000086

STRANA 2 — Jedlnstvo, 20. marta, 1964. i-- KANADSKE TEME STA JE PARUMENAT? Drzi se da Je parlamenat vrhovno tijelo zemlje. All jedan njegov Clan kaze da nijc ncgo samo "gumenl pe-Ca- t" (rubber stamp) za vladu t.j. radi samo ono Sto ona node. Ovo mlsljenje o parlamentu iznio Je poeianlk No...

Full description

Bibliographic Details
Language:Ukrainian
Published: 2010
Subjects:
Ela
Obo
Online Access:https://arcabc.ca/islandora/object/au%3A285497
http://digicon.athabascau.ca/cdm/ref/collection/vilne/id/2678
Description
Summary:STRANA 2 — Jedlnstvo, 20. marta, 1964. i-- KANADSKE TEME STA JE PARUMENAT? Drzi se da Je parlamenat vrhovno tijelo zemlje. All jedan njegov Clan kaze da nijc ncgo samo "gumenl pe-Ca- t" (rubber stamp) za vladu t.j. radi samo ono Sto ona node. Ovo mlsljenje o parlamentu iznio Je poeianlk Nove de-mokra- tske partije Colin Cameron (okrug Nanaimo), kojl Je u parlamentu proveo vise godina i pomno pratio njegov rad. Cameron kaie da su svi zakonl koje je parlamenat dosad usvojio podnljetl po vladl; nlje parlamenat ih pro-mjen- io nl tollko da Je stavio novl zarez HI ta6ku. Kad parlamenat odludi protlv vlade, kao podetkom proSle godlne, onda se raspisuju novl izborl i stvara no-va vlada. Parlamenat kako je poznato biraju glasadl (Jedan dta naroda) 1 on bi trebao bltl lzraz narodne volje — to Je slmbol demokraclje. All ako Je tadno Sto kaze Cameron, da Je parlamenat samo "gumenl pedat" za vladu, onda Je narodna volja sporedan faktor u vodjenju poslova zemlje. To Je tako dosad bilo, all ne mora bltl. Ako narod hode parlamenat moie postatl predstavnlkom njegove volje. KAKVA ZASTAVA? , U toku Je катрапја da se takozvanl "Red Enelgn" prlhvatl za kanadsku zastavu. Parlamenat Je obavjesten da Je od proSlog aprlla vlada prlmlla 4.29G 1 126 pisma u prllog ove zastave. Na pe-jiclja- ma se nalazilo 93.148 potplsa. Red Ensign potjece Iz vremena britanske vladavlne 1 pogoduje brltanskom elementu, all ne francuskom, a sl-gur- no nl Kanadjanlma drugog naclonalnog porljekla. Kanadi (rcba zastava koja cc ujedinjavati Kanad-jan- e a ne ih razjcdiujavti. ' ZAVISI OD PEARSONOVE VLADE Agencije Reuters Javlja da Je kraljlca Elisabeth prl-mlla telegram od jedne separatistlcke organlzacije u Que-dec- u da ne da dolazi u tu provinciju prillkom svog po-sj-e- ta Kanadi u oktobru ove godlne. Kraljlca Je odgovorlla, kaze Reuters, da de ona u torn poglcdu postupltl onako kako JoJ savjetuje kanadska vla-h- a. Vladl je sada npzgodno opozvatl kraljlcln posjet, Jer bl bllo shvadeno kao uspjeh separatlsta. Mnogl smatraju da Je bllo glupo kraljlcu pozlvatl .u posjet u vrijeme zaoStravanJa naclonalnog sukoba. , MAKARTIZAM U PARLAMENTU U parlamontarnoj dlskusljl o ameridko-kanadeko- m ugovoru o rljecl KolumbIJa liberalni poslanlk Perry Ryan (okrug Spadina, Toronto) je optuzlo dlanove