000123

mmmmmmmmmimmmm 4mimmmm "OTFP11 тт STRANA 4 (28) — Oh. K f. Е Т V A — A U hvala ti. hvala ti. ode rai sasu"- - ivoj otac wjase pn,c moj! Pravo mi --cli vazda Sta bih ja postao bcz tcbe, ja rota! — Da, sinko — isprede Grga tu-rob- na toboi Iica razgovor dalje. — Ved prije govorio sam ti ne j...

Full description

Bibliographic Details
Language:Ukrainian
Published: 2010
Subjects:
Bolna
Canada
Dane
Drago
Dreyfus
Ferrer
Kad’
Kova
Malo
Mati
Pise
Popa
Puta
Raa
Rata
Sarka
Sav’
Udan
Ukus
Urd
Vina
Vona
arktika
sami
Online Access:https://arcabc.ca/islandora/object/au%3A285457
http://digicon.athabascau.ca/cdm/ref/collection/vilne/id/2709
Description
Summary:mmmmmmmmmimmmm 4mimmmm "OTFP11 тт STRANA 4 (28) — Oh. K f. Е Т V A — A U hvala ti. hvala ti. ode rai sasu"- - ivoj otac wjase pn,c moj! Pravo mi --cli vazda Sta bih ja postao bcz tcbe, ja rota! — Da, sinko — isprede Grga tu-rob- na toboi Iica razgovor dalje. — Ved prije govorio sam ti ne jedam-pu- t, koliko si nesretan bio ti i cijeli tvoj rod. Al onda bio si dijete, nisi me mogao razumjcti, jer Jto si na-pok- on znao o svijetu. Jto o zlim Ijudima, koji iivu samo zato na svijetu, da nam truju zivot? SIu-Ja- i me joJ jednom ukratko, sad ej me bolje razumjeti i znati, Jto ti raditi valja, jer valja ti, sinko. hnra je blizu. - Pridaj ? Priiaj ! Oie moj ! — rei'e Stanko, gledajuifi ozbiljno nred sebe. — Ti dobro prica?, ta bolje nego pokojni Vinko, a on je umio slatko govoriti. Pricaj mi tu pricu, ode, ja bih je sto puta slu-Sa- o. da se u mcni ne ugasi mrinja i gnjev. Po tim rijedima zaJkrinu Stanko i zatisne nrste Ijato u svoja stegna. — Dobro je! Drago mi je, da mislif, ko Sto i ja. Dakle sluSaj, t cut Id kojcJta, c"ega ti dosele ne rekoh. Tvoj otac i ja bijasmo bra- - tifi, ja sam ti dakle stric. — Znam. — Otac ti bijaJc kora, imao je povrh toga i lijepu kudu, malen majur zemlje dosta, a i koju krpicu vinngrada i Sume. Svi su ga radu-na- li u najmoguchije gradjane, a mater tvoju cijenjahu za najbolju gospodaricu. ?.ivio i radio je kod nas na Kaptolu, nrcmda su ncke zemlje stajale na daigoj strani po-tok- a. gdje vladaju prosti gradjani. a ne duhovna gotpoda kanonici ili biskup. Pazili smo se dobro kao dobri rodjaci. Koliko puta sam ti siedio za stolom tvojega oca do u kasnu nod, lijepo davrljajudi i hlad-n- o vince pijudi Veseo bio kovad, tvoj otac. vesela i majka tvoja ko-vadic- a. Kako ne dc? Kovadnica vazda otvorena. od zore do kasnog mrika vrcale i.krc, da je milota bila. Bilo je onda rata na svim kra-jevim- a svijeta. a i kod nas, pa se tu borne trofilo i potroJilo dosta potkova. Kao Jto su iskre iz kova-e- n ice, tako su dinar! letjcli u kudu tvojcga oca, a to je dobro bilo. Sve viJc i vise rasla u vaSoj kudi rubc-nina- . koitreno posudje. pi-nic- a ne bijatc nikad Icz vina, Jtala nikad bcz krave. koci pun! kao i karu- - fniiL Vifi u Vn L-ik- n rrlnli u na tvo,a nije prclivfela pre-knmad- id njega iiva. duhovna ba- - Bilo je i zavidnika. koii sj ovako i onako lajali. al na svijetu im.i svaki covjek zavidnika. kojim