000323

• Language: Ukrainian
• Published: 2010
• Subjects: Bol; Bor; Gleda; Jama; Kad’; Kon; Lira; Malo; Neko; Puta; Sav’; Zvezda; lidnu; sami
• Online Access: https://arcabc.ca/islandora/object/au%3A286114; http://digicon.athabascau.ca/cdm/ref/collection/vilne/id/2114

i rs ' --.'' ' STRANA 7 — Jedinstvo, 25. oktobra. 1963. Slavko Kolar: KompromLs (7) Dck'or je konstatirao da e desna noga u gleinjy iJdasena i odmah ju e naravnao. Tre-bol- o je dobro jtisnuti zube da se dovjek ne pekaie kukavicom. Osim toga i lijeva je ruka bila natucena, tetive istegnute, pa nesrefni padjent nije smlo ni vrdnuti njome. Oviie mu i ruku i nogu, sve njeino i obzirno. Sve bi bilo dobro da se taj glupi dokfor nije zanimoo sto je miadi gospodin radio na kestenu. Zaito se verao ла drvo? TttoMi $u ga i hranili kao goluba. Mama I uiVbana, t blazeno-zabrinuti- m licem do nosilo soma jelo, pecenke, kobasice, kolade, ona bi to ama i narezala, a Nada i Olga bi 90 hronile. Smijeha je bilo do uzal Apetit je bio izvrsfan. Izgtadnio, prozebao, teprebijan on bi bio jeo kao kurjak. Ali na-meto- lo $e teiko pitanje: лјје li to ne samo fcompromu nego i sramotna kapifulacija? I zologoji, kao do su smolom bili rramazani, teiko se sklizali kroz grlo. Ta smola, nije li to fcompromis?! Karrto oni veliki principi? Gdje su one po-nos- ne devize: nikakva popusfanja, nikakva fcompromisa, nego pravo i uspravno naprijed? Mdulim, u kudi o svim tim problemima nitko mita i ne sluti. Njima sve to izgleda prirodne, bezazleno i veselo. Sestre se smijuckaju, kao da hode redh Ne 1.0, neka, ipak si doiao! Neka si se mato i ilupao, bit del vec pitomiji! Mamine ga odi blago gledaju. U sredi i do-bro- ti njihovoj modi je difati: O, neka Ti e hva-l- a i slava, Gospodine, jer si ustiilo molitvu moju! . . . Svo je kuca u pravom boiidnom raspoloie njg. Okiden bor, ponos djevojaka, jer su ga one po svom ukusu kitile, bozicna svijeda J kolac" na stolu, slama na podu. Miris kolada I pedenica proiima ditav stan. Ipak je obilje simpctidnije od oskudice! Mama se doista raznjeiila. Premda bi ina-c- e ovakav sludaj, bolesnik u kudi pa na sam Boiid, unio u dom mudno raspoloienje I So-los- t, ovde kao da je sasvim obrnuto: sve je oiivielo, proveselilo se, odahnulo. Majdino li-ce ciorilo se srecom, velik je teret pao s nje-n- e duie. Koliko puta se ona pokajala radi te udaje! Da je ikad slutila takvu revoltu svoga sina, nikad toga ne bi udinila. No sad je sve rijeieno i ona tog svog sina, koji joj je toliko tuge zodao, sada gleda s ponosom i s uii-vanje- m. Jer u ovo dvije godine on se divno razvio, poodrastao, ditav momak, pa dak go-tov- o i gospodin. Respekta ima pred njim, kco pred ocem mu, moida i vise, jer ovo ce, dini se, ipak biti drugi dovjek. Mlodi Turdid pogadja te misli, one mu i gode, oli on sam sada sa skepsom gleda u sebe. XEROX UBRZATI KONTROLIRANJE Xerox will speed up memegraphy — pod ovim noslovom objavio je dla nak Dr. John Wolfe, pro-fes- or Wayne univerziteta u amefifkoj driavi Michigan. Po-kul- at du objasniti znadenje ri-jedi u naslovu. XEROX je nova vrsta apara-t- a za kopiranje. Do sada se upotrebljava najviie za brie pfavlenje kopija na papiru, no u zadnje vrijeme podelo se S njim eksperementisati za pravljenje slika unutrainjih di-jelo- va Ijudskog tijela na po-Sebno- m papiru od atuminija pokrifom kemijskom smjesom SELENIUMA. Prednost ovog