000068

• Language: Ukrainian
• Published: 2010
• Subjects: Bor; Cara; Gleda; Kad’; Kava; Luke; Mati; Ostrog; Pala; Pise; Prat; Puta; Puto; Rasta; Raz; Sav’; Sela; Sila; Stampa; Stol; Newfoundland; Prince Edward Island
• Online Access: https://arcabc.ca/islandora/object/au%3A286135; http://digicon.athabascau.ca/cdm/ref/collection/vilne/id/2093

'ј£?Љ Лм „££&,&-_-— TIRANA 4 — Jedinsfvo, 1. marta 1963. Sluzbenici postaju Albert Brock-Ufn- e, stalni dopisnik norveikog "Dagbla-deta- " iz Sjedinjenih Driava, opisuje prodiranje elektrons-ki- h strojeva u americke u re-de i banke koje nije ostalo bez uzbudljivih reperkusija. Prenosimo njegov dopis u iz-vodi-ma. Prema jednoj nedavno prove-den- oj anketi, proile 1962. go-din- e u SAD je izgubilo namje-itenj- e oko milijun uredskih slu-j- j ibenika — zbog uvodjenja e- - 1f lektronskih strojeva i proiirene primjene automatizocije. Ali з itvarni pad broja namjeitenih I mnogo je vedi jer se tisude mla- - ! dih koji su zavrsili Skolovonje I ne mogu zaposliti u zvanju za koje su se ikelovali. Zahvalju-jud- i neobidno povoljnoj proizvo-dno- j godini u automobilekoj i u nekim drugim industnjama, taj broj nije kafastrofalan, jer je ve-- 6 broj mladih ljudi koji su na-mjerav- ali da se zaposle u uredi-m- a dobio posao u tim industrij-ski- m granama. Takodjer je mnogo starijih cinovnika preba- - cen© na rad u tvornice er se po-kaza- lo da su sposobni rukovati predznim novouvedenim stro-jevim- a. „ Utprkos tome, u SAD se sve deide postavlja pitanje: ne odu-mir- e li mozda sluzbenidko zva-nje- ? Novi automatski strojevi tako su efektivni da su, doslo-vc- e redeno, kadri da preuzmu veliku vecinu sluzbenidkog pos-la- . Knjigovodstvo se svakodne-vn- o vodi — strojevima, pisma se piiu automatski i na isti na-din sortiraju. Pojedini strojevi rade upravo nevjerojatne poslo-ve- . Evo nekoliko primjera: Banke danas posjeduju stro-jev- e koji "ditaju", udaraju iigo-v- e i razvrstavaju i do 90 tisuca bankovnih dokumenata na sat. Jednom prilikom vidio sam ta-ka- v stroj u "Security-Mutua- l Bank and Trust Company" u St. louisu. Jedan sluibenik samo [e "hranio" dudesni stroj tisuda-m- a 'ekova, depozitnih potvrda i ostalih dokumenata, a stroj je sve potrebne operacije obavljao brie nego ito je to ljudski pog-le- d mogao slijediti. Dokumenti su izlazili podijeljeni u grupe I sortironi abecednim redom, a nakon toga su — opet sasvim automatski — sortirani u odre-dje- n orhivske pretince. Americki porezni organi so-da takodjei uvode takve stroje-yt- . Svaki gradjanin Sjed. Drza- - Put Joi prije 300 godma dva ooia oovjeka put ova la su u da-tek- u Moskvu i o utiscima i doii-vfjojMr- a na putu kroz Rusiju iza vwbe ostaviki pisane dokumen-te- . Jedan od tih naiili zemljaka bio je poznati mislikx i ideolog slavenofilstva onog vremena r- - Jwoj Kriionid. On je 1658., doiovii u sukob s Jeronimtkim zavodom u Rimu, kreouo preko ВДа, lavova i Ukrojin — u Moskvu. A tri godine ranije, 27. VI 1655., drugi noi manje poznati zemJjok, sin velikog dubrovod-ko- g pjesnika Ivana Gundulica — Franc Gondulid, takodjer pu-t- uj preko velike Rusije u Mos-kvu. Mirko Deonovid u svom nouinom radu "Frono Diive Gundvlid i njegov