je lio tudje sredc. iele bratu svo-jem- u nesredu. No tvoj otac nije se brinuo. Jto o njem covore zli lju-di, ed je samo pazio. da ca dobri ne gledaju poprijeko. Moclo se da-kle redi. da tvojim starijim sreda cvate. Samo je jedno falilo. toji stariji nisu duco imali poroda oil srea, nisu imali djcteta. se radi toga i mrgodio, majka ialostila i plakala, su medju sobom pitali: "ZaJto mi ii%imo? Za koga radimo? ZaJto nas blago-sliIj- c Вог u svem. samo u torn nc dc'" Al ja im rekoh: "Ne karajte gospodina Boga, to vam je jalov truJ. koji nc nosi nikakova ploda Skupitc sc, strpite se. rodi sva-k- o stablo svakog Ijcta. Isoc do-bar- , moic vam kasnijc dati i tu mi-los- t. I ne prevarih se. Bog dade kovadici tcbe. sinko moj. Sad da vidil s-esc-lja. Svi kao da u polu-djel- i. a najviJe kovad. Krupnim $ojim ruVama Jikao i vijao diiete po vas dan i na jednoj nozi skadudi. Ts-oj- oj majci pako lekle ncprestance suze radosnice niz lice. — Sve. je tako dobro bilo; ali vile puta dolazi napast na pak ucmi JtoJta. miMcdi. da bi mu moglo biti joJ bolje. Tako jc tvo-jem- u ocu. moiemu nesretnom bra ticu, bilo. se dovjek na Gr ftt, po imen Benkovid. a г meStriji mosniar. Govorito se. je tvojoj matcri nckakav rod To ie bila tvoja i tstga oca nesrea Troia mati i taj niczin rodjak imali Jrcdega rodjaka. pcra bogata rftbojtata. al ved stara Benkovid. to zna cHdi jck je rkrtica i lakemac. pa mu ic dakako isla voda na utaza рогот skim MagfMn. na sc ie ufedno kra to hotao. da dc tvoia mati f№ oteti ciicte Hi bar d KaJtmc irr jc tvo pokefoa roditeftka vrlo a eH bt popu. Na to smtt'j t? tvoj mSi rod fkni rnr4icu Pr liter e tstMna oce ko dSdak t na pokon premami ra. da jc es-di- c na Kaptole sve prodw tprcselio na dracu strana тел!а Grifane Kc tiko sam ia odrradao oca od toga, koliko ztklt'niao таГки. neka ne ctni toca. Badava. moinjar mi-vlada- . pa te imn tvotc rodite!ic n ruVama It jc dal" пмт br za njih. Kako bio, ftlbih ( ixtorijski GUST r о tn a п) SEN se posve od njih i nikad nc bi se Vera ".ir-u- i, iiijczan tovjCK. aio ucini jj_ um aicracovic oa njega.' rijani-- I cu, Ijutu pijanicu. Mcni su to go-- vona i pocvrdui oati svjeuoci. гл-vuka- o bi ga u krdme i klijcti, on-d;- e gi pojio preko mjerc, tc bi otac gotovo svakj dan dosao pijan kudi. Malo po nulo odbijao se otac od posla. zla сзј se krv uigala, pa je bio eotov za sva- - ku rrulicu skoditi pat: se potudi. Bio je disto podivljao, zalijcnio t, tako da mu se sve uklanjalo, $ve ga prcziralo, samo se naJla gdjekoja propaiica. da s mime trari dane ' nodi pijandujudi. Zivan znao mu je birati vnjedno drastvo, da ga Jto prije dotude. NajviJe trpjela e si-ro- ta tvoja mati. Kako svaki dan bio pijan i I jut kao osa, p"eo je tvoj otac majku natezati za kosu, mrcvariti i tudi. Bilo joj je ko u paklu, ginula je, zeljela si je smrt. i rnoicbit bi bila posegla grcSnim nadinom na samu sebe, da nije i-m-a! a tcbe. Zasluge bilo, tvoj otac je prcko mjerc pii'ici i dastcdi cijelo stado ncvaljanaca. Tu dakako idu novci kao snijeg, pak i imanje tvojcga