oparata nad X-ra- y aparatom je u tome ito su slike detaljni-je- , todnije, lakie za ditati, brze dva minuta od X-ra- y aparata, jeftinije, manje radioaktivne. U par dana svatko mole da nau-I- t uzimati slike sa Xerox. MAMMOGRAPHY (mamo-grafijo- ), medikalni izraz a zna-- i nooka o lenskim prsima. Dr. Wolfe u "Medical Post" od moja 1968. opisuje da se u zednjih 10 — 12 godina nije mnogo nopredovalo u kontroli-ronj- u prsnog raka ked lena I ovoj aporat de stgurno pomofi da proces ubrza. Raduna se dn rak na prsima danas ima 65.000 — 70.000 iena izme-dj- o 35 i 70 godina u Sjed. Drzavama i preko 7.000 u Ka nadi, pa iene treba poduda-vat- i kako da pomognu lijedni- - No sro da ucmi' Da pobegne, fizidki je nemoguce. Da se zakolje fit da se objesi? Pa to bi btlo prostacki, gadno, upravo nisko. Da onom joi zdravom, desnom, dobro iz-vjezba-nom sakom malo "boksne" u celjust toga g. Gummhaltera koji mu je ofeo majku? I to bi bilo divljastvo! Na kraju krajeva, taj je dovjek sasvim pristojan i dobar. Uostalom, Jfo je on s ma mom dobio? Tri cure i (ednog dedka koji mu zodaje joda. Ako tu nije bila neka stara simpatija po srijedi, onda je bio budala. Medjufim, on nije pravio utisak glupana, mada 0 literaturi i umjetnosti nije imao ni pojma. Poslovan dovjekl Trbuiast, vei starlji, dobrocudan, malo starinikih nazora. Nada, Olga, Sonja ponajviie, s njim su & sto zadovoljne. Malo je, vele, sfrog, a!i nije skrt. Uostalom, one imadu malo posla s njim. Sve to mama uredjuje i vodi. Razgovarali su njih dvojica, ocuh i paslo-ra- k, pamefno i ozbiljno, i Kreiimir je nekako i nehotice zatajio poneku od svojih buntovnih ideja ili ju je malo okresanu i olasfenu iznio na svjetlo. Gosp. Gummhalter se iskreno za-nim- ao za njegove planove, sto misli poslije mature. Dao mu je izdaleka znati da ce ga rado podupirati pa dak omoguditi da ide, ako hode, i u inozemstvo. Recimo, u NjemaJku. Ne, on bi votio u Francusku. Pa dobro, u Francusku! Ponosni Kreiimir Turdid sam se snebio ka-k- o li je brzo pristao! Ali Sto mu je preostalol Zar da ga odbije, da napravi skandal, da se tu kodoperi i isprsava, poito se sam svo-jo- m krivnjom s onog prokletog kestena sro-za- o direktno u tu idiotsku sifuaciju. Sad ima pravo da iutil Dani su prolazili brzo. U "stalnom sredji-vanj- u prilika". One prkosne misli, opasni principi, sve se to uz pomod odlidnih kolada, slotkih kompota i laskavih rijedi brusilo I gla-dilo- , gubedi svoju oitrinu. — Takav je iivotl — stao je po primjeru svih dobrih Ijudi filozofirati i Kreiimir Turdid. Pripitomio se gordi lavid. Pa kad je nakon dvadesefak dana krenuo na kolodvor, praden svedano od majke I se-star- a, poito se prije toga vrlo dirljivo i sasvim sinovski izljubio s oduhom, on je, izaiavii na ulicu, sav zbunjen i smuden opazio da ne ide vise onako uspravno kao prije. Mozda je to-m- u bila kriva i noga koja joi nije sasvim ozdravila. Samo, kad se htio izravnati, da bude prav kao bor, Kreiimir je Turdid osjetio neki teret na ledjima. Bio je to uostalom prvi svjesni kompromis u iivotj toga miljenika zvijezda, udenika VII razreda gimnazije, nadobudnog mladida g. Kreiimira Turdida. I K R A J ) CE cima otkrivati ovo zlo. 2ene dije su majke imale rak na prsima mogu da ga i one do-bi- ju pa treba da su na oprezu, Iene koje su ikad imale diro-v- e ili tumore na prsima, ma-ka- r su bile operacijom odstra-njen- e ili su se sami zalijedili, ako se dirovi ponavljaju, ako se osjete tvrdi potkoinjaci kao mali orasi a dim su manji tim JE N'a 100 brafnih parova deset ih je sterilno. Uzalud iele imati dje-c- e, priroJa im to uskrauje. Ovaj bi procewat nerwlnih brakova ostao u je, manje-vi- e, nepromijenjon кгог stoljeda. Sterilnost moie po-Kod- iti bilo muikarca, bilo ienu. Kako se obraniti ol toga? To j pi-edm-et istraiivanja mnogih u-fenj- aka. Uiroci nerxlno#ti mogu bili ratliflti. 