000366

• Language: Ukrainian
• Published: 2010
• Subjects: Amerikan; Ari; Bor; Brat; Canada; Gek; Jura; Kad’; Kana; Kava; Koda; Liat; Mak; Malo; Mira; Nesto; Neva; Pise; Raa; Rata; Raz; Razdor; Stampa; Tabor; Titova; Vesa; sami
• Online Access: https://arcabc.ca/islandora/object/au%3A286152; http://digicon.athabascau.ca/cdm/ref/collection/vilne/id/2076

I f STRAMA6 Vise paznje kulturnom i prosvjetnom radu U proelom broju "Jedinstva" objavljeno Jo saopdenje IzvrSnog odbora o ovogodU-njo- j tumeji omladinskog tamburaSkog zbo-r- a Vijeda iz Toronto. Osim Toronto zbor ce dati konccrto u Windsoru, Wellandu, Ha-milto- nu i Sudbury. To de bit! najvede kul-tum- e piiredbe u tixn kolonijama ove sezo ne. Na njima de se islcupitl stotine I hiljade naJSeg naroda. To do biti znadajni doprinos i kampanji naieg lista. Svcki dlan nale organizacijo i svaki is kieni i polteni simpatidar ponosi se posto-janjc- m torontovskog omladin-ko- g tambu-raSkog zbora i njegovim dop uiosom u kul-turnom iivotu na5ih iseljenika. Medjutlm. ima li razloga da ml nomamo joS takvih tamburalkih zborova kroz zcmlju? Nema takvih razloga. Ima nekoliko kolonija i or-ganizac- ija koje mogu imati isto tako dobre tamburaSko zborovo kao sto ]e torontovsld. Naie organizacijo kroz zemlju Imaju de setak tamburalkih zborova. To organizacijo su duine da posvete najvecu mogucu pai-n]- u razvitku i usavrsavanju tih zborova. Na Se organlzadje ne mogu se razvijati 1 na-predov- ati bez kulturnih aktivnostL a Izme dju tih aktlvnosti na pnro mjesto dolaze tamburasld zborovi. Imamo mi organizacijo. koje su nekad prednJacHe kulturnom radu, a danas nema ju ni zbora niti bllo kakvih kultumih aktiv nosti. To Je opasnost zo te organlzadje. Or-ganlzadje koje ne budu posveclvale pai nju kulturnom radu. osudjcno su da izumru. Nije samo politldka situadja kriva £to su neke organlzadje nazadovale posljednjih godina, nego je tome doprinjelo i pomanj kanje kulturnog rada. Da bi so popravilo stanje tih organizadja, treba prist upiti raz vijanju kulturnog rada. Naci do se drugova koji do rcdi: Sla£o-m- o se ml sa torn tozom, ali tu su voliko po tcSkodo. No, kad nije bilo poteSkoda? I or ganlzodje koje imaju tamburaske zborove suodcno su poteSkodama. Tko so boji po teSkoda. taj de neizbjoilvo past! njihovom frtvom. on no de nUta dobrog poluditi. Po teskodo so savladjivaju samo sa radom. Da su se pioniri nalog pokrcta osvrdali samo na potoSkode, ml danas niita no bi imali. Danas postoje poteSkode, all mislimo da de Proglas maSekovaca clanstvo HBZ - napad zdravi razum Jednom je pokojnl Vinko Vuk bivW glavni prtdjinik i dugogo-cHin- ji glavni Uagajnik llrvatske Ilrattke Zajednke rekoo na I'etoj keaveneiji u i'itUburghu, da pri-j- e svake konveneije isadju na po-vrli- nu u svoj svojoj golotlnji raz-n- i "tpHf', Zajednlce, ne da "paee' Zajednicu, nego da ju upropaste. Ovih smo se rijefl pokojnog Vu-k- a ejetili, kad smo procitali ne davno objavljen "proglai mae-kevae- a o Zajcdnici. Uzalud smo trslitl po tern fa-raesn-em "proklasu" 1 jednu Je dineatu rije, 1 Jedan prrdleg, keji