oca podclo se ta-ti- ti i kopniti ko sante u proljede. Bilo je ncprilike. dinar! ne rasru na smctijtu, al dragi rodjak Zivan bio je brz na pomodi te je tvomu na zemlje i kudu uzajmljivao novaca. Л1 da vidiJ dobru uusicu, kako? Za svaki dinar, Jto je tvoj otac dobio, morao je zapisati dva. — Tako pade komad po komad vaJe zemlje u 2ivanovo gladno idrijelo, pade i kuda. Ali nije to sve, duf deJ i viJc. jcdnc vedcri do-neso- Je ljudi tvoga oca na rameni-m- a kudi, noge i mke visjele kao mrtve. a lice mu bilo osuto krvlju. Bolna tvoia mati udan plakati kucati od dvojnosti. Tvoj otac hijaJ; onoga dana u krdmi blizu P opovskog tornia. Оплтс namjeri se postolar I a n k o zl.t glasa covjeka. a u potaji ortal Zivanov. kako pouzdano saznadoh PodcJe piti. i pili, pili bcz obzira. a pritom je Janko neprcstance za badao u tvoga oca. pa kad mj ni to nabaci tvoi otac, da je Jankc nitkov bcz kudiJta, lupi ca postolar vrdcm o glavu i pogodi gi u zlo mjcsto. Sad su bili raduni tvoga oca svrJeni. za malo dana Kidne tvoja udovicom, ti sirotom. Pija-na- c Janko bio jc dobro obasio svoi posao no napjtku i mitu miIoc radunala najbolje Kintolu COe 2ivana Dolna mati Тг-o- i otac prikupio si komadid po "J"S° oca. Muke zemlie ! vinocradi Svat- - 'Ple lalost ndi ko м riienio i t4?tivao njegove smrti. bijeda _i neralia posnoda i drucovi mu cradian!. i dle. I u roh dakako I Otac Ijutio obojc Ne c pjevajudi fosicka Nalao 2ivan d i nesretni i grad. (,-- ma starcw tvort san 1Јл tvoj tvo) je nije troJio ocu majka glcdah postchi Pnao, r Japtomispr _nMmn,,illW volje svoje. proklinjudi himbu "2л i prcporudujudi tcbe nejaka brizi. Zaklopih joj odi. po-kopas- mo je. Kad te vidjeh nejaka po zemlji puzaf, dok je na ouru, bilo mi je. da mi sree puca, i o d 1 u i It, da du te prist)jiti svim sreem, kao da si mi rodjeni sin. Al di! Nc dadcKc Gridarii. nc 2i-- van. Sto ti se ja da te istrgncm iz njihovih nokata. to Bog zna; ali zla mi je bila sreda. Oni Nal zakon piJe. da dijete mora ostati na Gridu, ostar de. a na brigu dat demo gi rodja ku 2ianu Bcnkovidu. najpoJ-tcni-jcm- a gradjaninu na Gridu. Tako ikahu u uv rlas i ovtaJe pravi a ja sramotno otidi i tcbe ostas-it- i grcJnoj deljadi Uzesc te mojnjarevu kudu. posiniJe te tobo-ie- , nadjcnuJc drugo krsno irac i sav svijet hvalio milo-srdj- e, dobrotu njihova srea. o-na- mo bijaJc sve to i lai Ot- - O A — rovni paak Zivan btio tebe, siro-maJn- u muiicu, sasvim zaplesti u svoju mrezu, da te lakie zaguJi. Sve imanje vaie prtspje u 2ivanovt ruke za onaj lihvarslci dug, za one proklcte knave grose, Jto je bcz-duin- ik izdavao oio tvoj emu ocu. Da, da, sad prcda i pripisa mu ci-ic- lo imanje, elim ti. JoJ je tu bila baJtina staroga popa. Starac umre i namre svoje btago komu . . . ta 2ivanu. Kako ne ce? Ta tcbe ie moJnjar posinio, ta ti dcS to popo-v-o blago dobiti, kad si Zivanov sin. A moJnjaru iJle posvr druge mi-sl- i po glavi. Znao jc scsrru udatu гл mltnara, ti su inuli djecj. To su bili blizi rodjaci Zivanovi, nji-m- a trebalo je namaknuti blaro. No ti si bto na