put u Mosk-vu 1655." (Storine Jozu, 1948.) pii iscrpno o torn pjosnikovu sinu, po strud oficiru, i o nje-oov- u putu u Moskvu, istidudi da su se ova nasa dva oovjeka: Frono Gvndute i Jwroj Kriianii nwgjia kojrm sW&aje.n i susreti u Btu, jer im je u bllzem vre- - suvisni? a dobit ce svo posebm bro prema kojem ce se obradjivati i izradunavati sav njegov prihod. Citav taj postupak ud izracuna-van- a porezne stope do kontro-l- e i pisana postanskih obavjes-nic- a — sve ce biti automatizira- - no. Strojevi ce dak "ljubazno" opominjati porezne organe koji gradjanin joi nije platio i koliko je zakasnio s uplatom poreza. Prema nedavno objavljenim in-formacija- ma, ti strojevi treba da stupe u upotrebu ove godine. I posta u Sjed. Drzavama na- - mjerava uskoro uvesti automat-sk- o razvrstavonje pisama. Citav teritorij Sjed. Drzave bit te podi-jelje- n u posebne "brojdane po-vriine- ", a strojevi te ispisivati i sortirati pisma. Smatra se da te se uskoro i adrese na pismima, pisane pisadim strojevima, raz-vrstav- ati automatski. Isfovreme-men- o se radi na tome da se ra-zvi- ju strojevi za "telefonsku" poitu, to jest, poiiljalac ce u "davad" predoditi original pis-ma koji te se istovremeno re- - producirati na "primadu". Za americki si stem penzionog i zdravstvenog osiguranja koji obuhvaca viie od sto milijuna dlanova potrebna je ditava voj-sk- a sluzbenika. Sada ta usta-nov- a gradi stroj koji ce golemi posao oko polica, uplata i is- - plata premija obavljati sasvim automatski. Dosad se primjena elektron-ski- h strojeva prakticirala uglav-no- m u vedim poduzecima i in- - stituoiiama, ali strojevi danas 1 prodiru i u manja poduzeca. I to zbog tri razloga: prvo, proiz-vodnj- a elektronskih strojeva zbog racionalizacije i procesu nphove proizvodnje pojettinila je 5to je omogudilo i manjim fir-ma-ma da se upuste u kupnju elektronskih strojeva. Drugo, tvornice koje proizvode takve 1 strojeve imaju posebni servis za posudbu na odredjeno vrijeme i trede, vise manjih poduzeca u-dru- zuje se i zajednidki iznaj-mljuj- e ili kupuje takve strojeve za svoje potrebe. U Cbicagu sam posjetio ured u kojem jedan elektronski stroj obavlja posao za 130 poduze-ca. Osim posla koji pojedine fir-m- e smatraju tajnim i izvode ga na iznajmljenim strojevima di-ta- v ostali standardm posao o-bav- lja se na torn zajednidkom stroju. On se sastoji od 80 au-tomats- kih pisa6h strojeva, bez daktilografkinja, i pise ditave rijeke sluzbenih pisama. Donek- - menskom rasponu ova istt grad bio polazna tadka za dugi i na-por- m put do ondainje ruske ca-rsk- e prijestolnice. Frano Gundulid bio je najsta-rij- i sin pjesnika "Osmana" i "Dubravke". Rodio se u drev nom Dubrovniku 1630. godine. Kad je navriio 20 godina, pos-to- o je dlan Velikog vijeca rod-no- g, slobodnog groda Dubrov-nik- a, ali se uskoro otputio u itroki svijet, da se vise nikad ne vrati u zavidoj. Kao profesional-n- i vojni k sudjelovoo je u ratu. Ved 1655. Frono postaje kopotan carske vojske u Bedu, u doba poznotog ra-ta. Joi je u Dubrovniku kao pie-midk- o dijete stekoo humanistid-k- o obrozovonje sa solidnim znanjem latinskoga, ' u on© vri-jeme sluibenoga jika u Evro-p- i. Od 1655. do 1657. Frono