000397

• Language: Ukrainian
• Published: 2010
• Subjects: Bor; Dinamo; Draga; Gleda; Kad’; Kupa; Leda; Malo; Nesto; Ostrog; Paulina; Spora; Stupa; Zvezda; sami
• Online Access: https://arcabc.ca/islandora/object/au%3A285418; http://digicon.athabascau.ca/cdm/ref/collection/vilne/id/2748

STRANA 4 Pismo M. R. Tomovicu Gladys Francis Lewis u St. Catharines Joshua. Do an PoStovani gospodine: — Proditali smo u listu "Globe and Mail" vale pismo tiduci ee kanadske trgovine sa Kubom. Kako vidimo, vi pripadate onoj maloj grupi ljudi koji smatraju da Kanada ne bi trebala trgovati sa Ku-bom. Rekli ste da je trgovanje sa torn zemljom "izdajstvo i Stetno za na§u via-stit- u slobodu i demokraciju" (traitorous and detrimental to our own freedom and democracy). Oatre su to rijedi, gospodine Tomovi-cu. Da li ste dobro razmislili prije nego ste ih napisali? Koga ste zapravo optuzili? Po na£em sudu vaSe rijedi su uperene protiv sada-£nj- e kanadske vlade 1 vecine kanadskog naroda. Ako je trgovina sa Kubom "iz-dajstvo", onda izdaju vrSi Diefenbake-rov- a vlada, jer ona provodi tu trgovinu. "Izdajstvo" vr§e i kanadski kapitahsti koji su u tome angazirani. "Izdajstvo" vrai vecina kanadskog naroda, koji to odobrava i podupire. Kaiemo, to proiz-laz- i iz va£ih rijedi, gospodine Tomovidu. Ako tako niste mislili, Sto ste onda htje-l- i kazati? Demokratski i miroljubivi Kanadjan ne dijele vase тШјепје. Oni ne gledaju na Kubu kao Sto vi gledate i ne smatraju da je trgovina s njom "izdajstvo". To Sto Kuba ima drukdiju vladu od kanadske nije razlog da se ne trguje. Ta vlada nije udinila niSta slnboga Kanadi ili bilo ko-je- m Kanadjaninu. Izmedju Kanade i Kube nema nikakva spora. Osim toga, trgovina sa Kubom nije korisna samo za nju, nego i za Kanadu. Kubanska ponu-d- a da de idude godine kupiti 150 miliju-n- a kanadske robe nije za odbaciti. To bi osiguralo zaposlenje prilidnom broju ka-nadsk- ih radnika, koji su sada bez posla. A bilo bi i druge koristi. All, nije samo stvar u ekonomskoj ko Kampanja HBZ Kako javlja "Znjednidar", u pet mjeseci kampanje za novo dlanstvo (juli, au-gust, scptcmbar, oktobar, novembar) dobivena su 1.9G3 nova dlnna. Od toga u Kanadi 227. Upisano jc $1,752.700 osiguracije (u Kanadi $222.300). "Zajednidar" kaze: "Iako cu tcSka radnn vremona ipak kampanja je prilidno uspje-l- a do sada. Dobri su izgledi. n u Sto gojmo veliku nadu, da drt naredne godine podeti bolja znrada i t:me bolji do-hod- ci pak ce se vjerojatno time pojadati i naSa dlanskn kampanja." Jednu zaprcku Sirenju i rapredovnnju HBZ predstn-vlj- a "ruina i laina kampa-nja nacionalistidkih vodja" protiv IIB Zjednice i njezina lista, kaie "Zajednidar". SSSR zcli nrijatcljstvo saUSA. Sovjetski mtnistar vanj-ki- h poslova Gromiko je rekao na zasjedanju Vr-hovn- og sovjeta, da se So-vjetski Savez nada pobo-Ijsanj- u odnosa sa Sjedi-njeni- m Drzavama. Sovjet-ski Savez bi zelio da ti od-no- si budu onakvi kakvi su bili kad je Franklin D. Ro-osevelt bio predsjednik Sjedinjenih Drzava. Osmina finala Nogometnog kupa Juposlavije Beograd, 19. dec. — U o-sm- ini finala Xogometnog kupa