put, tu je dakle trebalo mojega Stanka uklomti. Ja sam pa-zi- o na svaki mig, na svaki korak Zivanov, i sam, i po svojim Ijudi-ma. Doduh pouzdano, da te hodc dati u kmetstvo scljaku гл Kri-fevcim- a. Za deset maraka privoli seljak, da de te uzeti pod svoie di jete. Sad, viknuh, neka je lopov-Jtin- i kraj? Potajno dadoh te od-nije- ti iz one proklcte moJniareve kude, gdje ;e sva nesreda tvojcga plemena postala. Otch te. spasih te, dadoh ti ovdje zaklon, gdje te ne mole nadi zloba. Mladac sluJao je ,svu Grginu pridu vjerno, ni jedamput da mu se zaietio u nje; all ako nije jczik. iivo, ma i nijcmim izrazom zborilo je sve ostalo tijelo Stankovo. Kako mu je PriJlin prikazao priprostom rijedi syu ialotnu proilost njegove obitclji." osiHo bi se lice mladida das blijedilom bijesa. das rumeni-lor- n gnjeva. Prsi nadimahu mu se sve ieSdc i feJdc. odi mu planulc sad slabije, sad jace, da. katkad skodila bi iz njih suza, bilo duti silovito disanje. nemirne ruke tra- - file tapkajudi neprestano. gdje da se smjestc, sve tijelo vrtjelo c ie I vrzlo na stolcu. i dim jc dubljr napredovala pripovijest Grgina. tim je x'iJe ratao enjo- - nesretnog mladida. Grginc ccmcnic rijedi na-dah- u u njegovu ncvinu duJj kao dista Iiva istina, jer nepokvarcna ncvinott vjcruje sve. Napokon sko-d- i na noge, i kriknu uhvativ se za qlavu: — 6л, da! Sjedam se. sje- - ' dam. Kroz mai!u jo? vidim Ziva na, vidim i njegovu ienu. Pravo govoriS, ode moj I Oh ! Oh ! Nisam razumitt svega. Jto i mi pridao; ja ' ti ncznam, kako se po svijetu bavi i i iivi, kakovi li u ondie ljudi, al nekako mi kaie ot moje sree. da ! su mi podnili u svietu moeo zla T- -. :.!_: .:i .l_.i: . .: Prcmda sc duro i „, :„,,. „.i:: t.n: n.smo. opet pridjoh k котц je u t Stankwa ,olji smrtnoj ts-oj- e jadne rodi- - ђјд ' Jteeldjivcac. samBilo,e ju je tuino tgalkedoatкi. _ ши . h l,uto poruJila b.Ia. Jadmca uhvat, T] moj' , V k . da . ,. j . meza raku te mi da nc-- , . , n,iis,e mrni vano-- u mojoj ti majka teiala tvrdo i dadc namudih. vikahu: i moradoh u ti je njiho-- o al sarka a Da, ih ubiJe zlotvori. ja nisam smio gledati roditclje na svoje od!. — Da, da — potvrdi PriJlin — zlotvori udiniJc viJc. Ti si imao do-sta zemlje i novaca. mogao si ti-vje- tt ko doviek. al zli ljudi ukraJe ti sve, sad si sirota, koja ncma ni-Jt- a. — Te bih morao poginuti. Лл ncma tcbe, ode mdj ! — zarapi kr ч sure mladac. '(Xattjptt it r) Izvo7. (alijanskih filmova Italia c 196. godine izvczla ukupno 2.02 filma u inostranstvo. U Kanadu je izvczla 129 filmova. u Svicarsku 6--1. u USA 57. u Aus-tn- jj 54. u Zapadnu Njemadku 36, u IstoCnu Njemadku 35, a a SSSR 9 filmova. Te e viz i j a BBBBBFEL - ВВВВВВШ аВВВВВВВВЈгВВм V'BBBBH аВЖ .ввввввввв ввввШ 'лГ-- ЛР " .вавввввввввввввввввшавввввввввв1 LIB ж?М шж -- &В S г LLLLWi jtHi bbbbbbbW 'X aVBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBaV вввввввввввВ! ааТаЗаааЈА aaW W,ГаааааааааааВаааааааааааааааК bbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbw .bbbbbbbmE!___ aBBBBBBaVaBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBB .ctr Jak Crelcy. mcardnl aa ne of Canada top half-dor- ei act.r. rrrrtitlr on Inrr. diffrrmt award for hi ability. In the latet of the, fellow act elected him as the bet perfarner ia televMon. He tirns ap frretitlT in leads en CBC teleiUn and also im prominent In Taeent theatre. Bt knn ff thee was hi appearance in "Salad Day, abate, here he played three hilaHaws ' CBC Pictare SertJee) Nova ctapa u prouca-yanj- u Arktika U Arkttckom naudno-istraiiva- c kom institutu u Lenjingradu odrza-n- o e zasjedanje nautnog Savjeta posveccno zadaoma proudavanja Arktika. Uprasnik inHituu Frok u som reteratu jc naroito nagla sio da je s karte Arktika skoro nc-- stalo bijclih mrlja . Prije 20 go-- dina, 1937., podco je period prou davanja Sjcernog pola pomod"-pokretn- ih stanica. Godrne 197. dt biti podctak nore etape. Na pokret-no- m ledu arktidkib mora bit dc instalirane automatske pukreme sta nice, urcdjaji. koji automatskt JaljL putem radija na Vcliku zcinlju pri tisak zraka, tempcraturu, pravac i brzinu vjetra za vrijeme kretanja stan ice. Najmarljiviji knjfzcvnici Na prvom je mjestj u marljivo sti pisanja i kvantitcta napisanil knjiievnih djela Spanjolac Lope dc Vega (И62— 1635). koji je na pisao 1.8O0 kazaliJmh komada Drugi po rcdu, takodjer Spanjolac Pedro Calderon (16O0— 1681) na pisao jc 1.O00 medjuigara. 127 ko-- medija i 95 duhoVnih igrokaza Johann Forme}', porijcklom Fran cuz, koji je iivio od 1711 — 1797 ostavio je iza sebe 700 svezaka. OH Hansa Sachsa (1-494—157- 6) po tjede 200 igrokaza, 197 lakrdija : 272 pripovjetke. Najvcci hotel u Evroni Najyedi hotel u Evropi graJi s u Hamburgu. Visok je 20 katova, -- imat de ukupno 1,000 soba. Node nje dc stajati za svaku sobu. be? obzira u kojem se katu nalazi, ok 700 dinara u naJem novcu. Tro5-kov- i gradnje prcdvidjeni su na 85C milijuna dinara. Dreyfus na filmskom plalnu Po knjii MKapttan 1ггГич (Drajfu) Nicholas Halaoza (HalaSa), koja Knvori n puzna-to- j 1ггуГимоој aferi, unimit dc e film рк! 'natlutom "Oj)tuIu-jem- -. Film cc rriirati i clatnti ulogu u njfmu intrrprrtirati Joe Ferrer. Najvise ljudi govori kineski U povodu lOU-godiinji- ce r.tda na izdavanju Rijcdnika zt sa jezidna podrudja, Nakladno po-duze- de Langcnscheidt u Bcrlinu izdalo je u spomen-knjiz- i po-seb-nu statistiku o rasprostranje-nost- i raznih jczika na zemaljskoj kugli. Iz te stathtike saznajcino. da Organizacija Ujcdinjcnih na-rod- a priznaje svega pet jczika svojim sluibcnim jczicima, i to: cngleski, franemki, ruski, Jpa-njoh- ki i kineski. Ipak tim jczi-cima lada samo polovina svjet-sko- g stanovniJtva. 9oJ stanov-niJtv- a zcmaljskc kugle govori i poznaje samo jedan jczik. Nje-mad- ki i talijanski nisu sluibeni jezici OUN-- д a takodjer ni ja-pans- ki. Prema ocjeni te kudc i studija kroz 100 godina, najra-sprostranjeni- ji svjeiski jczik je kineski, a onda su jezici pore-Ja-ni ovako: kineski 516 miL ljudi iglcski 230 „ „ ruski 170 „ „ japanski 113 ,. „ indonezijski 116 ,. „ {panjolski lio. „ „ njemacki 100 „ „ hindu-urd- u 71 „ „ francuski 65 „ „ portugalski 60 M Ulijanski 33 „ bcngalski 3J „ „ Sudan (Husaful) 34 „ „ bantu (ktsuahcli) 30 „ „ turski (razni) 42 M „ perzijski, afgan. 