Gundulid proveo je na putu koo dten diplomatskog izaslanstva, koje vkada cara Ferdinanda III ialje u Moskvu k ruskom caru Alekseju Mihojlovidu, ocu Petra le je zastrasujuce zaviriti u tu prostoriju gdje zaglusno klopa-raj- u strojevi, a u blizini nema covjeka. Kakva je reakcija americkih sluzbenika na sve iiru upotre-bu tih strojeva? Naravno, opce-nit- o se smatra da to omogucuje laganije i brze odvijanje svako-dnnvni- h poslova, ali se sve dei-de dizu protest! u vezi sa sve a-kutni- jim problemom nezaposle-nost- i. Sindikati postavljaju za-htje- ve za skracivanjem radnog vremena u uvjerenu aa di io moglo rijeiiti problem, a itrud-nja- ci koji zastupaju interese po-slodava- ca tvrde da to nede do-ves- ti ni do kakvog reienja. ("Dagbladet", Oslo) .♦.i %- -- Ukratko M ' I 'I i New York. — I pored oStrog amerldkog protlvljenja, Spe- - IcIJalnl fond UN za tehnlCku ротоб odludlo Je da pruil po-m- od za razvoj kubanske po-ljoprlvr- ede. OvaJ organ UN dodljellt te Kubi najprije 100.00 dolara, a kasnlje 1,2 milijuna dolara. Moskva. — Odluke Trece konferenclje solldarnostl na-ro- da Azlje i Afrlke, koja Je upravo zavrSena u gradu Mo-S- i, u Tanganjlkl, pozdravljene su u Moskvl, kao doprlnos Ja-can- ju Jedinstva zemalja Azlje Afrlke u njlhovoj borbl pro-tl- v kolonljallzma, a za mlr 1 mlroljubivu koegzlstenclju. U uvodnlku "Pravde" se govorl o znadaju Slroke podrSke na ko-J- u Je na ovoj konferencljl nalsla ldeja o organskoj vezl lzmedju naclonalnlh oslobodl-laCkl- h pokreta, borbe za mlr mlroljublve koegzlstenclje. Johancsburg. — U rudnlku zlata Hartebeesfontelnu do-S- lo Je do teSke nesrede u ko-J- oJ Je poglnuo 21 rudar. Me-dj- u mnoglm povrljedjenlma, trl rudara se nalaze u teskom stanju. Svl rudarl su Afrlkan-c- i. Do nesrcde Je doSlo, kada Je dlzallca pala s vlslne od preko 2000 metara. VarSava. — Ovlh se dana upravo zavrSllo zasjedanje predstavnlka soclJallstlCklh zemalja — Bugarske, Madjar-sk- e, Rumunjske, Poljske, NJe-mad- ke D.R., Cehoslovadke 1 Sovjetekog Saveza, koji su Velikoga. Naime, u ondainjem sukobu izmedju Rusije i Poljske, Austnja e bila neutralna. Au-strijs- ki car posreduje izmedju dviju slavenskih zemalja i ialje posebnu delegaciju u Moskvu. Nije bez razloga odludeno da delegaciu predvodi Dubrovda-ni- n Allegretto Allegretti, austrij-sk- i diplomat. Drugi izaslanik je Johan Theodor Lorboch, tako-djer diplomat, a vojnidki zapo-vjedni- k prat nje bio je kapetan Frano Diive Gundulid. Pretpos-tavljal- o se da ce Siaveni sa Sla-venlm- a lakie ostvariti zamiilje-n- i sporaxum i posreaovanje. Na ovom putu Frono Gundu-lid piie svoj dnevnik na talijan-sko- m jeziku. Iz ovih nevjeitih zopisa odiie outorov ponos ito moie s Rusima govoriti kao s brooom, svojim jezikom. Mada je bio dubrovadki vkistelin, car- - ski oficir i konzervativni katolik, Gundulid na ruski narod gleda sa simpatijama. Austrijska dipfematska dele-gocij- a sastojala se od 24 dlana (2 diplorrrata, 4 ofWra," 1 8 pi-sar- a, vofnika i podvornika). Za- - u Moskvu Frane Gundulica godine 1655. spa-njotsko-portugalsk-om tridesetogodiinjeg Partizani U nepristupacnoj planinskoj oblasti Venezuele, u brdima Co-re u saveznoj drzavi falcon, vec vise od mjesec