Nove demo-krate- kc partije da se njlhov stav u ovom pltanju podudara s'a stavom Komunlstldke partije Kanade. To sto Je Komu-nlstld- ka partija protlv toga ugovora predstavlja dokaz da "on nlje dobar. Ill Je gospodln Ryan htjeo da ka2e da su cManovi Nove demokratske partije potajnl komunlstl? Novl demokratl su mu dostojno odgovorlll: To Je otr-oi- ml makartlstldkl metod. NOVE BANKE Kanada je nekad imala preko 70 banaka. Danas ih ima samo 11. Od ovlh Jedanaest tri su vellke, a Jedna od njih Je na llstl deset najvedlh banaka svljeta s(Royal Bank). DosadaSnJa tendenclja Je blla da se banke spajaju (posljednjlh godina spojeno lh Je nekollko, kao na prlmjer Toronto i Dominion). Sada Imamo novu pojavu: stvaranje novih banaka. Prema informacljama Stampe u proceeu Je formlranje Cetlrl nove banke. Jedna od njlh u&koro treba dobltl drtav-n- u dozvolu poslovanja. Nove banke poslovale bl u zapadnoj Kanadi. Jednu novu banku nastojl osnovatl 1 socljalkrediterskl premljer Britanske Kolumblje. Javljeno Je 1 to da federalna vlada nam] erava usvo-Jl- tl aakon kojl de zabranitl prelazenje banaka u rake stra-no- g kapitala. Dokle Je amerlckl kapital vcd prodro u kanadsko ban-kiarat- vo nlje poznato. K1NA OPET 1GN0RISANA Pearsonova vlada Je poclnlla JoS Jednu glupost u od-nosl- ma sa Klnom, nalme, odluclla je da nede pozlvatl Na-rod- nu Republlku Klnu da sudjeluje na svjetekoj lzlozbl u Montrealu 1967. godlne. Umjesto Klne, bit ce zastupljena 'CangkaJSekovska banda sa Tajvana. Predstavnlcl vlade su lzjavlll da Klnu nlsu mogll poz-va- ti zato Sto Kanada s njom nema dlplomateklh odnosa. : Kanada nema dlplomateklh odnosa nl sa Vatikanom, all on Je pozvan. Uostalom. nepostojanje diplomatsklh odnosa sa Klnom . ne smeta Ottawu da lstoj prodaje pSenlcu. Kanada Je dospjela u smlJeSnu sltuaclju svojom kines-ko- m polltikom. Vrijeme je da se prlzna stvarnost. . . vv%%xsxKvsvcjnns%svvvsvvva3 jEDINiTYO Smith liranja". Stimae. Suradnja Steelworkers eftonu: Dokazite iskrenos Lideri United Steelworkers unije u Kanadi poziv vodstvu ka-nads- ke sckcije Mine-Mi- ll unije da diskusiraju suradnju unija putcm afiliranja posljednje prvoj. Suradnja bi korisna ne njihovo clanstvo, i neorganiziranc radnike u metalsko-rudarsk- oj i cellfnoj industriji, i cijclu radnicku klasu. Prvaci Mine-Mi- ll unije odgovorlll da su oni za slogu i suradnju — (uvijek su bili) — ali vodstvo Steelworkers unije treba ieli siogu i suradnju "raidinga" (otimanja cianstva od Mine-Mill- ). upravo u vrijeme je direktor Scstog distrikta unije Larry Scfton pisao Mine-Mi- ll uniji, glavni predsjednik Steelworkers David J. McDonald je davao da mu je Mine-Mi- ll uniju i nije ga briga kako to biti postignuto. Ovdje donosimo pregled prepiske izmedju kanadskih lidera United Steelworkers i Mine-Mi- ll unije. SEFTONOVO TISMO U podetku pisma pred- - sjednlku