35 „ „ arapski 31 „ m poljski 30 „ „ korejski 24 „ M indifanski (razni) 2& „ „ finske-ugars- U uz. 30 m m srpske-brvatjs4oscns- ki trfki 9 „ „ sbluogvaanakii 47 „„ „„ Kineski jczfk dijeei se na sjc-ver- o i jlno-kinesk- i, ruski na velikonukj (12). ukrafsmki (40). i bje'eruski (10 raA). Dravtdskc jczike (ТагаЛ. Tegu-lu- , Kanareiki) govori 80 mili-juna ljudi, burnunski 12 m3i-jua- a a rumunjski 16 milijuna Ijodi. PISE COVJEK Sa&tajali su se skoro sva-k- u veder u "iladjarskoj kafani", utaborenoj u jed-n- oj od najprometnijih uli-c- a Vancouvera. Coffee Shop kao i svaki drugi u ffradu, 6ovjek bi na pri pogled rekao. Pa ipak po stoji razlika. Dok na dru-gi- m mjestima serviraju ne-ukus-ne priene £ikene ili iscijedjeno povedjo ребе-nj- e. ovdje u ovoj kafani covjek mofe uzivnti u ma-djarsko- m paprikaSu, Rula-s- u ili beckom §niclu. Dakle. na§i su prijatelji po svoj prilici ljubitciji dobre kuhi-nj- e. Poslije dobre i masne vo-бе-ге. plla se kafa za kafom, риШо se i pricalo o svemu i svaiemu, n najviJe o 2c-nam- a. Sve je to tako lijepo i zabavno islo dok druStvan- - ce najednom ne primjeti da Zlatko u posljednje vri-jeme ne dolazi. A on je bio prava veseljacHna i 6isto su im falili njeovi masni vi-ce- vi i dobre Sale. Cnk ni paprikas im nije prijao kao ranije. Nakon nekoliko da-na nemojravSi dalje izdrin-t- i bez пјеца odlu6a da gi potraie u stanu. Mo2dn je Covjek бак i bolestan, pa bi bio i red da кл posjete. Ni-su ku naSli. Kude-azd- a im гебе da je otiSao u bu3. Ni-su mopli naprosto vjerovati da bi on napravio tako ne-st- o, a da se ne bi njima ja-vi- o. Nastade potrapa po svim knfanama u pradu. Kdjc su protpostavljali dn bi mogao zu6i. Sve uzalud Zlatka noma kao da je u zemlju propao. Oni se po-miri- §o s torn £injenicom i opet sc sastajaSe u "Ma djarskoj kafani". Pa ipak o 6emu pod bi se raspravljnlo uvijek bi se ubacivalo i pi-tnn- je: — Sto bi to mop;lo biti sa Zlatkom? Tri tjedna nnkon Sto je on iSCczao, druStvance je sjedilo za svojim stolom oStro debatiralo vjcrovnt-n- o ne o Zenama. Najednom vrata se otvarnju i ulazi Klavom "On", Zlatko. Zn-sta- de na vratima, baci je-dan pogled sa visinc s ko-jim kao da bi htio reel: — Uh. sve sami obicni smrt-nic- i. Uputi so- - dostojanstvenim koracima prema njihovom prvobitnom znacenju nekih rijeci U naJcm knjiicvnom jcziku postoji ditas niz stranih kulturmh tcrmina, najdcJde grdkih i latin skih, ali takodjer primtjenih i iz nckih drugih jczika. — koji sj izmjenili svoje prvobitno znadc-nje- . Mi danas govorimo na pri-mj- er rijedi kao rtpMbltk (lat. po-rijekl- a), ptilikj (grdkog porije-kla- ), mtting .