dana traje gole- - ma operacija "cildenja" koju provode desetak tisuca vojnika i policajaca kao i velik broj Io-vad- kih aviona i bombardera. Vladine oruzane snage nastoje posto poto obracunati s parti-zanski- m pokretom lo se tu siri od prosle godine sve brze i ja-de. Ali, kako tvrde odevici i so ma venezuelanska Stampa, je- - dino Sto je sva ta sila dosad po stigla jeste spaljivanje prostra- - nih kompleksa suma napalm bombama i unistenje nekoliko biiednih sela bombama velike razorne snage. Uhapsen je ta kodjer znatan broj seljakc koje vojnici, a osobito policajci, pod-vrgava- ju mudenjima da bi oda-l- i "tajne" koje ili neznaju ili ne-t- e da otkriju. U brdima Coro bori se od-rd- d "Oruzanih snaga nacional-no- g oslobodjenja" (FALN) koji nosi ime "Jose Leonardo Chiri-nos- ", a na delu mu stoje Doug-las Bravo i dr Marino. Komanda oslobodilackih sna-ga objavila je podatke koji svje-dod- e o sudjelovanju sjeverno- - razmotrill 1 savjetovall se po pltanju proizvodnje lndustrlj-skl- h uzoraka zaJednlCklh za razvoj ove djelatnostl u spo-menut- im zemljama. Tako-djer Je razmotrena moguc-no- st da se poJaCa suradnja tlh zemalja kako u stvaranju novih uzoraka 1 modela, tako 1 u brzem prelasku modela na serljsku proizvodnju za trtl-St- e. Moskva. — Trinaesta godlS- - njlca potplslvanja sovjetsko-klnesko- g ugovora o prljatelj- - stvu, savezu 1 uzajamnoj po- - mod oblljezcna Je u moskov-sk- oj Stampl prlgodnlm clancl-m- a u kojlma se ukazuje na "golemo znadenje koje za raz-vit- ak oblju zemalja 1 za cljell tok svjetskog razvltka lma daljnje Jacanje 1 razvljanje prljateljstva 1 Jedinstva lzme-dju dvlju zemalja". U Clancl-m- a se IstlCe da Je Oktobarska revoluclja unljela ldeje mark-slzma-lenjlniz- ma u KinI, da Je pobjeda SSSR u drugom svjetskom ratu ubrzala pobje-d- u klneskog naroda nad sna-gu- ma reakclje i da Je klneskl narod, oslanjajucl se u prvom redu na pomoc Sovjetekog Saveza, ubraao razvoj posllje pobjede. nimljivo je da delegaciju pred-vodi dubrovodki pudanin Alle-gretti, a potdinjeni mu je vlaste-li- n Gundulid. Delegacija je kre-nu- la 27. VI 1955. iz Beda do Praga, a odatle po Vlfavi i Labi preko Dresdena, Magdeburga do Hamburga, pa kopnom do luke Lubeck, a zatim opet la-djo- m preko Baltidkog mora sve do estonske luke Tallinin (Re-vol- ). Put dalje vodi u Narvu; tu delegacija ulazi u Rusiju i zatim preko Novgoroda i Tvera (Ka-linji- n) gotovo nakon pola godi-ne putovanja stize u Moskvu. Iz Gundulideva dnevnika vi-- di se da je delegacija u pogra-nidno- m ruskom mjestu Jami de-v- et dana dekala na nccelnika Novogordske gubernije. Ovdje su se Gundulidu svidjeli lijepi konji zopovjednika posade i ku-pan- je nagih zena pod vedrim nebom. U mjestu Njeiidki dele- - gaaju su dodekali Moskpvljani, koji su im iziili u susret, s bo-gati- m ceremonijalom. Pedeset konjanika pratilo je goste tri dana na putu kroz iume do No ve Ruse. Gundulid biljeii da se u soianama uz obalu lljemens-ko- g jezera dobiva so bijela koo snijeg. Delegaciji je takodjer priredjen srdadan dodek u Nov gorodu, za koji Gundulid kale da je velika i lijepa varoi sa 300 crkava i 170 mostova. Joi ladjama i blatnfavim iumskim putovima delegacija putuje