Jugoslavije bilo je ve-Hk- ih iznenadjenja. Vi5estruki nogometni pr-va- k i nosilac kupa, "Crvena zvezda", pobjedjen je na svom terenu u utakmici s tu-zlansk- om "Slobodom". koja se nalazi u sredini Druge H-- ge (rezultat: "Cr. zvezda" — "Sloboda"0:l). Jesenji prvak "Partizan" je izgubio u Skoplju protiv "Vardara" (2:3). koji se nalazi na posljednjem mje-stu u Prvoj ligi. U Banja Luci demact "Borac" je izgubio sa "Bo-rovo- m" 0:3. "Dinamo" je izgubio u Splitu: rezultat "Hajduk" I risti, ima tu i politidkih momenata. Sigurno je da bi kanadska trgovina pomogla kubanskom narodu da izdrzi ekonomski i politidki pritisak Sjedinje-ni- h Drzava. Vi smatrate da se u tome i sastoji Steta za Kanadu i njezinc inter-est Mi vjerujemo da stvari stoje obratno t. j. da je u interesu Kanade da se Cast-ro- v rezim odrii i da ojada. Na prvom mjestu Sjedinjene Drzave ne ce 1 ne mogu sruSiti Castrov reiim i kanadsko pnkljudivanje takvim pothva-tim- a samo bi potkopalo njezin ugled u Kubi i citavoj Latinskoj Americi, kod svih onih naroda koje porobljava i pljadka ameridki imperijalizam. Sto je jos vaznije, uspjesna borba kubanskog naroda pomaze Kanadi u njezinoj borbi za oduvaje njezine slobode i nezavisno-st- i. Kubanski narod pokazuje Kanadja-nim- a put kojim oni trebaju poci. Vi cete sigurno reci da mi ovo govori-m- o zato Sto smo komunisti. Mi vam pre-рогиба- то da pomno pratite pisma u "Globe and Mail" i u drugim kanadskim listovima pa cete se osvjedoditi da tako misle mnogi Kanadjani koji nisu komu-nisti. "Kubanski primjer" je postao fak-t- or kanadskog javnog zivota Da ne duljimo. Kad se cijela stvar dobro promotri, proizlazi da kao "iz-dajstvo" i "Stetno" za Kanadu. njezinu slobodu i nezavisnost treba okarakteri-sat- i ono Sto zagovarate i preporudate vi gosp. Tomovicu, t. j. prikljucenje kam-pan- ji ameridkog imperijalizma protiv Kube. I to je baS ono Sto smo vam htjeli redi ovim pismom, jer je odevidno da sa-- mi niste mogudi da to uvidite i shvatite. Biti dobar Kanadjanin znadi pravilno shvadati kanadske nacionalne interese, i raditi i zalagati se za njih. S postovanjem — Uredniitvo "Jcdinstva" I Britanska Kolumbija najtczc pogodjena Sluzbcni podaci pokazuje vombra (u cijcloj zemlji da je provincijn Britan- - prosjek iznosio G.5). Poslije ska Kolumbija najtczc pogo- - B. C. dolazi istodne primor-djen- a besposlicom; od sva-- ske provincije, gdje je od kih 100 radnika deset ih je tvake stotine bilo 9 nezapo-bil- o bez posla polovioom no- - sleno. MARIJA KRIZMANIC Ovime javljamo lalotnu vljest svima rodjacima, pri-latelji- ma 1 znancima da je 12. studenoga I960, zaklopila svoje trudne oci naa dobro poznata drugarica Marija Krizmanich u South Porcupine, Ontario, u dobi od Co go-dm- a, I'okojnica je rodJena 1895. u selu Havnagora, Gorski Kotar, HrvaUka. U Kanadu je doila ivome muzu Matiji Krizmanich godine 1927. gdje su kupa iivotarili kroz drpresiju tridesetih Rodina dok se prilike nisu pobolJSale. I mali su petero djece, сч1 kojih je cetvero iivo. Mrtvo tijelo pokojnice lelalo je kod Thomas Fune-ral Homo do IS. studenoga. Sahrani je prisustvovao ve-- I ki