kanadske Mine-Mi- ll unije Smlthu direktor sestog okruga United Steel-work- er Larry Sefton istlde da se ove dvlje unije "takmlde za dlanstvo u rudarskoj, toplonid- - i raflnerljskoj industriji". Ovo "dupllkaclja napora 1 re- - opterecuje radnike 1 prouzrokuje neslgurnost 1 po- - dvojenost". Od toga koristl lmaju "Jakl rudarskl ln-tere- si". UvidjaJudI sadasnja sl- - tuaclja zahtjeva "Jednu Jaku, Jedlnstvenu unlju u Industri ji", on "srdadno poduplre pre- - dlog" glavnog podpredsjednl-k- a United Steelworkers unije Howard R. Hague da United Steelworkers 1 Mine-Mi- ll unija razgovaraju o uvjetima afi Sefton dalje kaze da "Is kreno vjeruje da doborobit radnlka stojl lspred svega drugoga". Dosadasnje odnose Izmedju dvlju unija karakterl-zlr- a "oStro rlvalstvo i na Iz-gl- ed nepremostlve razllke". Dozvolltl da lh to 1 dalje dl-J- ell znadllo bl "dozvolltl doga-djajl- ma lz proSllh godina da smetaju bududnost u novoj dobl — automatlzaclje". dvlje unije borbu, rudarska, topionldka 1 raflne- - rljska lndustrlj a "zanje re-kor- dne proflte". Radnlcl no "doblvaju svoj pravednl dlo bogatstva koje prolzvode". O-- nl Jos nemaju plada, radnlh uvjeta 1 beneflclja koje uzl- - vaju radnlcl u delldnoj i alu-mlnljs- koj Industriji gdje po-st- ojl jaka unija. Dvlje unije "trebaju lz toga povudl pouku", "ujedlnlti svo-J- e snage u Jednu mocnu unl-ju". To bl omogucllo da se po- - vede snazna kampanja za or-ganlzlr- anje neorganlziranlh 1 savlada antl-unljs- ke rudarske bogatase "kojlma Je previse dugo bllo dozvoljeno da slo-bod- no lzrabljuju svoje radni-ke". Sefton pozlva Smltha 1 os-ta- le Clanove lzvrsnog odbora Mine-Mi- ll da se sastanu s njlm 1 s njegovlm kolegama lz Steelworkers unije da disku-siraju "spajanje dvlju unija u korlst onlh radnlka koje za-stup- aju 1 hlljada druglh Jos organlzlranl". SMITHOV ODGOVOR odgovoru predsjed-nik Mine-Mi- ll A. Smith Je najprlje prlgovorlo Sefto-n- u Sto Je svoj predlog Mine-Mi- ll unljl objavlo u Stampl prlje nego Je njegovo plsmo stlglo u Mine-Mil- l. Zatlm kaze da je sadrtaj pisma dlskuslrao sa ostallm dlanovlma lzvrSnog odbora Mine-Mi- ll 1 njlma Je veoma teSko uskladlti njegove (Sef-tonov- e) lzjave o jedlnstvu sa Izjavom glavnog predsjednlka Published Friday, In Serbo-Croatfe- n and Slovenian languages, by Jedinstvo Pul-lishin- g Company, 479 Queen Street West, Toronto 2B, Canada; telephone EM 3-16- 42. Editor Stjepan Mio3i£, Business Manager Ivan Subscription $6.00 per year. USA and countries $7.00. Authorized as Second Class Mail, Tost Office Dept, Ottawa, and for payment of in cash. United i Mine-M- ill uputili su ovih ovih unija bila samo za nego kao za su dokazati da iskreno obustavljanjem Jcr, kad Steel-workers izjavc cilj uniStit ce svog Ken koj sursa samo da dobl Dok vode kojl nlsu U svom Ken ured every Ontario, rates: other