1'oetoji terilnost koja nastaje, na prhnjer, ibog nepra-ilno- g rada hipofize. Kaime, — hormoni koji uzrokuju plodnoet tvaraju se u hipofizi a гохх se gonadetrofifii. Ako u krvi ne kiuii tknoljan broj gontHftrofi- - POSLJEDNJA tondemkl "Times" donosl ili ovoj ogtas: "Ja, Ridard Armur, iz Ring-vud- a. srez Hants, izjavljujem ili ovim da nijedan lekar nema prava da pred moju smrt ili poslije moje smrti vadi iz mo-g- a tijela moje srce, jetru, pluda na PRSNOG RAKA MOGUcE LIJEcENJE STERILNOSTI je lakJe da se odiste. Isto tako Dr. Wolfe kaJe da 90 posto sludajeva iene same mogu da otkriju ove tumoride dok su samo 2 — 4 cm veliki, vazna je stvar da bez odugo-vladenj- a odu do lijednika da se ustanovi da li su pozitivni ili nisu. Charles Vidas (Thorold, Ont.) na, spolne ilijele "omlitaxe" (tako dolazi do sterilnoeti). Da se fovjek izlijetio, potrebiw je krv ubrizgati gonadrotrofine. Ali gdje ih naifi? Osim u hipofizi, gonadotrofi-n- i se nalaze i u krvi i u mokrad-ni- m kanalima. Mnogi lijefnki svoju painju posveduju baS tim drugim izvorima hormona. I us-pje- ei nisu izostali! U 40 posto sludajeva postigne se zadece. Ka-ko tvrdi profeeor LunenfHd, 40 70 posto slufajeva hormona-In- e sterilnosti moie se izlijeSti zahvaljujui upotrebi gorvado trofina koji su izvadjeni it uri-n- a. 2ELJA druge organe. Isto tako ne ielim da se u moje tijelo pre sadjuju dijelovi majmuna, psa dovjeka ako to lekari nala-ze za potrebno da bi me odr-zal- i u iivotu. Moja je lelja du nedirnuf I osfavljen sam sebi miru umrem. r FILM KOJI "SMRDI ZapadnonjemaJki hiopie "Stern" (Hamburg jalja: D(k se na ftrokom platnu v--l!k- ©g hamburikog kinematogra-f- a "City" odigra-aj- u prizori iz filma "ZWene beretke", potfcem-n- a garaia kina puna je policaja-c- a u uniformama. Njihove kole-g- e u civUu su u dvorani i gleda-ju film — po sluibenoj duinosti. Rim "Zelene beretke" snimio je John Wayne, koji igra i glarnu ulogu, a — propagira rat u Vi-jetna-mu. Dok dvoranom odviku-J- u povici s platna protiv "pro-kleti- h vijetnamikih svinja", io-lkaj- ci u civilu u pripra-noet- i su protiv demonetranata u kinema-tografek- oj dvorani. Kada su borci Vijefckonga prozvani u filmu Gotoo 5(H) godina u Flngleskoj se dan nedeljnog odmora pi.no di na specifitan nacin. Ali kad bi se vlasti rigorozno driale svih propisa koji se odnose na taj tfan, a neki od njih datiraju joS iz 1448. godine, gotovo svaki gra-djan- in mogao bi toga dana biti 2bog poneega kainjen. Srecom, niko vise nije u stanju da se sna-dj- e u pravoj zbrci bezbrojnih za-ko- na i pravila koji se odnose na sedmi dan u nedelji. IJecimo, tog dana ilozvoljeno je kupovati bom-bon- e, ali najstroie je zabranje-n- o nabaljati i najmanje koliinc Jecera. Smeju se pisati ljubaviu piema, ali nikako i nipoJto pu-tpis- ati bilo kakvi ugovori. Vesla-nj- e je nedeljom najstroie zabra-njen- o ekuptinskim aktom iz 1870. godine, ali ne i jedrenje. Fudbal