bruj rodbine, prijatelja i znanaca iz South Porcupine. Schumachers, Timminsa, isto iz Gold City i Hoyle, koji su doli da se oproite I iskalu zadnju pocast drugarir Mariji. Dili su prisustni i rodjaci, prijatelji i znanci ir Toronto i IlurlinKtona, koji u se nalazili u to vrijeme u South Porcupine i Tlmminsu. Poslije crkvenih obreda u crkvi Sv. Лккопа tuina povorka je krenula na mjesno groblje (Tisdale Cemetaryi gdje je pokojnica sahranjena. Draga Marijo, neka ti bude Iahka zemlji ca u koj.j pociva. a tvome suprugu Matiji. sinu Stanku i kcenma Ste-li- , Paulini i Mary moje iskreno saucee. Prijalelj. И a h v a 1 a Svima rodjacbea, prijatrijlma I znancima, koji шл xlpratili nezahoravnu I milu ieau 1 majku do hladnoga gmba na vjecni pocinak najljepia hvala, a tako isto i om-nia koji su pololill cvijece i okitili odar pokojnice. Joi jednm svima hvala. O2aloceni mul Mate, djeca Stanko, Stela. Paulina i Mary. ilo I zetovi TonJ i George i snaha Jackie Sixont&he-- ио-исш-А "Dinamo" 1 :0. Rezultat ostalih utakmi- - 'ca: 1 "Sibenik" — "Babotnidki" j (Skoplje) 9:1; 1 "Vartcks" (Varaidin) — i"Proleter,, (Osijek) 3:1; "Radnidki" (Beograd) — '"Sloga" (Kraljevo) 4:1. ! Utakmica izmedju "Spli- - ;ta" i "OFK Beograda" ni-je odigrana, jer posljednjl tim nije na vrijeme stigao na igraliSte u Splitu. Xe zna ee ' da li de biti ponovo igrano ili 'de pobjeda pripasti "Spli-tu". Utakmice detvrt-final- a i- - graju se krajem februara. . Prvi favorit je "Hajduk". zatim "Radnidki". 51РЛТЕ I POMAzITE RADKICKU STAMPU! I Pisanje historije (Xastavak sa str. 3) tke u historiji radnidke Sta-m- pe medju ameridkim Hrva-tim- a i Srbima, kao i uloge te Itampe u raznim borbama a-meri- dke radnidke klase i na-roda opdenito, kao i u najSi-ri- m akcijama za pomod na rodu Jugoslavije za vrijeme Xarodne Oslobodiladke Bor be, jer su se te stvari traiile cd nas za "historiju iseljenl-k- a iz Jugoslavije" no vidi se da smo vrijeme, koje smo tako utroiili, mogli korisnlje iskoristitl. jer je sitno bur-ioas- ki politidar, Sava Kosa-novi- d, bio mjerodavniji za o--ne koji su pisali "historiju" nego klasnovijesni radnici u AmericL Slali smo i kopije novina koje su nam bile pot-rebn- e za arhivu. pa eto Sto je iz svega toga ispalo ! Na?a konadna primjedba na sve ovo bi bila Sto smo re-kli u naslovu: "Kazdravljc iml" if 5) Preveo A. K. — Tuloncanin Davno prije nego Sto je stigao do seoskih radnji uz potok, sve misli o Francie su mu bile prosle iz glave. On projasi kraj radnji uz strmu cestu, koja je vodila na Yarmouth vrh iznad dubokog klanca Kettle Creeka. Jos vile radnji se je nizalo uz cestu na breiuljku. Ustavio se je kod male Stamparije Asahela Lewisa. Asa je stajao u otvorenim vratima. Kjegovo mrSa-v- o, isposnidko lice je izgledalo bijelo u kontrastu s crve-no-smedj- om bojom njegove kose i jakim plavetnilom njegovih odiju. "Asa, ti si svakog tjedna diliji". rede Josh, preba-civ- 5i Stormove uzde preko stupa. "Da, hvala bogu. Dr. Duncombe kaze da se ja i Matilda mozemo zeniti na proljede. Josh, ne svidja mi se ропабапје Rawdona RedJerna i njegovih prijatelja od kako smo odStampali ono