postage Steelworkers unije David. J. MacDonalda na konferencljl Steelworkers unije u Tusconu, Arizona, da Je Steelworkers unija "objavlla rat" Mine-Mi- ll i da ga nlje briga da 11 6e taj rat bltl "vruc 111 hladan". U svom lzvjestaju lstoj konfere-ncljl Sefton Je lzjavlo da mu Je cllj unlStlt Mine-Mi- ll unlju u Kanadi. Zbog tlh izjava, kao 1 nas-tav- ka "raiding" (otimanja cianstva), za koje Je on sam rekao da koristl "Jaklm ru-darsk- lm lntereslma", Clanstvu Mine-Mi- ll Je teSko zakljufilti da su njegovl predlozl lskrenl. U Isto vrijeme predstavnlcl Mine-Mi- ll unije se slaiu s Seftonom, i to su rekll mno-g- o puta do danas, da je pod-vojen- ost radnlka rudarske, topionlCke 1 raflnerljske indu-strl- je Stetna 1 omogucava po-slodavc- lma da "2anju rekord-n- e proflte". Onl takodjer kazu da ta po-dj- ela nlje nl u interesu rad-nlka metalsko-rudarsk- e nl cellcne lndustrije. Sam Sef-ton prlznaje da Je uzaludno utroSeno mnogo energlje i novca od unljske Clanarlne, na medjusobnu borbu. Onl se slaiu da ova "brato-ubllaCk- a" borba medju radnl-clm- a dvlju lndustrija treba bltl obustavljena 1 zamjenje- - na "suradnjom Izmedju dvlju unija". Takva suradnja blla bl od velikog znacenja u pred-stojec- lm pregovorlma Jedne I druge unije sa poslodavclma. Podvojenost moze Stetltl ovlm pregovorlma. Mlne-М- Ш unija Je uvijek blla za Jedlnstvo tredunljskog pokreta u Kanadi. Sa njezl-nl- h konvenclja delegatl su stalno upudlvall apel za Jedln pozlv: rekord socljalnom slabom poslodavcu trallo. terljalnom Tamo ll-Ka- da Javlll, pltall ill Jecnlk dolazi, lh, vlsoku na Odgovorlll radovlma, prljatelja za-!- da dlnovnlk bolesti. U kollko dodje ne-hoti- cne ozlede, te2e 111 lakSe, 111 oboljenja vrijeme rada t.J. dok se nalazl u radnom odnosu, poslodavac teSkom mukom daje dok-tor- a, iako svakl radnlk plada HJecnlCko oslguranje. U radnlk ostane na bolova-nj- u, potcrtava u svojoj knjlzl, bl lstog prvom zgodom otpustlo najmanju greSku. Zbog da ne zamjerl po-slodav- acu, radnlk nece da manje ozlede nl dru-g- o obolenje, 1 dalje radl, dok se ne pogorSa stanje 1 tada sam na vlastltl tro-S- ak odlazi bolnlcu i 11j eel se. Jednog Ukrajinca. VISe godina je za CPR. Na poslu se udarlo u Taj slucaj prljavlo, nego Je 1 dalje radio. Medjutim se pogorSalo, morao Je na operaclju, Je nastalo otrovanje. troSkove snosl Ontorijsko bolnlfiko oslgura-nje koje Je upladlvao. All ga unatoc toga otpustlll 1 premjestlll mjesta prostorlje se nalaze 11 stvo I obustavljanje borbe. Tako je sa proSlogodisnJe ko-- nvenclje odrzane u Sudbury upucen slljedec"! "Mi od Mine-Mi- ll kaZemo da treba obustavit napade 1 podjelu. Ml to govorlmo na Jedan ill drugi nadln godlna-m- a. I borlmo se. Rekord jasno activities). radnlka ove lndustrije nlsmo prouzrokovall nego Steel-workers unija. I radl toga da bl i dalje bio cist ova konvenclja opet pozlva da se М ГПЧ Ml WTIT?. Putovati stanju. rljetko bo-Jaz- nl prljavl bolnlcko ustanova covjek oblteljl njego-va- tl ozdravl. 