tri u Venezueli americkih vojnih osoba u ope-racija- ma venezuelanskih oruza-nih snaga protiv partizana. Uz svaku komandu dete, upotreb-Ijen- u u drzavi Falcon, nalaze se oficiri Sjed. Drzava kao "vojni savjetnici"; akcija protiv parti-zana opskrbljena je oruzjem iz-rav- no iz Sjed. Drzava; u glav-no- m gradu drzave Falcon bo-ra- ve misije FBI-- a vojne i oboa-vjestajn- e sluzbe Sjed. Drzava sa zadatkom da organiziraju i koordiniraju akciju Venezuelan- - ske vojske i policije,-- strane pe-trolejs-ke kompanije vlasnistvo kapitala Sjed. Drzava, odlucile su da pruze punu i otvorenu fi-nanci-jsku podrJku borbi vlade protiv partizana. Vjerojatno ce se sada o tome razgovarati na sastanku Kennedy — Betan-cour- t. Unatoc svemu tome komanda Oruzanih snaga nacionalnog o-slobodj- enja izrazila je prije ne-koliko dana u sluzbenom saop-denj- u svoju odludnost da vodi borbu protiv rezima predsjed-nik- a Betancourta do pobjedo-nosno- g kraja. U analizi dosada-Inji- h operacija istaknuto je da je iskustvo iz 1962. godine u potpunosti potvrdilo oblike par-tizans- ke borbe. No komanda naglasava takodjer da ona nije jednostrano orijentirana samo na oruzanu borbu i da prihva-d- a oblike parlamentarne bor-be, ali odbija da sudjeluje u iz-bor- noj farsi koju organizira re-zi- m predsjednika Betancourta. SLABI USPJEH MEDJU STRANORODJENIM Toronto. — Jack Pickersgill, jedan od vodedih liberala i mi nistar emigracije u bivJoj libe- - ralnoj vladi bio je ovih dana u Torontu u vezi sa predizbornom kampanjom. Njega je na prvom mjestu za-nima- lo Sto misle o liberalima stranorodjeni i koliko na njih mogu radunati za dobivanje glasova, pa je prije svega po-sjetio nekoje vodje nacionalnih grupa i mclio da mu pomognu sazvati svoje sljedbenike na sa-stana- k. Odrzana su tri ovakva sasta-nk- a. Na sastanku Ukrajinaca prisustvovalo je 17, na sastan-ku Talijana 21, i nasastanku Nijemaca 35 osoba. Ni na ove koji su sc odazvali Pickersgill nije ostavio neki na-rod- iti utisak. Govorio je kako su liberali "bolji" od sviju drugih, tjedna i u Moskvu stile 17. X 1655. godine. U predgradju su ih dodekala dva komesara s ve-liko- m pratnjom od 2500 konja-nika.u- z trublje i bubneve. Odmah po dolasku delegaci-ja je smjeitena u lijepo namjei-ten- u kudu nedaleko od Kremlja, ali je morala dva mjeseca, do 20. XII, dekati carev povratak s bopita. Taj dan Gundulid o-pis- uje zivim koloritom: U susret caru Alekseju iziiao je narod, siromasi mu pruzaju so i kruh, a bogataii skupocjene darove — srebro, krzna, bariun, sablje. Car se zahvaljuje, darovatelji mu ruke ljube, a Aleksej ih po-ziv- a u goste na dvor. Tu je Gu-ndulid zapazio i znamenitog poglavara vske crkve Nikona, reformatora akve i njenih knji-g- a, koji je taaa bio lidni prija- - telj carev. Na torn dodeku Ale ksej je zapazio austrijsku dele gaciju i pozdravio se s njenim dlanovima. Zatim su doili care-v- i komesari i prenijeli njegove poruke, da mu je veoma milo ito se u deiegociji nalaze dva Dubrovcanina s kojima de se modi sporazumjeti ruski. Car Aleksej primto je delega-ciju, koja mu je predala pozd-rav- e i i darove cara Ferdinanda — dva zlatna vrda, sat sa zrca-lor- n, brokate, svilen pokrivod. i Od