000186

• Language: Ukrainian
• Published: 2010
• Subjects: Augusta; Brat; Bratstva; Bugar; Canada; Elom; Kad’; Kana; Kon; Mira; Orga; Pise; Puta; Rata; Seljen; Stampa; Suo; sami; ren
• Online Access: https://arcabc.ca/islandora/object/au%3A285708; http://digicon.athabascau.ca/cdm/ref/collection/vilne/id/2480

"ввтшштшшшшшшвшв STRANA 2 JEDINSTVO Pubhihi Tusdsr слЛ ГгИту bj fvdjistTo РиЗДиМаз Co . 479 C-- a Cl VT. Teredo 2-- B. Ontario. Canada. TL EUfte 3-1- M2 E£ter. StHpsa Цл1г ta SeioOoaaea end &отазп 1з=јзз;, fat) CMc CpertA Onaws. S&ze&Ma tsrltt ХЈ-в- е pf . tZM pf 6 e&eS С£Л csi © e-jn-rf ЈбЛО rr 7au AsftsAttd a eo&d dsss взЗ, OSIGUKAJTE SI PRAVO GLASA Fcdcralni izbori su raspisani za 10 augusta. Prva stvar koju sada treba da udini svaki pojedinac jc da si osigura pravo glasa, tj. da njegovo imo bude uvrSteno u spisak birada. Onaj dijc ime ne bude na spisku nece moci glasati. Popis birada de otpodeti u ponedjeljak 22 juna, svrsiti 27 juna. Popisivadi ce obilaziti kuce i zapisivati imena. Pravo glasa imaju svi .driavljani koji su navr-3i- li 21 godinu iivota. U sludaju da vas popisivad mimoidjc, potrazite vi njega. Ako no uspijete, do-b- it dote priliku da se upi§cte kad bude sudska revizija birackih spiskova. U vezi toga obratite se radnidkom kandidatu va-ge- g okruga, koji de vam kazati Sto treba da uradite. Izbori su vazni. U pitanju je rat ili mir, nacionalna nezavisnost ili kolonijalna potdinjenost, ekonomski razvitak ili pre-tvaran- je u sirovinski rezervoar ameridkc industrije. KANADA ILI SJEDINJENE DR2AVE — za to dete glasati na 10 au-gus- ta. Sa tog glcdista posmatrajte pro-gra- me politidkih partija i pojedinih kan-didat- a. Radite i glasajte za one kandidate i partije za koje sigurno znadete da stojc za Kanadu i bolju i sretniju buducnost njezina naroda, §to znadi aebel NAS NOVI ROMAN Kako je javljeno u proslom broju, "Je-dinstv- o" ce objavljivati roman "JUGO-SLAVENSK- A TRAGEDIJA" od sovjct-ako- g pisca Oresta Maljceva. Objavljiva-nje- m demo pocetl u broju od 30 juna. To je dan poslije navrSenja pete godiSnjice Rezolucijc Informbiroa, koja jc razotkrila titovsku izdaju, i sedam dana pred na-vrSe- nje dvanaeste godisnjice narodnog ustanka u Srbiji, o kome roman opSirno govori. Navrsava se pet godina od raskrinka-vanj- a titovske bande, all Jo5 uvijck ima ljudi koji postavljaju pitanje kako je do toga doslo. Njima je jasno sto se dogodilo, ali ne znaju kako i zaSto. Odgovor na to daje roman "JUGOSLAVENSKA TRA-GEDIJA". Zato jc vaino da ovaj roman prodita Sto vcci broj kanadskih Hrvata, Srba i Slovenaca. Mi pozivamo sve ditaoce "Je-dinstv- a" da ga prate. Preporudite svojim prijateljima i znancima da ga i oni ditaju. DA LI NAM TREBA ENGLESKA SEKCIJA? Predlaio se da "Jedinstvo" uvede en-gles- ku sekciju tj. da jedan dio matcrijala objavljuje na engleskom jeziku. Mili so da bi se na taj nadin zaintere-siral- o jedan broj mladih ljudi i iena da ditaju "Jedinstvo i upoznaje sa progre-sivni- m idejama. Tako u ovom broju donosimo "A PLEDGE FOR YOUNG CANADIANS" i vjerujemo da de svi svijesni roditelji svratiti pozornost svoje djecc na tu stvar. Postoji. medjutim, i miSljenje da se objavljivanjera engleskog stiva u "Je-dinstv- u" nece mnogo postici kod oxnla-din- e, a smanjit de se stivo starijim di-taoci- ma. Koga ovo pitanje interesira, neka sje-d-ne i napise svoje хпШјепје. ZXAcAJXA POBJEDA U BORBI ZA ZASTITU GRADJANSKIH PRAVA I SLOBODA Izvojevana je jo§ jedna znadajna po-bje- da u borbi za zaatitu demokratskih prava i sloboda kanadskog naroda. Rijed je o odluci kanadskog Vrhovnog sada