1 mogao radnlclma). prlsutan lljecnlk nakon pre-gle- da lljecenju, (Unemp. prestane otlmanjem cianstva 1 da se stvore Sto prijateljskl-j- l odnosl medju unlja-ma- ". Smith dalje kaze da je tak-va suradnja 1 moguca". Zato tra-il od i njegovlh ko-le- ga clanstvu unije pruze "pozltlvne doka-ze- " da Iskrene namjere prekldanjem napadafklh aktlvnostl protlv Mine-Mil- l. "Takav pozltlvnl nam] era 1 plemenltlh cl-lj otvorlt put Izmedju dvlju Vodstvo Mine-Mi- ll sla2e "ne biti Izmedju unije rudarstvu 1 Industriji". Smith s da odgovor da poduzeo "potrebni prvl ka suradnjl" tj. da neprljateljska pokazuje da razjedlnjenost aktlvnost (raiding uvjerenje o-v- aj radnlckog Jedlnst-va- " pozdravit clanovl 1 druge unije. V-- . Arctic шЛтУ SKL. TV.LJV NfO W RVRVI оЛ JlT i4v. JW Ллхошм n, П fml txxttHum %i$j '" !"--- 1Шј Ш,1М Mniia. ИШЈИШВЈНИЈ od kanadskih sc da prolaz brodova Ijetno doba, brodom "North-land slici) od Frobisher Hay otoku Ekspcdiclju (TNS foto) Vaznost socijaSnog osiguraoja Po 'lesnlcl kojl su koje je radnlk lma malo su se lstl nlSta zaStite. Poslodavac Jedlno su da su imall do sada trazl produkclju po neka bolnlcarka. Na pi- - na poslu. su svlm bez ozleda tanje njegovlh All je tele- - do za uputnice za poslodavac ga da uz se ved SluCaJ radio nogu. nlje stanje Jer Sve su lzvan gdje bo- - ml YWt da tre-ba ma-- Sto su ga premjestlll, kada Je fonlrao priJaSnjem poslodav-Jo- S slab, doblll su odgovor, cu. Nakon telefonskog razgo-d- a je njegovo osi-ivo- ra kazao Je da su imall, all guranje IzaSlo 1 napome- - imanjl sludaj. To je bllo null, da bl bllo najbolje da da nlsu mogll dobltl posao, nadje stan. Ova ne uzlma u obzlr da ne-ma koja ga dok Drugl sluCaJ. Radnlk obo-ll- o nlje radlti sa vl- - c"e 20 sluca-Je- vl poslodavaca radnlclma, a bojaznl za ne ill temperaturom. na vrijeme, ce je od dlnovnlka na da sakatlh bolesnlh, na mu uputnlcu za oblteljl ill kl pregled. Na to mu Je Za to Je potrebno da bezobrazno Cl ved ldu poslljeratnisa llnijom progresa t.J. stran-doseljeni- k, Estonac, se ke lde poboljSanJe bio direktor tu2l da Je Cinovnlk na kempl, 1пабе ima neljud-s- kl odnos prema Tu je bio mladl dovjek, lsto cinovnlk, mu Je lzdao bez prigovora uput-nlcu. Je u radnlk brizl, jer je na Sta ce mu se na Tredi sluCaJ. za radnu snagu Office) je dva radnlka "ne samo poielj-n- a Seftona lmaju svlh dokaz do-br- ih eva 6e suradnjl unija". se da rlvalstva Cian-stva u Cell-бп- ој zavrSava Je ko-r- ak Je obu stavljena svaka Izrazava da "lzraz Ottan BRIT u u u Jos Ovo samo nekojl odnosa pre-ma lma lh mno-go vlSe. Ako ovako stanje po-tra- je, da radnlk posao ozlede sokom Trazlo bolesti bltl kempl lzda teret grada. clnov- - radnl-nl- k ednom otvore o61, (Taj