konaka delegadje do Krem- - llUf IrU LUIU WWywlli WfV'V UfU 14- 1- lometra, s obje strane bili su caj, kava i kakao lopu napitak, narocito zimi. ima odredjeno fizioloiko djelo-vanj- e na organtzam. On olak-5- a va organizmu da savlada ra-zli- ke izmedju vanjske i tjelesne temperature, a izvjesne supstan-c- e toplih napitaka imaju spe-cifidn- o djelovanje na rad srca, krvotok i cirkulaciju krvi, zivda-n- i sistem, na promet materija u organizmu itd. Medjutim, i u pogledu hran-Ijivos- ti i u pogledu njihova fi-ziolo-skog djelovanja medju nji-m- a postoje 'prilidne razlike. Dok hranljiva vrijednosf kave i caja ovisi o tome kako ih i koliko u-zim- amo, dotle je kakao neobid-n- o vrijedna namirnica koja s mlijekom i Sederom dobiva izu-zet- nu hranljivu vrijednost, mno-go vedu od one koju imaju ka-va i caj. Bududi da pojedini od tih na-pitaka sadrze dosta kofeina (kava), teina (daj) i teobromina KANADA a OVE GODINE BROJITI 19 MILIJUNA Ottawa. — Federalnl biro statlstlke objavlo Je ovlh da-na podatke o ukupnom broju kanadskog stanovnlstva 1 po-seb- no o broju stanovnlstva u pojedlnoj provlncljl. Kanada danas broji 18.728.-00- 0 stanovnlka. Tempo sada-nje- g porasta predkazuje da te do konca godine broj stanov-nlka porasti, a mozda i preci 19 milijuna. Pojedlna provlnclja lma sll-Jed- edl broj stanovnlka: Ontario, 6.401.000; Quebec, 5.430.000; British Columbia, 1.684.000; Alberta, 1.394.000; Manitoba, 940.000 Saskatche-wan, 930.000; Nova Scotia, 750.000; New Brunswick, 611.-00- 0; Newfoundland, 477.000 1 Prince Edward Island, 107.000. Opazeno Je da Je tempo po-rasta stanovnlstva kroz pro-Sl- u godlnu bio najvecl u pro-vlncljl Quebec. Statistical biro to priplsuje Clnjenici Sto se u ovu provlnclju dosello stano- - vltl broj osoba lz Ontario 1 ne kin Istocnlh provlnclja. same je iteta u tome ito stra-norodjeni nezaboravljaju kako su uvijek izlozeni diskriminodji. bilo prije pod libefalnom ili sa-da pod torijevskom vlaaom. poredani vojnici kod je delega-cija iila caru na prima nje. U blistavim prostorijama goste su dodekali boljari, a u prijestolnoj dvorani sam car s krunom na glavi i zezlom u ruci, okruzen najviiim dostojanstvenicima. Dva dana kasnije Aleksej je pri- - mio delegaciju u manjoj dvora-ni, opet okruzen boljarima. Diplomatska delegacija iz Beda prisustvovalo je i proslavi Svijednice, na kojoj je u procesi-j- i iiao i car s dvorom. Idudi pje-ik- e car je za sobom vodio ma-garc- a, na kome jaie patrijarh na zenski nadin, dok vojnici prostiru sukno putem kojim car prolazi. Diplomatski razgovori izme-dju delegacije i corevih pred-stavnik- a obavljeni su i posla n je izvjeita u Bed. Medjutim car nije mogao dekati odqovor iz Beda, koji dugo nije stizao, pa se spremio da ponovo id na bojiite. Prije odlaska car je delegaciju pozvao na rudak ko-ji je priredjen u prijettolnoj dvorani punoj boljara. Sudelice Alekseju bio je stol sa 60 siro maha, kojima je car neprestano sloo po glavnim boljarima jekj pica sa svoga stoki, ito Gun-dulid biljeii s divljenjem. Za vrijeme rufka car je nazdravljao Ferdinandu, nazivajufi ga "drag'wn bratom", a delegaciju je nudio ipanjolskim vinom; svi su se opili osim Gundulica, te dobra ali opasna