bi govorio o aktue4nim preb-lemi- ma Zajednice — o bolnej pot-per- i, o itetama i operaeijama, o stardma, o pomladku, o boljem nanu kako povedsti brojno sta-nje Wawtva, kako ito unosnije uleeitl bondeve ill dati Hamtvu vee pogodnoeti. Nlta, ima niti jedne jedineate rijeM o teme, ito je Jaaan znak, da su era ta pita nja za njih — na vrbl svirala. Utnjesto tega, u "preglasu" Je МН-еп- а sva Ш i presteta Jedne pekvamte I vlaMi iedae grapiee mat-keva- ea pretiv danainje upra ve Zajedaiee; grepke, koja kerie +H se daAalstj-m- t nenermatiMm svNaeljom koja je pww ratne hh-teri- je I bke e "crvenem stra-ipw- ", traM niMa vise id manje пет petpm ktr4 Zajednice. KeMrela pe keme? I"e Ilrvat-sk- aj Seljakj Strani. KaakretiM, pa Maeeka I grvpiei itbjeglih sta- - rkrajkHi fHkala 1 pepeva, keji м dW da мнп peatije pedeset gedma deWeg rasveja Zajednke kai, da ce Zajedaiea "prepartl" ak se njima ne preda uprava. KrvaUka Seljalka Stranka je patHtfka stranka jedae strane dr. Јате, a Hrvatska Bratsk Zajed-Me- a je amerKke-kanadsk- a brat-sk- a I petperaa utaara. Prema teme, I prema pravWma erganka-rtej- e i prema eartera pod kejm peetoje, ea se ne m4e I ne smije veeati nW biti ped ktrtm Ml kde peMtieke partije, мгееКа ne steaash parttj. Мл ae e pragmas pekwaava da Мфт taj Brnlr, iak je pragiai "WW! I KMMnl) detR 9 K FAi#ln Taиfaвin,laBfWMI liB?W#LaOUfat WОпЕлП.1ЈтвАшЛfАzVлтP L j. da se raa ијм--а krUe HrvaMn ieUaHm StraaU. Up irasva lifitisJidHll. Hrratake MM ШтшЛл KaaM. N saaa sVMMaia камам. Ameeifkl HrvataM ШвтЛГ k CMeaa, I se svi sloiitl da one nisu ni izdaleka onoliko коШсе su bile u prvim danima naSeg po kreta. natrag dvadeset godina. Pote£koda ma treba objaviti nemUosrdnl rat. Isto tako I pezimizmu. U tome Je izlaz. Isto tako treba posvetiti painju drugim kulturnim aktivnostima. Ml imamo organ! zadja koje imaju mogudnosti za priredji vanje predstava. a neke bi mogle organ! zovati i pjevadke zborove. Bar vede. organlzadje trebale bi ispita ti msgucnost organlziranja Ikola 1 kurseva za ucenjo materinskog Jezlka. Bududnost nalih organizadja leii na omladini. Omladi na koja se otudji od svog naroda i od ma terinskog Jezika. otudjit de se i od naSe or ganlzadje. Jesenska 1 zimska suzona takodjer nam prufa mogudnost zo priredjivanje skupSti na i sastanaka za diskusiju pojedinih politic klh pitanja danaSnjice, za proudavanje his torijo nalog pokreta ltd. Trebalo bi organ! zovati I grupe za proudavanje marksizma lenjinlzma itd. Jasno, nema ni Jedne organlzadje koja do bit! u stanju da sve ove zadade Izvede sto po sto, ali nema ni Jedne koja ne bi mo-g- la izvesti bar Jednu Ш nekoliko njih. Zato svaka organizadja treba da o tome rasprav lja na svojlm sjednldma, da Ispita {to mo ieucinlti. Pri tome opet ne treba pretjeravatL Bolje je uzeti samo jednu zadadu. pa ju iz vest! uspjesno, nego uzeti mnogo zadada, pa ne izvesti nl Jednu. Svaki uspjeh Je pod logo za druge uspjehe, a Isto tako, neus pjes! prouzrokuju druge neuspjehe. Prema tome, vaino je da so stvori dobar plan, da plan bude u skladu sa mogudnostima. Gledajudl