cinovnlk je so-da Je sada samo kojl ostavio kazati kada po-vr- atl Uprava poslala mlada svlm nego Mine-Mi- ll izjavom ceka Seftonov Jedne nlsu. juje lljecnie- - uopce poboljSanje standarda Slvota. BaS ovdje se vidl razllka bunedju Na prlmjer: bolniCko za tri Je $6.30, a u Sas-katchew- anu $1.00 na mjesec to krevet, hrana, HJecenJe, lljekovi doktorl, dok u On-tario samo bolnlcki krevet hrana vrijeme. Tu se vidl da ne sve od bogatsva provincije, odnosno drzave, nego od uprave koja Xckoliko dana kasnije Sef-ton je ponovo pisao Smlthu, on ponovo urgira da Mine-Mi- ll unija ozbiljno uzme nje-gov predlog i trail da od-bo- ri United Steelworkers uni-je Mine-Mi- ll unije Sto sastanu diskusiraju sura-dnju. U pismu nc kaie niSta o prekidanju pro-ti- v Mine-Mil- l. Smith mu je odgovorio da je on u svom prvom pismu iz-ra- zio spremnost za suradnju. Ponovno ga je potsjetio na potrcbu obustavijanja "rai-ding" aktlvnostl protlv Ako to ne uradi, cla-nst- vo Mine-Mi- ll ne5e moil da njegov predlog smatra iskre-ni- m. Smithov zahtjev da unija prestane napa-dim- a na Mine-Mi- ll uniju je opravdan. Razgovori o surad-njl nc donijeti ploda ako United Steelworkers nas-ta- vi napadajima na Ako su lideri United iskreni, oni e uradi-- ti kako Smith 'i# . _- - --" Лј-JJOQ- - JlLilI( ' SJ.V ) C I H I S T TE T f I ) ., 7?--: ! _ t v j l Г . . _ - ti n i ,, iix;i ~si (J! OSVAJANJE ЛККТ1КЛ: Grupa naujenjaka prlprcma za putova-nj- e po Arktiku pronadju u ce Princess" (na do na Baffin i nazad. prevodi Scott Alexander. danaSnJem osiguranja j 11 ozleda I koll-ko dosta ce prljavl odgovorio. hvall koja banke llcljalnog osiguranja radnlka Sada ga posao. su iz ! i J za 1 o-gro- mna pro-vlnci- ja. Ontorij-sko oslguranje mjeseca i i 1 odredjeno postoji se i pri-j- e i "raidinga" Mine-Mil- l. sc Steel-workers mogu Mine-Mi- ll. Steel-workers trail. I Vancouvera 'mnogo na kojl naCin koristl prihode 1 naSto lh troSl. U mnogo slufiajeva radnlcl u tvornlcama podrtavaju stranku koju 1 poslodavci bo-Je- di se da se ne zamjere i da ih poslodavci ne zamrze, ako ldu u drugom pravcu, a ne-zna- ju 111 nede da vide Sta se dogadja sa njihovim (drugo-vim- a) kada nastradaju ill o-b-ole, tako se moraju nadati da se moze svakom deeltl. Radnlcl ne vjerujte vlSe starim obedanjlma, ved kre-nl- te i poduplrajte stranku koja radi za poboljSanje rad-nidk- ih uslova i boljeg socljal-no- g osiguranja, koje Je po-trebno radnlclma kao slljcpcu vid. Samo slogom bez naclo-nal- ne mrtnjc sve se moie po-sti- di. Kazimir Port Arthur NEZAVISNI I1IZNISMENI ZA I'KIZNAXJE KINE! Mali (nczavisni) biznis-me- ni ielc da Kanada prizna Xarodnu Hcpubliku Klnu, javlja list The Independent Businessman. U anketi koju je provro ovaj list za priznanjc Kine izjasnilo se 45 posto malih biznismena, 38 posto je pro-tlv, a 8 posto nema odrcdjc -- nog misljcnja.