se niposto ne sme igra-t- i, a kriket samo sa stanovnici-m- a iste opStine. "НатЈе!" i dru-ge pozoriine piedstae mogu se nedjeljom gledati na televiziji, all nikako na pozornici. Komi-5a- ri t klornovi ne smeju se tog dana £ak ni na privatnim skupo-lm- a pojaviti s nalepljenim no-se- m, nileko se ne sme nigde ni prodavati ni tociti izmedju deset i 1G £asova. Izlaganje kolnira i koJara nedeljom najstroie j Z'i-branje- no, kao i prodavanje iile-t- a i zgotovljenih iivotnih namir-nic- a koje nece biti pojedene na lieu mesta. A ako neko nedeljom drii javnl govor, najstroie mu je zabranjeno da pri torn gestiku-lira- . Zabranjeno je takodje ra-znos- iti novine, kao i organizova-t- i bilo kakav розао koji se ne Suprotno vjerovanju da je neudata iena izgubljeno i nesretno stvorenje, podaci iz jedne ankete, koju je organizirala grupa sociolo-g- a s Midigenskog univerziteta, pokazali su da medju onima koji Jive sami £ena nije slabijl pol. Neolenjen muikarac se snalazi mnogo tele, osjeda ma-nje udobno i manje sigurno, a samim tim i manje sretno. S druge strane, rastavu ie-na mnogo teie prima nego muikarac. Pera IZMENA POSIEDICA Kada jezik rezultat Zna se, obidno PO NEcOVJEsTVU" ENGLESKA NEDEUA UMIRE "svmjama" "gadoima" 1 "beti jama" — pubiika u dvorani ih je pozJraxila aplauzom 1 pokli 1-- ma protiv ameri£ke inten enc je. Kada se filmu zavijorila tu-sta- va Vijetkonga, iz ргл-i-h re-do- va u kinematografu odjekr.uo je znacan pljesak. ГгоатепскоЈ publici nije prestalo drugo nego da aplaudira kada Amerikanci salvama iz ma£inskog oruija pu-ca- ju u goloruko stanovnivtvo. Demonstranti su na to odgovoriii emrdljivim bombama i izvikiva-nje- m parola: "Ovdje smrdl jtr je — film smrdljiv!". Tada je intervenirala pohcija. Film nije bolje proao drug-dj- e. U Minhenu je film is predo-stroinos- ti skinut s repertora na kon tri dana prikazivanja. odnoM neposredno r.a iivotne po-treb-e. Na se te paradoksalne pro-pis- e jedva da neko danas obr-6- a painju. Ali Harold Legerton leleo bi da svi ti zakoni por.o-v- o stupe na snagu uz Sto rigoro-znij- u kontrolu. lo njegovom mi-Jljen- ju sve igre i sporteke pri-retf- te nedeljom treba najstroie zabraniti. On je strog i beskom-promiea- n: "Dobar hrifcanin ne moie se nedjeljom vozHtati koje- - kud, poseivati utakmice i idi decom na morsku obalu. Nedeija je predvidjena za ditanje biblije i za dobroc"instva." Ma kako neverovatno zvuSilo, do pre nekoliko godina Legerto-nov- o udruienje bilo je vrlo uti-cajn- o. Uspevalo je da se sa uo-filjii- m uspehom bori protiv svih napada na englesku nedelju. Go-dine 1953. baJ ta organizacija uspela je da skine s dnevnog re-d- a u Donjem domu predlog za-ko- na o ukidanju engleske nede-lj- e, slifan ovome o kome se tre-nut- no diskutuje. I to tako Ho su njeni flanovi prikupili 500.000 potpiea svojih pristalica da bi uticali na Donji dom. Harold Legerton se nada da de i ovoga puta uspeti da izvrJi jak uticaj na poslanike. Medju-tim- , veina mladih Engleza oie-ku- je da de ipak kao pobednik iz te bitke izidi 54-godis- nji pisac TV drama, laburista lord Vilis, koji je Donjem domu podneo predlog zakona o reformi propisu o nafinu iivota na dan nedjeljiiog odmora. Ostati bez bradnog druga zbog njegove smrti podjedna-k- o je teiko za muikarca i za zenu. Biti udovac ili udovico mnogo je teie nego biti neo zenjen odnosno neudata. Anketa je takodjer