saml ne moiemo mnogo po-stldl, publlka (narod) treba da zna, da Je kriza u prosvje-t- l. I mora se napraviti prltl-sak na Bennetta, ako de on napraviti nekl napredak. Studentl su lmall dobm pomod sa svlh viSlh Skola u Vlktorlji. Vodje studenata sad diskusiraju kakve de akclje dalje poduzetl. joso ounsKovie |
|---|