o certifikaciji (priznanju za pred-stavni- ka radnlka jednog poduzeca) u-ni- ja na dijem se rukovodstvu nalaze ko-munis- ti. ProSle godine je Labor Relations Board provincije Nova Scotia odbio cor-tlfira- ti Industrial Union of Marine and Shipbuilding Workers of Canada (CCL) kod brodogradiliilnog poduzeca Smith and Rhuland Ltd., jer da je jedan od njezinih organizatora clan Radni£ke progresivne partije. Ovo je bila dalekosc2na odluka, upe-ren- a ne samo protiv Radniike progre-sivne partije, nego protiv cijele radni£ke klase. To je na prvom mjestu zna5i!o oduzimanje prava radnicima dotifnog poduzeca da imaju vodstvo unijc koje sami fele. To je bio рокибај uspostav-ljanj- a driavne kontrole nad unijama. U krajnjoj liniji to jc гпабНо oduzima-nje radni5kog prava na organizovanje. Unistiti demokraciju u unijama, zna6i uni&titi same unije. Sta bi bilo od tredunijskog pokreta da je ta odluka Labor Relations Board pro-vincije Nova Scotia ostala na snazi i da se proSirila na cijelu zemlju? Tredunij-sk- i pokret bi bio zakopan. RadniStvo je odlu2no ustalo protiv te odlukc, enk i unije koje su daleko od komunisti£kog uticaja. Kad je stvar do-5- 1a do Vrhovnog suda provincije Nova Scotia, ovaj je proglasio da je odluka Labor Relations Board protivzakonita. Protiv odluke provincljalnog Vrhov-nog suda uloien je priziv na federalni Vrhovni sud. To je uiinila kompanija, kojoj se nije htjelo priznati uniju. Fede-ralni Vrhovni sud je sada proglasio da je odluka provincijalnog suda pravo-valjan- a. Kompaniji sada ne prcostajo nego da prizna ovu uniju. No znacaj ovc odluka nije samo u za-St- iti prava radnika uposlenih kod ovc kompanije. On je mnogo siri. Sada su i radnici svih poduzeca slgurniji pri bi-ran- ju svojih unijskih vodja. Svoju odluku Vrhovni sud temelji na £injenici da u Kanadi ne postoji zakon koji bi zabranjivao £lanstvo u Radni2koj progresivnoj partiji Ш podriavanje 1 81-re- nje njezina programa. Drugim rije6l-m- a, Radnfcka progresina partija je za-kon- ita politiSka partija. A kako u svijetlu te odluke Vrhovnog suda izgleda postupak federalne vladc, koja preko drfavne policije cirkulise broSuru optuiujudi 21anove Radnidke progresi-n- e partije za najtc2i zloiin — izdajstvo? Nije li jasno da se tu radi o jednom triku usmjercnom na blacenje RadniSkc progresivne partije, jedine partije koja danas ozbiljno postavlja rjeSavanje nacionalnih problema? Takvi mctodi borbe bi se lako mogli osvetiti gospodi StLaurentu, Garsonu i druiini, kao Sto se dogodilo De Gaspe-rij- u u Italiji sa njegovim usvajanjem antidemokratskog izbornog zakona i drugira trikovima. DA LI 0EMO SLATI DELEGATA NA SVJETSKI FESTIVAL OMLADIXE U BUKUREST? To pitanje se postavlja sa vie strana. Svakko da bi bilo dobro, od znacaja za na5 pokret. Ovo je Setvrti festival omladine. Na3 pokret je imao svoje predstavnlke na dva od njih. Pitanje treba uzeti na pretres u orga-nizacija- ma Saveza Jugoslavenskih Kana-djan- a. pa kad se iduci rajesec sastanu predstavnici organizacija na nacionalnoj konvenciji. znat ce se sto misli clanstvo i na osnovu toga donijeti konacna odluka. Sudbury se sprema za konvenciju NaS ogranak Saveza Ju-goslavenskih Kanadjana u Sudburj sprema se za Petu konvenciju Saveza. U vezi toga odrfali smo svoju re-dov- nu sjednicu na kojoj smo diskusirali neke od proble-ma sa kojima smo suo£eni. Izabrali smo i delegata koji j de zastup'ati паб ogranak na j konvenciji i koji de dati iz- -i vjeStaj 5ta mi mislimo i kako t I gledamo na dosadasnji rad. I kao i &ta bi trebalo ufiiniti poslije konvencije za jada-nj- e na5eg pokreta, пабе