pica (kakao), to se oni ne mogu u-zi- mati u neogranicenim kolici-nam- a. Osim godiJnjeg doba i vanjske temperature, mora se voditi raduna i o nekim drugim faktorima kao Ito su godine, stanje organizma, rad kojim se bavimo, nadin zivofa, ishrana uopce itd. Specifidno fizioloiko djelova-nje caja potjece od teina koji je po kemijskom sastavu slidan kofeinu. Ako se topli caj uzima umjereno (najviJe 3 do 4 puta dnevno uobidajena salica daja), djelovanje te biti povoljno — osvjezavojude, okrepljujude i sti-mulati-vno za mozdani centar. Ali, ako se duze vrijeme pretje-rav- a, u organizmu mogu nastu-pit- i izvjesni poremedaji kao ito su razdrazljivost, nesanica, gub-Ijenj- e teka povedanje krvnog prifiska, lupanja srca (dak i do 200 udaracal i poviiena tjeles-n- a temperatura. Zbog toga sve starije osobe s povedanim krv-ni- m tlakomi irdanim manama ma moraju izbjegavati vede ko-lidi- ne tekudine, pa prema tome i topli daj. S kavom obidno unosimo u organizam samo ekstraktivne tj. u vodi otopive materije, dok ostatak (talog) bacamo. Zbog toga hranljiva vrijednost kave ostaje gotovo neiskoriitena, o-si- m iecera koji se takodjer ota pa u vodi. Povoljno djelovanje tople kave odituje se u pojada-no- m radu srca, regulaciji krvo-tok- a, izvjesnom porastu tjele-sne topline; topla kava poveca-v- a snagu koncentracije, odnosi osjedaj umora i pridonosi ras-polozen- ju. Sve se to pripisuje specifidnoj supstanci — kofeinu. Nervozne osobe i osobe s pove-danim krvnim tlakom i srdanim bolestima treba da izbjegavaju pravu kavu. Kakao u prahu sadrzi vede kolidine hranljivih materija — bjelandevina, masti, ugljidnih hidrata i drugih supstanca koje se za razliku od kave i daja u-no- se u organizam i iskonitava-ju- . Specifican sastojak proizvo- - da kaaa uopde je teobromih. Njegovo je djelovanje slidno kofeinu i teinu, ali je, kako se danas smatra, mnogo blaze i manje opasno za nervozne i starije osobe. Za teobromin je, medjutim, karakteristidno da ga organizam nekih osoba ne pod-no- si jer izaziva alergiju u vidu svraba i crvenih plikova po ti-je- lu. Dr V. I. ga je car Aleksej pozvao k sebi, s njim duie razgovarao i na kraju ga pohvalio i darovao. Na povratku iz Moskve, neo-bavlje- na posla delegacija se pcnovo susrela s carem u gra-du Polocku, gdje se naila i po-Ijs- ka istovetna delegacija. U tim razgovorima sudjelovao je Fra-no Gundulid kao fumad izmedju cara i austrijske delegacije. Ale-ksej je pristao na pregovore s Poljskom jer ]e to izmirenje po-mo- glo Rusiji i Austriji da zajed-nid- ki udare na Svedsku diji je Karlo Gustav bio ved zauzeo Variavu i Krakov. Neito izmijenfenim putem a-ustri- jska delegacija vreda se u Bed tek podtkoml967. godine. lako povrini, Gundulidevi zapisi o torn dugom i nopornom puto-vanj- u zonimljtvi su u prvom re du koo dokumenf o jednom na-ie- m covjeku'koji je polovinom XVII stolfeoa boravio u Moskvi u vainoj diplomatskoj sluibi. N. F. 511.000 icspolcnili Sredinom januara u Kartodi je bilo 541.000 betftoslerrih ra-dnik- a. U usporedbi sa detem-bro- m, broj besposlenih u jenuo-r- u je porastao za 127 .000. Pre-ma brojkama koje je objavto Federalni statistid1.i biro, bez posla je svakl dva-naest- i radnik.