objektivno stanje pojedinih nalih organizadja mora se dodi do zakljud ka, da su ono јоб uvijek sposobne vcliklh djcla na prosvjetnom ! kulturnom polju. Us prkos svih nedostataka Vijedo u torn pogle-d- u stoji na prvom mjestu od sviju Iseljenld klh organizacijo u ovoj zemljL Sa malo vile truda 1 napora. sa malo vile inicljativo i boljom organizacijom rada, moio so polu-diti Jol vrlo mnogo. Apellramo stoga na eve dlanove Vijeda da goro postavljenim pitanjtma posvete najvcdu painju. na na "Hrvatski Gla." it Kanade donl-Je- ll u taj proglas 1 urodnickl se oavrnuli na njegovu navodnu vai-nest "AmerMkl Hrvatski Glas-hik- " uvodnMki kaie: -- Jlrtsl-k Scljatka Stranka je poivana, da bude na braniku drmokraUklh trinja Ilrvata u Zajcdnici". Nije li ovo dosta Jasno, da se iza cijeJog proglasa navodnlh de mokratskih Zajednlcara Amcrike I Kanade krije Hrvatsk Seljafka Stranka I njezlno vodstvoT Nije li ovo doata, pak da se uvjcri sva k#g zajedaiJara, da Je vodstvo je-d- ne starokrajke politike strsn- - ke odlufilo, da pod avaku djenu оал-o- ji upravu Zajednlce I cijelu Zajednicu stavi pod ivoj politltki program! Zajednice u njihovim rukama, biti de upregnuta u poll tUka kola Jedne bank rot I ran I dkkreditlrane politike partije, koja vile niita xaJednJe'kog nema ni sa naukem braje Radica, ni sa hrvatskim narodem u starom kra Ju. Svi kenei prekinuti su onog fa sa, kad se vodttvo stranke pove zate, najprije sa rasnim antinared-ni- m beegradskim геИтЈта, peH je sa rareiidem i faHatKklm ©kepaterem, danas sa ameriftim imperijaKsthna. U pregke kafo, da se bere pretiv dfkUtare, pretiv nasflk, a sa demekraeiju u ZajedaM. I'etar Stankvid pise u "Hrvats-k- OfaW: "Vrijeme Je, da se sa svih stra- - na Jave Za-d4e- ari I proavjedej pfv dfttaUire, kaju je sadanja uprava uveia u redeve HDZ, a napese pretiv avakakvih svinjari-j- a He Maze na strameama "Za-JedaWar- a". I enda prijeti, zapam tite sajednifari prijeti kad kale: "Ako e to ne {ini, nrka nikoga ne itnenadi, ako ta na&a narodna steevina, ta naSa dika kroz dece nije, apadne pod karat-l- a — ko-meaari- jst, Lojrg de ujpontiTllI onaj, ito Joj je dao dozvolo za ровПтавј", Ovake м nedarne prijeti tttev-r- f preke "Kevag Kata". Dngm rijeetma, Prtar Staake-- V a me Hnratake Seijacse Straake kaie, predajte ttpravu na-s- a a nW, M vkda ee uspeetavisi kamasaHJat каЦ ce viadaM Za-samaee- aa, i ta) e pe пЈтетч de ааакеаеЦа kajaj ам аагетагајв a Tahit-au- f I MK StaalwvK ka4e: keeaeaa- - rijat eV se aafmUiHI "rH l-- м, jer e ta radi тЖјамта kt-Unjt- Ug потеа, Vig ae ne anrije afada radpali i aprapaMiti." V saaa graaa leii tee. U nevea, da. VaH: 2a-daa- aa pejedje i Ujaaai M se rad prtmaMa Hr vatska Seljaka Stranka sa svim avojfm fiikakkim aparatom. Onl bi ga uredili poetene. Za njim nji-ma zazubtaf rastu, a bolje Wan-stv- a Zajednice, rekli smo, za njih Je — deveta rupa na ivlrall. Stankovid, iako nehetice, otkrio je pravi razlog njihovc, macckov-sk- e, brige za Zajednlcom. Tu bri-g- u, usput receno, brigaju 1 titov-cl- . I oni vide u Zajcdnici masnl zalogaj, koji bi se mogao