pismo Talbotu. AH dodji unutra i pomogni mi s novim strojem, prije no Sto svijet podne stizati u selo." "Do§ao sam rano, samo da ga vidim. De da pogle-dam- o. DoSao je iz Philadelphije? Rawdon je oduvijek bio dvrst, vraiji dovjek u obradunavanju, a u posljednje Tijeme je u njega uSao neki djavo." Razgovarajudi pri-jatn- o, oni se izgube unutar Stamparije. Ispod u dolini, ljudi i vozila su se podeli pojavlji-vat- i. Bilo jo jedanaest sati kad su Jon, Joel i ostali sa Ra-iija- ka stigli. Do tada je svaka cesta vrvjela naseljeni-cim- a, pjesacima, konjanicima, na laganim dvokolica-ma- , u satorskim kolima, svi usmjereni ka selu St. Tho-mas, i svi voljni da iskazu mirne namjero kralju i usta-v- u. Povrh ugodnog davrljanja, Jon je primjetio prizvuk strepnje. odnuzdasSsteerlmoSoisrgielobraenzdavelmvaidsaio,lkoogmdu,jzerpajovetnoobkmilanavrAhdsunouvnaadsoSipltiaan.me, Oppadrriupjoaitno,-kl-oaa vLljijududjdediio,o s2oucTvnhsaaeka, vsdubmjreeircjzueau,lljilujkkioadknvljeasal,apid.uvatDozjjrieealcana.bijiSelsa,uvikrmkaarlidadidujajdeleaa.,bvivooJrjonvonaetaid§tgahaloaarnzuablajjae. o-ce- m u Bucks pokrajinu, ali ovako 5ta jo5 nije bilo u Za-padn- oj Kanadi. krajuJ.oKn imseaojejepoImIizcmaojens jimvaaosomp,ozddrraievde,! siobduodbnroanpoazpioo na raspolozenje лтее. Milicajci su sa svojim puskama i zvekdudim sabljnma izgledali nespretni i nelagodni, kao da su dutili kako je pomol oruzja izazivao negodovanje i srdzbu. NeSto prije podneva je jetki, nadraiivi piskut ga-j- di zazvonio kroz dolinu, i odjeknuo natrag od South-wol- d brezuljaka preko potokn. Onda je zbor zasvirao The British Grenadiers, i pukovnik Talbot je, pracen bproijetrgi pstaotninaetrlgj,udisiprdeodjahKaion,g'skaAormtrsiugmosftailonniiceC.ezPaor,kliuczi su rascjepnli zrnk, onda brzo zamrli u zloslutnu tiSinu. Ali pukovnikovo lice jc bilo naborano smjeScima, dok su ga torijevski gradjani pratili do izbornc govornice. Dostojnnstvenici kao da nisu bili svjesni nnpetosti. "Sto ti se dini, Jon?' upita Asa, dok je pravio brze biljeske. "Jo5 uvijek su potrebna dvojica za tudnjavu. Mili-cajci kaiu, da de pucatl posvuda, ako padnc naredba." Grupa mladih ljudi, odjcvenih otmeno po najno-vij- oj jorskoj modi se Scplrila oko govornice, a sada su stajali ispod vijoredeg bijelog i cn'enog barjakn, na ko-jem- u su bile rijedi: Sir John Colbourne i Ustav. Grupa pod barjakom se okrenula da sluSa vrlo vokog, vrlo slabog dovjeka. bijelo puti i svjetle kose, i oStrog, drs-ko- g oslova. Jon prepozna Rawdona Redferna, sina vlastclina Redferna, torijevskog bankara u selu. Poznavao je mln-do- g Redferna odkako su bili djedaci, ali Redfern se je sada druzio samo s torijevcima i prezirao borbene na-- st Ijenike i sve Reformiste, a narodito "dudne" Kvekere sa Ilrastovog Ra%-njak- a. Jon jc s druge strane cestc ugledao Josha s dva brata Mortona. Josh se je zabavljao. DaSak opasnosti, mislio je Jon, je uvijek ?odio Joshu. Ali Jon bi sada bio volio da nije obedao ostati.da se pobrine da se odrii mir. Vrude je ielio da sada ja§e po jarmouthskim stazama, kroz svjeii travanjski zrak, i pjesmom ispunjene, zele-ne- de