pokaza-l- a da je potpuno nerealno tvrdnja muikaraca da su im najbezbriinije i najsretnije mo-madk- e godine. Naprotiv, neo-ienjen- i su gotovo bez izuzet-k- a manje sretni od oienjenih. Isto vaii i za iene. Predrasuda o sretnim nezenjama rasprostranjenom Sreckovic I danas dvoboji postoje dak i senkudanti iza duelanata stole, jedino se sada umesto rukavice kritika protivniku baca u lice. NIKAD SE NE ZNA Nasrnu mladi bik na jednog domadeg torero al'od zid iza njega polomi oba roga! Tako je to, u iivotu se nikada ne zna ko stoji iza koga. JA KAO POTR05AC Tadne su vesfi koje stalno kruie de mi tedja kao ring za kliring sluie i ito [e najgore ne postoje znac! da ce neko peiklr — u ring da ubacl. ne u— u ni i mozak zarate moie da se bira: takvoj situaciji glava kapitulira. Televizija moze stvarat i monstrume "Nei 1 роким lade Sjel Driava u ezi s opasnosti kuju prestavljaju zrake "" sto ih c-nnti- raju televizori — narotfito oni za emisije u boji — omogu-ci- li u da se dodje do novih ala-rmantn- ih poilataka. Araerikanci, naroflto obitelji s djecom koji go-diin- ji odmor provode kod kud sjetleci po cijeli dan pred tele-vizor- a, ponovo su vrlo zabrinuti. O iemx te redi? Xajnovija provjera izvriena nad oko 200 televizijskih aparata u podruiju Georgetowna 'jed.ie od najekskluzivnijih fetvrti u Waahingtona) pokaaala su da 80 poeto televizora emitiralo ikod-Iji-- e radijacije, odnosno radija-cij- e mnogo jae nego je to nor-maln- o. Uzbuna zbog "opasnog televi-zora" pocela jo jo proile godi-ne, poslije neocekivanog i osbil-jno- g otkrica da mnogobrojiu te-levizi-jeki aparati jedne %-eli-ke tvornice televizora omitiraju uu-zetn- o jake radijacije, itctn za Ijudski organizam. I'rema sa.'c-t- u uenjaka, ova tvornica je p-s- lala svoje struenjake u domive vlasnika takvih aparata i o svom troSku svuda zamijenila cijev s katodnim zrakama koja je, u stvari, emitirala tetne radijaci-je. Stvar, mdjutim, nije ovdje zaustavljena. ObavijeJtenl o ♦-k-iicu defektnih cijevi, funkciona ri Inspektorata za narodno zdrav-lj- e zahtijevali su od proJavaia da izmijeni eve takve cijevi 11 aparatima koji su se nalazili јо.ч u njihovim skladiitima. l'roizvo-dja-f je sve katodne cijevi zanu-jeni- o drugim modelima snabdje-veni- m zaStitnim snopom. Oeki-val- o se da de aparati ubuduce biti bezopasni. Mefjutim, nedi-vn- a ispitivanja su pokazala di ovaj vrlo ozbiljan problem uopfe nije rijeJen. Ispitivanja vr.ena u podrucju Sufolk u driavi New York, po-kazala su da 20 jwsto ispitivanih aparata emitiraju previJe jak zrafenja! Od COO aparata Upiti vanih na Havajima 5 posto je emitiralo zrake "X" u mnogo edoJ jacini nego Sto je dop'iHe-no- . U podrucju IMnelas u Floridi takvih aparata bilo je 18 posto. a u podrudju Ded takodjer u Flo-ridi, 12 posto. Stetnost prouzrokovana vilo jakim dozama zraka "X" vec jj poznata, ali evo joJ nekoliko: ml; pluda, kostlju i leukemija. 1'revi-?- e jako zradenje moie izazvati i neplodnost, odnosno moie oUe-ti- tl gene koji prenose nasljedne osobine. Stetne iosljelice zra-den- ja presle bi tek na djecu glo-dala- ca koja bi se rodila vrlo sla-b- a i podloina svakoj bolesti. Dr. Stuart, vrlo poznat ame-ridk- i kirurg za opdu kirurgiju izjavio je da Stete prouzrokova-n- e na ljudskim bidima od zrace-nj- a iz aparata s visokom volta-io- m (kao Sto je televizija u boji) nisu jos dovoljno dokumentirane zbog nedostatka opseinih Upiti vanja. Ali, prema tvrdnjama i profesora Stuarta drugih pozna- - Epigrami t h uct-iijak.