(cnglcskeg #porije-kla- ) itd. i desto znamo iz kojcg su jczika uzete, ali vrlo desto ne znamo kojc im je prvobitno zna-t'enj- e. jer, to u redenicaraa obtdno ne nalazimo. Zbog toga demo na-ves- t! izvjestan broj takvih rijedi i dati njihovo stvarno znadcoje. da bi sc vidjdo kako su one u mo-dem- o doba — pod prornjenjemm dntvcno-politirki- m i kwlturmm oketnestima — evoluisalc. repubtUd (lat). Latimki je gtasua трмМнЈ fee znaS "0f£x stvar, "zajcdnicVa trtvar DanM rijed eeucava nc svaku efcu var. ved sped jatne: driav d-redje-nog uredjenfa. РШНл (££.). PettaleJ prf-l#- g p+iii. fee znafi ~gt&". Pre-bkn- e jc, dakle рМШ1л anaSta one See sc edoesi na gtd". "gradski pesleTT. zatim "Vripa gradskira postevima. Kak tc kod Grka driavi desto pekifa4i sa gradora. to jc rife praikila znaccnfe a "briga o driamkn po-slovim- a. a ovo znadcnjc c bli sko danaJnjcrn. stolu. DruStvance praveci mu mjesto, 2udnovato ga promatra. Vide 6ovjek so potpuno izmjenio. — Sto je s tobom pobo-g-u, brate? — usudi se prvi Jure. — Zbilja gdje ti prove'de sve ovo Tijemo Zlatko? — ohrabri so Milan. — Nama. brate. sve ne-S-to fall otkako ti nestade — dobaciSe ostali. — Gdje sam ja bio? U Vancouveru, brate, samo ja uemam toliko vremena da ga troiim uludo kao i vi. — — U — Hram!!!! klik- - nuSe ostali. A §to je to nji-ho- vo vcli£anstvo rlidilo, a-k- o se smije znati ? — — E pa pisao sam, ako vas to interesira. — Pisao? Sto? — Roman, odgovori Zla-tko mirno. Prigu§en smijeh. koji je rastao sve jace i jace dok na koncu ne dobi histcriCan oblik. — E — Ho! — na5 ce Zlatko. — Prvo i pro, za-бер- ке vi te va§e njufnlice, пагобко ti Jure, jer ti ih jo priroda i onako dovoljno rastegla, a drugo i drugo. danas kad svaka budala pi-S- o knjige, zaSto ne bi mo-gao i ja? Ponovan smijeh, a zatim ce Sveto : — Pa pustitc 6ovjeka ne- ka pi§e. ima pravo. Nego Zlatko, kako je naslov toga tvoga remek djela? — Jaha6i smrti. — Uh, brate, ba.s napc-t- o — dobaci Jure. Napeto dabome, necu valjda da mu dam naslov "Potoci zuborc" ili "Pro-Ijetn- a idiln". — — Dede ti nama brate, poslije ovili beckih Snicla. serviraj te tvoje "ЈаИабо smrti" kao desert — zamo-H5- o ga prijatelji. — E pa pristajem, samo molim da to ne ide dalje, jer kad djelo izadjc iz Stampe, bit ic to bomba. — Dakle, kao Sto iz aa-mo- g naslova vidite. radnja so dogadja na Divljem Za-pad- u. Sesnaest kravara ili kauboja, kako hoccte. juri na magarcima prema gra-did- u od kojih 10 hiljada stanovnika. Posadio sam ih na tovare, jer pitam ja vas. miting (cngl ) V cViglckom jczik u meeting znaci danas ito i kod nas: pohtufki zbor. Prvo-bitno joj jc, mcdutim, znadenie prosti jc: "sastanak," (ma kakav). U vezt je a glagolom t meet, koji znadi "sastati sc, sresti sc f'ttilj, i pridjev fiuth (gti.). Postalo od grdkc rijedi 6ji ,(izg. phisis ili fisis), koja znadi "priroda. Fisilj j, dakle. zna fik pn-- o "nauka e prirodi. prid. fixffti — "prirodan. kejl je u vezi sa prirodom. Jtttor (lat.). U obidnem 5© voru oznadava lijedrAa, ali u na udn+m krugovima "udeneg £e-jc-k- a uepde. Оуч pejednjc za enje je Wife latinskem origtfvale. jer lat. Jthr jc pestalo od gt-gel-- a Jetete, kojc je madWe peu Safari. Prvebitfle je. dakle. Jet-t0- t zn-adil- o utitef. tor (gti) Pottafo od + se ne mote razbici. U ve je sa 9€atrtfR pOffrnAfflS SeMAlalrtjeeB