dobro tieikikoirisetiktol nomikl poloiaj u zcmlji ito oni koju su upropastili. I oni, poput macckovaca, napadaju danainje vodstvo I posivaju na uibunu flan stvo, nebi li se I роШШс! rehabi-litira- li I finaneijalno okorktili medju naMm isdjenieima. Nama zajedniearima u Kanadl, poznata Je macekovaca u Zajcdnici bolje nego naiim u SJe- - dinjenim Driarama. Oni nisu pro-- Mi kroz iskustro kroz keje smo mi zajednlfarl prolasili u Kanadi, zshvaljujudi ttnjenld, da Hrvat-ska Seljaika Stranka u Sjedinje-ni- m Driarama nema I nije nikada imala snainijeg oaloftca u na-rod- u. Ml se sjeeame, kad w maeekevd u Kanadi radJH nega ma 1 rukama da se odsjee. Za-Jedai- ee prikljvce njtbevej "Hr-vata- kJ sfeg- i- eije sjedite je bi Ke u WhHripcgu. I da ne bude viaoke avijeeti kanadskih zajedai-car- a, da ne bude meeneg etpera kJeg su predvedili napredm sa-Jedaie- ari 1 Hat "Berba" (pretcea danainjeg "Jedmatva") pretiv d-jepa- nja Zaj-xln- ke I stapanja u nji-hev- u "Hrvatsku Stegu", ca u Kanadi nebi imala ovo Ito ima danas, ako bi eepde Шл ima-l- a. To Hanstve Zajednke u Kanadi sna i ne zaberavlja. 511 ne zabo-ravlja- mo da je ta "HrvaUka Sk-ga- " (kanadsko petperno droitre) btta kkljeerv u njttverfm rukama, da je te druMve kaaaije prepak jer Je njsner biagajarik siavno Bte- - kao sa teike stecerdm nevcen etrfh ke a MH u "SkgT. Mi ne za-beravtja- me ni te da je I n tej "Hr-vak- kj Skgr Ivan KrtnarW, pet-pka- ik maeekevaUg pregiaaa, ta-aavf- cr Ma gaavaa edvainilu I kad H eve am4v Zaje-kk-e ш KfttMai smi i це еМмФгаНг1Јц j# stsde ami pr#s атфааа, da ne MIW tfaVntfVMt 1Лв fttk IsrWa sslr ввввлЈиававвМаааааав? awaVakaBBBaW - ijft U - dwramkawaaml, mpak dцnшigшJтuвiaНpаrШedfcMa-е- rф "ak--k raaSpatawje I aprapai-tka4- e siratnkg taavea". NaJa naredwa peakvtea Nke kaiet JEDINSTVO RAD NAsE OMLADINE U TORONTU Toronto .ski omladinski klub VKJS nedarno je odriao uspjeinu kaltarno-proavjetn- u p r i r e d b u. Njoj je priauatvovao lijepi broj naieg naroda — koliko starijih te-li-ke i mkdjih. Ta sabava je jol jedan dokaz da ntij keljenki vi-so- ke eijetie rad voje BaprtdAe er- - gaaiaarij. Ordain emtoalwkl kkA vi poji pet gedfaa — ed 1045 ge-djn- e. Ггеко пјџа nafe oatJadbia wnago je darfejaia epee-rad-пШс- от, a narejito BaSem iaje-nlAo- m pokretu. OvoMtofitkl rad nae omladine talne m pejafeva. Imamo dva emladinaka tamburaika zbara. Je-da- n se pri prema za turoeju. Го-sjet- it (t najelavnija mjU juinog I ejewneg Ontarija Clanovi novl jeg djejjeg zbora ucpoaobljavaju ne pomoii dominantnog amerffkog se u rnu-i- kl I narodnom pleaanju Stariji se pripremaju za kuglanje i gimnastiku. Svakog mjeeeca re-dov- ito Izadje novo Izdartje lljepo uredjcne omladinske zldne novine sa osamnaest {lanska. Sve te aktlvnosti dokazuju da rad nale omladine ne opada nego da se pojaiava. Kadel prema planu, omladina te naskoro po krenuti pripreme za proslavu pe-togodiinj- ice opetanka svog kluba. Planovl jol nisu objaVlJenL Om-ladina samo kale da de "bit neSto vellkoga". Prosvjetno-kulturn- o priredbu ot ovrio Je mladi I agllni drug Jura Fak, prtdsjednik