Stampe i opde na3e djelat-- nosti. Ovdje demo se tek osvr-nu- ti na par problema. U na-- , Soj diskusiji mi smo se je-- ! dnoglasno slo2ili: 1. Mi se potpunu slazemo da паб list "Jedinstvo" tre-ba i dalje da izlazi dva puta nedjeljno. O ovoj odluci po-Iazi- mo sa glediSta da jc na-бе- т narodu danas nuina jaka Stampa kao Sto je паб j list danas. NuXna je uslijed j naSih mjesnih prilika, i usli-- 1 jed opce medjunarodne si- - j tuacije, i uslijed situacijc u Jugoslaviji. "Jedinstvo" nas redovno dva puta nedjeljno obavjoStava o svin dogadja- - ! jima. Bez jakc Stampe mi bi jednostavno postal! 2rtvc I krupne burioaske Stampe i njihove propagandc. 2. Mi smatramo da je da-naS- nje ime organizacijc — Savez Jugoslavenskih Ka nadjana — na svomc mjestu i da tako treba i dalje ostati. Pod tim imenom u organize-cij- i kakva jc r.aS Savez ima mjesta svim radnicima srp-sko- g, hnatskog, slovenad-ko- g i drugog porijekla do-seljen- ih iz Jugoslavijc. 3. Diskusirali smo o no-vo m projektu pravila Save-za. Vidimo da sc u pravilima predlaze stanovita promje-- j na. Mi smo se jednoglasno sloiili sa prijedlogom da se stanovitc tadke u pravilima izmjene. 1. Mi mislimo da treba da se sva dlanarina za ovu go-din- u ubere prcma starim pravilima, a da sc sa novim radinom dlanarinc podne po-fli- je nove godine, tj. 1954 godinc. Clanarina, prema nasem miSIjcnju treba da se uberc prije konvencije. O ovim pitanjima smo mi diskusirali i donijcli gore navedene zakljudkc. F. Zaic Kuda cete 5 jula? јЛ1ж1'1 — 114' вН — Kuda coS 3 jula? — Ta, zna se kuda du. Na Dan Brat-stv- a i Jedinstva u Hamilton. Tamo ce biti svi dobri Srbi, Hrvati, Slovene! i drugi doseljeni iz Jugoslavijc I — Sta de biti tamo? — Bit ce svega i svadega po starom obidaju — na raznju pedene janjetine druge razne dobar koncertni program kojeg ce izvoditi паба omladina iz Toronta i iz Wellan-d- a i Port Colborne. Da ih vidiS samo! Oni su pravi umjetnici. Da ih dujeS kako sviraju, pjcvaju, igraju, jednom rjedju, da im se diviS. A pored svega toga ona naSa divna omladina iz svih mjesta juznog Ontaria, na stotine ih u jedanput Igra nale narodne igre. — Eh, to je zaista divnol A 5ta de jo5 biti? — Sto je najglavnije, toga dana demo svi zajedno proslaviti Dvanae O Pitanje o mini nalazi se u cetru pnznjc svjetsko jav-nost- i. "Stotine milijuna obi-dni- h ljudi zcmaljske kugle, — pi§e — na-pe- to prate razvitak dogadjaja. poz- - svaki korak na-pravlj- en u pravcu udvrSde- - nja mira, i osudjujuci dej-stv- a onih vlada, koje node da popusti napetost situacijc. O odnosu prema pitanju o miru narodi politiku vlada 1 drzava. Najvaf niji znadaj za stvar ima mirno spor-ni- h pitanja medju velikim driavama. Kome nije jasno, da ako se velike driave me- - dju akt cije radjivale, da de sveopdi mir ce za Titoka militarizacija pritrede ne Jaa kapovina merUkoK oraija dorell do nerjtroratno vclikih icdataka driatnoc dila tralnos optefWrnia ManovnUtva. Samo sa jrdan puiko. mitraljvz tilerri da impvrijaliMima 2 ton kukuruza. ta Jvdan amriki rrdnji tenk oni plalajn нти koja je rana irndiSnjem prihoda 1.000 ju)tolaTenkih radnika. Dok jr prije rata aki Lanovnik ЈасоаНје plaao za irdria-tanj- e vojke policije neto preko 110 dinara sodiinje. dana je elnrte raodrnainh dlajuddiajevidoikor+95 ppnotatovmi&ee. Ktootibkio to zianhtjevzaa optnrloomvinnae tako opljaclsan suae aaoglo sodiSnje Mzraditi. na prim Jer, tM de-eti- rte hiljada radaicldh porodica oko SO hiljada norih tanova za poljoprivreda 40.000 traktora to po onim koj imperijaliati diktiraja titoTdma. Ali pritUnata ecira