Qs tt&mU (grf.). Od grdke rifefi ttkbnr. fee zH ""vjetteM. Pre bitne jc tcfemka eznadavaia ~гл-na- i, zanatsstu vjc4tkMa. UU (gfd. preko trn ). Od gftSceg tibelt i4e je znacHe — Ђсро1са"" ' To jc poskmca nc-- kadaSn.tih kukarnih pfilika a kla snom druJtra. kada su zaista sa zaSto bi to moraii uvijek biti konji? Osim toga u-mj- esto pistolja i kubura, dao sam im ruke automate, smatrajuci to za efektivnije oruije. Dakle jure oni tako i kad se pojaviSe prve kuce gradida, dugousci pod-eS- e revati, stanovnici odmah shvatiSe da se radi o duve-ni- m "JahaSima smrti" i iSdezoSe sa ulica u miSje ru- - pe. uvi рак uojnnavsi u glavnu ulicu. sjahaSe sa magaraca. ostave ih da pasu travu po ulici. a oni sa obzirom da ih je hrpte-пјаб- а tovara dobro o2ulja-la- , uputiSe sc u kaubojskoj pozi pravo u Serif ovu kudu mjesto u kafanu. Smatralt su da je najpamctnije od-mah ubiti Serifa, a zatim u mini piti viski. Tako i ибј-niS- e. PokucaSe uljudno na Scrifova vrata. Covjek ot-vo- ri. a oni mu jednostavno sasuSc rafal u stomak i o-do- Se u gostionu. Tu se do-bro nakresaSe. a zatim i konobara i sve 2ivo u kafa-ni pobiSe. IzidjoSe na ulicu. IlazviSe se u strelce i od kuce do kuce sve potama-niS- e. Ostade im samo jedn.i kuca na samu i sad sc upu-tiSe svi prema njoj. Ot-vo- re vrata kad imaju sto vidjeti. Gola ljepotica, sa jednom crnom piknjicom na lijcvom obrazu u polu-le5ede- m stavu na sofi, smi-je im se pravo u brk. Oni ostadoSe zapanjeni. Auto-nin- ti im ipadoSe iz ruku i svi jurnuSe na golu kraso-tic- u. Jasno, kako ju ju sva-ki htio imnti samo za sebe. nastade medju njima bltka na ?.ivot i smrt. Ljepotica iskoristi guivu doccpa so automata i pobi ih sve, do-кгајб1- '51 na taj nncln nji-hov- o zulumdarenje. — Uh, brate. pa to ti sve pobi u svom romnnu — do-baci Jure. — Nego Sta? Nemam mi lost i prema nikom. Oeim toga nisam pobio sve. Osta-l- a jo ljepotica, koja se sa-d- a javno proglaSuje Seri-fo- m. — Cijim Serifom? Valj da preostalih magaraca — ubaci Jure i prnsmu u opdi smjeh. liu5tvance i histcridni Tony M. Vancouver, april 1957. O mo hcspovlcm ('lanovi UJjli('c klase rrbigli njcgoati kulturu 1 pro jctu. dok one nisu postcpeno postalc pra-- o svih gradjana. rtluria (lat). Latimka rijci reveixtto znadi prosto "premjena, preolcrct". Tel u novija vtemena debila jc odrcdjen polkitfki smi-sa- o. apettkd (grd.) Potalo ed ap-t&ii- e. Ho znadi 'mjete zx os4av-Ijanje- ", Uad№e "eugacin". Tck u nevije vrijeme ima znadc-nj- e spedjalnc predavaemce rocdi-kamenat- a. preft&r (IL). Od £ffetMt. $te znaS "koji geveri, "keji se izjaJnfava o nctcmu"', ke jirno iznesi neka tvrdjefifa". U oMtcko vrcme joJ nije b£k dmafrtjeg тл-ten- a. Ptemild (gfi). Od pttmi, Sto zaS "rat. PrrcfbitAe se rijed, dakle, odnesiU na ttrami, fJzi&i sukeb, i tck yoHcpeao je iebfl ГТааССАчС IvQM WkBO џ 99%лЛ JtiimifM (Iti.). Od Jaete, "razeezH (aa titmje awjelac) . Tele postefcno je rted deзек prc-aesn- e znadenfc " raafciW swje ms4T, "petaake iaielfti soa shrataAfa. "rasefaviti neke pka-nje- ". t Its Peftii.

Similar Items