kluba. U kratkom govoru pozdravlo Je prlsutne I iz-Jav- lo Je da de se prikaiivatl novJ film, a nakon toga da de govoriti Dyson Carter, dobro poinati ka-nadt- kl pisac-nauni- k. Film prikazira kongre prktaliea odriao u Paris, vidi predtavnike prvl svjeteki mira, koji ae No njemu se naroda. ukljweivl neke delegate it Kana-de. Svaki gevernik prfea o ieete-kir- n berbama Mveg naroda sa mlr i vat. Vidi se Paul Hobeaon. On gveri (i pjeva borbatte e amerifkoj "dmflkrecljt4 — o linftsvenju егмеа, o satvaranj najlstakmtijih predatavnika mi-rovn- og pokreta. Nake prikasivanja filma druir Pak je predstavk) Dyaen Carte-- ra, keji ae ncdavno povratio iz Se-jeUke- g Savesa. Najvise e go-vorio o iivotu sovjetske omladine I velikim podhvatlma u kojim vrlo vainu ulegu odlgrava mladja generacija. "Sevjetski Saves ne ieli rat. On se bori za mir,H Izjavio Je drug Carter. "Sovjctskl narod i sovjet-sk- a omladina nemoie ieliti rat. pa da se popravi njihov poito bi on unlitio sve prosiest Zajednl- - pja-me- ) itgradjuju. "Hat iele samo cni," nastavio Je drug Carter, "koji bi tekom njega nagomilavali ogromne profite." M. filmic. Iz ledenog Jukona za "Jedinstvo" Dawson. — Stovani drugovi, evo javljam vam se sa par rijeii iz ledeneg kraja Kanade, Juke na. Saljem vam cetiri#delara za meju obnevu 1 dva delara u fend nate nevine. Merem vam takedjer javiti da sam nedarne dapremio k Juge skvije mJu supmgu, Uk nkam vidk ved dvadeaet I tri gedme. Sa-d- a se naksi s manem u evfm kra-jevk- M. Inafe po starom. Navtna nam Jed+na vesa sa oataHm avijetem, sa to ju jedra cekamo da dedje. Na kraju pozdravljam vas skupa I ietim da nam kampanja uspije, vai "Ako Je eraro doinik, nije odnk dnga aobora". Clanstvo Zajednke treba bkl na epresu. Vremena aw ocbnjna, vrlo eebiljna. vrebaju pri liku da zaakece na feie naie Zajed-nke. Oni su, ako ta petreba ba de, spremni da ujedinjenka atfama navak I kae хмН rasneeu tijek Zajednke na sve eettri strane, NJ4-h- er pragram se ne rasltkwje. U svMki, en je kit, tek Je kaaa naa. MaMwvei, tth Hi tkv-- (4 — jedan tfca. Ta a geeeari -- !,a ne njaaii saaakei. Zafraanai prijeil s te stream, a ne a eaie I ed nan kJ rvi kiriatl ааекм a veea, daaaakiatsWfc I svih oveg svih МагЦап Km lit. Napredna iseljenicka stampa o prilikama u Jugoslaviji Xirodai GUwik", TitUburgh, tianak pod wwlovom "Titov reiim i Titov odjaliaam oviri ed анм-tUk- ih kapHalieta": Titov reKm danas мта nHi mekvitteg liata da pekrije gek-tittj- u tvoje tetatne evianacti o am-r№ci- m kapHalfotima, I te najge-ri- m i iiajreakeioAaritijim kaptta-ltetim- a. Usmite jugoatavefuku stamp od mkoiiko godina nasad i usmite itu Kampv dana, pa de te na vlaatit oH vidjetl kako м nevl-djen- a hidea mogu prd oeima H-tav-og svijeta daafti. Daaai TKv reiim otvoreno proai miloatinja od ameriAcih ka- - pitaliata. Ne samo to, nago Titov reiim otvoreno kale da bet aktiv- - kapitala, "-odjal-iiam" (to jest, Titov Iain! socijalizam) se ne mo-le izgraditi u Jugoslaviji. Dez po-mo- di Amerike, kaiu sami tltovci, ne mo.emo ispuniti petogodiinji plan gradnje "socijalizma. Moramo 