- i, iH-piddii-iot 1 gene-tick- e promjene padaju u najve-d- e 1 potencijalne opasnosti usli-je- d radijacija. Stetnost, izjavio je profesor Stuart, i opasnos! nisu toliko velike za danain.10 ljude koji sjede iepred "opasemh televizora", ved za buduce gene-racij- e. 1'oHoji i mogucnost, do-da- o je, da se dvije osobe od kojih obje imaju deformirane gene, uzmu i da izrode deformiranu djecu lidnu djeci — irtvama "talidomida". Drugi udenjaci tvrde ua itetne radijacije iz televizijskih apara- ta mogu prolaziti kroz zidove sobe i itetno utjecati na otobi koje se cak nalaze na znatnoj udaljenoeti od televizora. U Am rici (a sigurno i u drugim zem Ijama) sjete ispred ekrana. U pravo zbog tih malih gledalaca i zbog opasnosti kojima bi mo-g- li biti izloieni, amerifki Inspe-ktor- at za zdravlje odludio je da objavi "program" prema koje.n de biti podvrgnuti kontroli te levizijeki aparati svih amerKkili tvornica televizora sa ciljem da se otkrije i utvri kolike eu o-fwsn- osti za cijelu zemlju. Pro. gramu se, naravno, suprotstav-ljaj- u proizvodafi televizora, stra-huju- ci da de zbog previse dostih diskusija o opasnosti od televi-zora, prodaja naglo opastl. Cinjenica je fa svi televizijskl aparati, bilo da emitiraju slika u crno-bijel- oj tehnici ili u boji, proizvode zrake "X". Zrake pro-Istjec- u iz cijevi s katodnim n-a-ka- ma koje prolazc kroz struju a visokom voltaiom, a sluie da s slika iojavi na ekranu. Dokaz da i televizori sa crno-bijelo- m sli-ko- m mogu postati opasni, utvr-di- o sam i licno. lrivatna kom-pani- ja "Komtel" poslala mi ja nedavno u kudu tehnidara da pro-kontroli- ra ra-fijaci- je iz televizo-ra. Ameridka javnost koja je ved upoznata s opasnolcu, usprk4 stalnih tvrdnji tvornidara da o-pasn- osti od zradenja ne postoje. podela je sluSati savjete profe-sora Stuarta: prvo, nikome da ne dopusti, osim strudnjaku, da rukuje s televizorom; drugo, ni pod kakvim uvjetima da ne do-pusti tehnidaru koji bi doJao ra-di popravka aparata, da pojadi voltaiu kako bi slika bila pre-ciznij- a; trede, da ukudani gleda-ju program s najmanje tri me-tr- a udaljenosti od ekrana; detv-rto- , da djeca nikako ne sjede Mi-z- u, ili da se krecu iza televizora; peto, televiziju ne treba nikako gledati duie od detiri sata dnev-n- o. l'rofeeor Stuart je zatraiio pomoc vlade da se stanovniltvo laJtiti od opasnosti televizijskih ap.vata koji nisu apsolutno si-gur- ni. Vlada je izjavila da ce sve udiniti da nove generacije ne bu-d- u deformirane i boleiljive. Me-djuti- m, ako se i poduzmu svp mjere opreza odmah, Jo3 uvijek ostaje otvoreno pitanje: kakvi je steta vec ucinjena bududim ge-neracijam- a"? ("Tempo", Milano) MOJ STIL Provereno, ispipano, blagojlovlieno — mic po mic . . Tako ja o svom Jefu pravlrrt dobar druitveni vie! NJEGOVA ZVEZDA Posebno sredna zvezda sjaji izvesnom drugu Veljil Njemu dak I makaze za presecanje pupdane vrpce umesto na jastuku — Jeiahu na fotelji. RAZLIKA Za razliku od diskutanata usijane glave drukdije rade. Umesto lepezom zakljudaka one se lepezom prikludaka Made. ODSECEN O praznino iivota, o sudbo kleta bez svakodnevnog kufturnog tmia kao da s-o-m — odseden od sveta. VARIJANTE Neko igra, neko itimuje a neko svifa dakle, svakome prema deblpnJ koverta raspoloienje i snaga pulsira.