DezadoroIjatToa Urokih 1ојта naroda ekonomkim ra. elom. Titora banda tW jediai izlaz pripreasama antiwjetkor rata, koj po naredjenja utrUUh imperijalista provodi те Blarbattije. I'rlior а proilogodiSnjrg Dana ItratoUa JrdinMa. ппбет i hrane, - Julskih ustnnnka naSih naroda. Treba svi na§i ljudi, dobri pa-trio- te, da toga dana podju tamo i da zajednidki sa svima ostalima izraze svoju da svi zajedno oda-m- o pravedno i zasluicno priznanje Jrtvama koje je паб narod dao u svo-j- oj borbi protiv njema-dki- h i talijanskih fnSistiCkih okupa-tor- a, protiv njihovih sluinika usta&kih i detnidkih koljada. — Jasno! Ja sigurno dolazim! — U redu. Samo reel drugima ncka i oni dodju! DAN BRATSTVA I je velika narodna manifestacija. To je mjesto gdje de svaki Hrvat, Srbin i Slovenac biti dobro dodekan. Svak je dobro doSao. — Jedan koji ce doci. ZA PAKT MIRA! (SOVJKTSKA АТЛМРЛ MEOJUNAUODNIM I'ROIILBMIMA) "Izvjestija" medju-narodn- ih dravljajudi medju-narodne provjeravaju regulisanje znaci militarizacija Jugoslayiju stogodiSnjicu solidarnost, oslobodiladkoj JEDINSTVA biti osiguran! Eto zaSto je tako dvrsto narodima ovla-dal- a ideja Pakta Mira me-dju pet vclikih driava — Sovjotskim Savezom, Narod- - nom Republikom saradnje medju narodima isjcciinjcnim Drzavama A-meri- ke, Velikom Britanijom i Francuskom". Biro Svjetskog Vijeca Mi-ra na svom zasjedanju, koje je odrfano 5-- G maja u Stok-holm- u, istakao je, da se jav-no- st svih zcmalja Siroko o-daz- vala na A pel Kongre?a naroda za obranu mira koji uputila gresa koji velikih kljudi Pakt zadovoljstvom "taj pregovore vclikih zakljudi Pakt Mira. "Sovjotska vla-da, — piSe "Izvjestija" — politici mira i Kinom, I smatrajudi ta-kv- og ncrje.senog pitanja, koje bilo rjeSiti mirnim putem osnovi sporazuma zaintercsiranim stranama, solidarizirala Apelom Kongresa naroda zaStitu mira. Taj novl izraz miro- - Ijubivih teinji SSSR-- a udvr- - poziva pregovore medju sduje vjeru najSirih krugova pet velikih driava u cilju javnosti u zcmljama zakljudenja Pakta Mira. "U u to, da postoji Siroka per- - opublikovanom komunikeu, spektiva ozbiljno pobolj- - pise t-ra-vaa sobom dogovore i ako — јиго sanjc medjunarednc situa- - ♦ medjusobno mirno sa.;dnpeozdkroamvilsjiaje. komjaedjjeunsavroim- - niapetopsotpi uStanjc postoje-bud- u Sta i a i i J a a i prim I e i nabariti I viokim cije-na- ma e i a i i vladama Apel Kon- - j naroda obranu mi ra, poziva ka pregovo- - izmedju pet driava sa ciljem da se Mira", I sa veli-kim istide da je akt ved naiiao na 5i- - pet dria-va sa ciljem --da se vjerna svojoj da ne postoji spornog ill ne bi mo-gu- de na medju sa za na raznim za za za za edjunarodne situacije". Osim Sovjetskc vlade, da potpuno podriavaju Apel Kongresa naroda za zaStitu mira, izjavile su i vladc Na-rodne Republike Kinc, Na-rodne Republikc Poljske, Republike Cehoslovadke, Na- - roki odziv u cijelom sije-- rodne Republike Rumunije, tu". Biro poziva javnost svih Narodne Republike Bugar-zemal- ja da podrie ovaj ske, Narodne Republike Ma-Ap- el i joS jednom podvladi, djarske, Korejske Narodno-d- a rjelenje pitanja putem Demokratske Republikc, pregovora treba da triumfi- - Njemadke Demokratske Re-r- a nad rjeleniem nomodu publike. Narodne Renuhlilfn ?Пе". Albanije, Narodne Republi- - Svjetska javnost sa dub"- - ke Mongolije. im zadovoUstvom je pri- - "Vlada Narodne Republi-mil- a odgo-o- r vlade SSSR-- a. ke Kine, — kaie se u odgo-ko- ji je podriao Apel Komi- - voru na pisrno Komisije Kon-si- je Kongresa naroda za o-- gresa — uvjerena je, da ako branu mira, koji poziva na [ (Nanarak na tranl 4)