6tezati kajiie i izvaiati kruh da mol-m- o uvaiatl maiine, govorila je Titova faiiitika klika narodu, all sada kaiu da moraju uvaiatl Jedno 1 drugo. Sada po izjavi samog Tita, Ti-to- ve vlade i Titove itampe, ame riJki kapiUlitti nisu vile reakci-onam- i, nisu viie impcrijalistifk!, he huikaju viie za rat, u stvari, nisu vise niti kapltallttl. Da takova fundamentals trans- - formaeija moie dodi u par godini to je zaiata za duditL Kapitaliitl poridu da e IJudska narav moie mljenjati, all da se narav kapita-liat- a i kapitallsma moie tako fun-damental- no u tako kratko vrijeme promljenitl, to Je zaiata za duditl. Danas, po Isjavi samog TSte i njegove klike, eve zk u svijetu dolasl od socijaliatMkih zemalja, a od kapitalietWkih doksl samo fa brota. Dobrota samo strea it sva-ke !ere kapitaliima, kao it kako-vo- g vodoakoka. Samo da nema Sovjetake Unije, ave bi dobro Wlo u avijetu. Ratna opaanoat bl liees-l- a u svijetu, jer ko je jol duo da bi kapKalieil mogll prmisroAti rat 7 U JairoeiaviJI ne bi Wlo gla-da- , ne bi Wlo Uje!e. ne bi Wk rwataiiee. To ti Je prlea titeeв, ako ima ko deeia bedaat da im Vjeruje. Ali ito se amerMklh kapltalkta tice, oni u danas ono ito su bill pred tri godine, samo su mak vi- - ie pobjeanill 1 malo viie poludili. Promjena kod njih Je na gore, a ne na bolje. sto znafi da je pro-mjena doHa kod titovaca. Narod Jugoakvije teiko strada, a za to Je kriva Titova izdaja. Ko Je odgovoran za neobuzda no klanje blaga I drugog iiveia Jugoslaviji? To ne mogu biti ku-lac- i, Jer Tito kaie da u Jugosla-vij- l nema kulaka. To ne mogu bltl klaanl neprijstelji socijalizma, Jet Tito kaie da na relu Jugoslavije nema kapitalktldkih elemenata. Oitaju samo "Informbirovcr, prema optuibl Titovaca. AH to opet baea titovaike "teoreticare" u dudan poloiaj. Ako je vedina se-IJa- ka u Jugoslaviji za Infermbiro, ito onda ostaje od titovaflce tvrd-nj- e da fu svi seljael za Tita? "WHen" iseljekeg udreienja "Bratstw", Montevideo, Urugvaj: "Kaiu tltovci da naa je Kual. Ja iirabljirala. A Nortamcrika naa nije pomsgala. . Eto aada Ted ima 2't godine da naa Itusl ii ne "Jirabljuje" a Nortameri-k- a naa obilno "рота1еи'. , Pa zalto Ide araki dan na gore?" "Xaprcdak", tkt kgeekvenakih beijenika Avatrank i Nove Ze-knd- iK u esanku "Naredi Jugoala-vij- e se wJkeno bore pretiv titova-ca"! Sve ieiea I ieeea peataje borba N. Llnta. j radnffke kkse Juerekvije pretiv Neprijatelj f ineve kHke 1 nAfterth amerikan kih geapedara. CiUjafi titevak-dnevni- ke peamatrtd bi debk utl sak da Je besmisleno govoriti o ikakeveen otporu naroda Jogeata-vij- e pretiv Titeveg faJktKkeg re i+ma, a)i stvamo stanje u zemljiJ je sesma kace ed eneg He Tito-va propaganda gevetL Ne sam He se nared sve vtte egeeava pretfv THa I etveren khspa prettr njegeveg reiima ved en se 9Ш aegaaiaavaae a ne see-rad- w kah je k bk skfaj a pr-vim daaaaaa реМје prevrata v Ja-- geekvija. Tak naprkajer na vWe sajMa seaaljl kki ck veaeaa Ш9К ssWVbIJb smWVI TtVlMf IM twe a gra4a i rada seljaka a karbi nrattv tHavaea, pri wbotira hЛaraaaaaag кsаaмaldirrirka,k okbkejgemtttameei , aareaaje памагпке k arrage "" £ ™= - - а-- . . ' , sa vdkne rata. Veoma vaini faktor u ovoj su-- : .vih najuh iaeljenika oko naaft radnji ismedju gradakih radaika i sJ-oma- enlh i sw-kj- lh seijaka je to da kao rakevedilac оле borbe ved sada na mnogim mjeetima spontano iskze organisevane markaktarko-knjiaietifk- e grupe." AH pored eveg terora radni гд-re- d Jugoakvije ot porno vedi bor-k- j sa mir i protiv predaje Jugo-akvije Amerikaneima. Koiiko se titovei bok svakog organisovanja naroda Jugoakvije moie se vidjeti i po teme sto Je u Jugeekviji za-branje- no aakupljanje potpka na Stokholmaki progias prktaliea mira. Jedine druge semlje na svi-Jet- u gdje Je eakupijanje potpka sabranjeno au Frankova Spanija I monarhofaaiatidka Grdka. AH odito Je da ave ove mjere nede spaaitl falktidki Titov rem u zemlji. Takodjer Je Jasno da ito kriza za titov u Jugoslaviji bu-de tela, njihov reiim de da posts-J- e svirepiji. All nema nikakove sumnje da pod pritiskom radnih masa, ea ito organizovanljom bor-bo- m radnika i seljaka Jugoslavije tltovci de da sve viie 1 viie gube tlo pod nogama. NJihovi redovi su ved poceli da pucaju. To posta-J- e jasno iz istupa 2igida, Drkida i Opafida koji su bill dlanovi ti- - tovske vlade i CK tltovske partije, ali osjedajudi propast titoke bande odridu se titovaca. Razdor u rrdovlma Titove hie-rarhl- je de da se povedava kako se tltovci budu izoliroli od naroda Jugoslavije i nije tako dugo do dana kada de narod Jugoslavije jednom zauvijek pomesti ove iz-dajni-ke, pljune i Imperijallatldke lakeje sa svoje grbae. Duinoat je naMh keljenika da ea svoje strane uelne koliko im Je mogude da pomegnu u олоЈ gigant-sko- j borbi naiem narodu. Okliee-nje-m svojih redova, okupljanjem Ceivrtak. 26 oktebro, I960. ganisaeija i poduaraajm naie keijenieke pregreaivne itampe, koja stoji sa barb pretiv tov klike, sa mir u svijetu, sa neza vknoet i samoupravu svin naroda u svijetu je eveta daanaat svakog ketjenikt i najfeolji nadin direktne pot pore borbi nakg naroda za oekbodjenje. U oroj borbi mi neamijemo na putiti nai junaiki narod u Jugo slatiji! "Iwljenifka Kijcd". (t#o na. prednih Jagoekvetiakifi keijmka u Argentini, u diaaiu "Antkev jetaki tabor": Reakcionarne i faaktite snage stare Jugoslavije, koje su proHe u iatoriji naieg naroda, predak su naiu Domovinu njemackom impe-rijalizm- u; danas na delu ovog an tisovjetskog fronta nalazl se udar na brigada zlodinaca 1 provokatora rata Tita, koji Je predala naiu Do-rnovi- nu faiizmu prcdvodjenu ovaj put po Trumanu. Tredstanike 1 sa radnike navedenog tabora ц Ar-gentini predsUvlJa Titovo faliitid-k- o poalanstvo u Buenos Airesu. I ako su oni pod raznitn imenom kriju, ali ito ih sjedinjuje sviju skupa to Je Trumanova grb. Zadatak ovih agenata Hitlera u sluibi inglo-ameriiko- g imperija-lizm- a aattoji ae u tome da na-pra- ve zabunu izmedju naiih ise Ijenika u Argentini I uneau u re dovima Istih mrinju protiv iJ. ecg prijatelja radnidke klase i naroda, nepobjedivog Sovjetskog Savesa. Ali faektUke grupe jako su ae prevarik u svojim reralnim planovima. N'ak Ijubav 1 odanost vesana je sa ајеч1вЈкет knlju sa bratekim 1 MpebJdivim Sov jetakim Saveaem, V+Џ stoji u pr-v-oj liniji berbe prktalka nrfra u cijelom avijetu. Importirane gramafonske ploce svih nacija U2IVAJTE PJESME I MUZIKU IZ STAROG KRAJA Ljubiteljima muzike atavljamo do znanja da amo dobili vedi broj ruakih ploda koje au rekordirane u Kvropi Pllito na: VICTOR'S FOREIGN RECORD SALES 1334 ORCHARD AVE. NIAGARA PALLS, ONT. CANADA 0 ,9 ' it a) s). a). .sj it .a)ns)i .a), ejus) t ,; a ii♦. aj. џ џ ,џ„џ.џ+.џ.+ . VAZNA OBJAVA Ovime objavljujem, da Je parobrod "Makedonija" otplovio iz New Yorka 17.10., dakle 8 dana ranije nego ito sam objavio, zato ito de od sada bltl svakih 20 dana po jedan jugoalavenski exprrsni brod iz New Yorka za Rijeku. Znadi, leite I bria ot-pre- ma. Sve ito sam primio do 12.10., poslao sam brodom "Ma kedonija". Slijededi brod Je "Hrvatska", koji plovl iz New Yorka 12.11., dolazi na Rijeku 28.11. SVE NARUDZIIE ZA IlROD "HRVATSKA" TREHAJU П1Т1 KOD MEN'E DO f NOVBM DRA. Paketl do 40 funti stidi de primsocima za Hoiid, a po svoj prilici I veliki sanduci. Zatim plovl brod "Srblja" 2.12, dolazi na Rijeku 18. 12 19S0. Narudibe za ovaj brod zakljuduju se 25.11. Drod "Mskedonlja" plovl iz New Yorka 22.12, delaxi na Rijeku 7.1.1M1. Narudibe za "Makedeniju" zakljueuju se IS decembra 1950. Mollm sre zajntcreaorsne, da orsj raporrd brodora sadu vaju radi znanja nsrudiaba t olprema. Braino ae ot prema redevito 1 expreene. Xa petvrdama pri-Jem- a novca sa braino uvijek de biti otnacene, kada Je, tti ka da de i sa kojim brodem biti peaiato ill je ved otpremsjen. iei4)RUKE IZ RIJEKE OD STRANG CRVBNOG KKICA OBAVIJAJU SE URED.VO I BRZO. Prigedem naraervank, doatavite tedne adrese primaeea. ItaHe sa upate, traiHe eiknike. keje vam dak i Ufe мцг-vee-a OTPREMN'A AGEN'CIJA SVAKOVMNItl I'OKLONA ZA JUGOSLA VIJU GEORGE SIGMUND Rcr'cI 1462 niahop Street, room 1, Montreal 25, Que. Canada, VAZNO Potto primam daevno sve vedi broj narudiba I da bth me-ga-o udeveijHi svim meMerijama, saglaano mejemu eglasu, tj etpremati vn peMJke — kao da sada — u rekerdnem ease od priWine 6- - 15 DANA direktne u rake primaoea a JugeslavijL ieHm izvjeatiti da sam se preeeMo u vede prosterije, da tako pebotjtam svaj rad na keriat svih naradibodavakca, narodito sada pred BeMc 1 Neva gedka. Preko mene meiete peradttl poebne bolidn pakete keji sedrie: ienake Nfkn earape, maake da rape, kenae, igk, eketika, teMjeve, aparate za brijanje Hd. Takedkr tpremam: najfraije bijek brain, кгакм Hi kakaraene brake, gria, rile, аекмш kava, avinjaka meat, freer, gran, spa set, naaatlnev atye, jeram, bakalar, eefceeawe, aania, caj. егтеат рарпжа, papar, ЛгелеИе аечав, naaawa в, RaM iaiwn arreeaawa, sapaa, пмааае l seneae вагнааа, pezreaaj, ceaaeaK, eavte, saaaaa, aoja, сегреакаа, eaaa9 drva, JediMKtarn pereclte djenik, a briga eke alanja i laaiarakt oatavtk meni. СИЛ ГК1ЈЕ POsAUETE, TIM PRIJE fE STieP Meja nera adrei! Tel. 3— ? FRANK STAiniAX. 112 O gocde S'rr_ Otlawo, ОгЛ M"liij &aCuDjt? сча1 ојТдз radi r. adrcae.