Sume. On podigne odi i ugleda mreiu tamnih, savi-jajuc- ih grana, urezanih protiv neba. Vidjeo je cvijetne pupoljke na orahu, svaki pupoljak postavljen kao dc-bc- la svijeda na arku zelenila, odmatajuci listicc, i po-mi- sli kako je lijepa stvar cvijetajudi orah. Odjednom se je nasao gledajuci u lice mlade iene. ~ — () Zamjenik generalnog- - guvernera Gornje Kanade KUPON ZA OBNOVU PRETPLATE КлЈ ti-- T isttknt frrtftd}, fetlxiiti it etirt kupenort. JEDINSTVO 479 Queen St. West, Toronto 2-- B, Ontario. Saljem Money Order od $ za Novu □ obnovu p God. Q Polgod. fj IME ADRESA MJESTO PROV. koja je stajala nekih trideset stopa podxlje. Xikada je prije nije vidio. Njezine odi kao da su tragale po nje-govo- m lieu. Bile su to iskrene odi, ali nemirne. Svijet so tada okrene da gleda mjesnu gospodu kako se uspinje na govornicu, ali Jonathan ni za sto na svijctu nije mo-g- ao skinuti odi s djevojke. Bila je lijepa. Lice joj je imalo fino crvenilo mag-noliji- ne latice. Usta su joj bila puna i blago oblikovana, a odi plae. kao gordice njegove majke, s tamnim tre-pavica- ma. Kosa boje zrelog zita, osvjetljena suncem, obrubljivala joj je oblo lice. Upadni smedji ogrtad iz barSuna joj je visio na vitkim ramenima, a malo plave трсе na vratu i na kapici stapljalo se s plavetnilom nje-zin- ih odiju. Jonathan nije nikada prije svrncao palnju na zeninu odjedu i lice, a ni sada nije bio svjestan da to dini. Usred mase. Jonathan i djevojka su stajali kao da su sami, pod svijedama okidenim stablom, i za trcnutak se dinilo da jedno drugom prenose neku tajanstvenu, u-pija- jucu tajnu, koje nijedno nije bilo sasvim svjesno. Jon nije bio momak, kojega je lako moglo pohnrati par plavih odiju. U dvadeset i pctoj i preozbiljan za svo-je godine, on jo5 nije mnogo pomiSljao na nijednu dje-vojk- u. A sada ga je stegla neka vrsta veselja, izbrisavSi strah. opasnost, mrinju. U jednom trenutku, dok su so torijevske vodje us-pinj- ale stepenicama, dogodila se nevjerojatna stvar, uzbudivSi ga do dna du5e. Prckretnica u njegovom iivo-t- u je ved bila nastala. "TiSina i paznja!" podne zapanjujudi pukovnik. dok su mu rijedi i zazareno lice, s vijencom bijelo kose privladile sva lica. Xjegove slabe, fino oblikovane ruko su se neprestano igrale teskim zlntnim lancem, koji so je pruzao preko barSunastog prsluka, dok jc za pet minuta hvalisao vrline torijevskog rezima. All rijedi za Jona nisu imale stvarnosti. Nije mogao misliti o nidemu drugom, osim o distoj milini lica mlade zone, i uzne-mircni- m dubinama njezinih odiju. Pjegavi djedak ga povude za rukav, i pogledavSi dolje, Jon ugleda Daniela, dcsetgodiSnjeg sina svoga brata Isracla. On se osmjehne i protrlja mu kosu. Djedak gurne premotano pismo u njegovu ruku i zurno otidje. Jon otvori pismo i prodita na brzinu namerane rijedi : Jonathan Doan . . . Dodjite smjesta na sastanak sa mtiom, ti krojadnici majstorice Hcttic Welsh. Od najvede je vainosti. R.R R. R., to de biti Rawdon Redfern, mislio je on, i no moze znaditi ni§ta dobrog. U dasu je bio na oprezu. Po-gled- ao je na grupu Sto je stajala ispod vijoredeg guvcr-nersko- g barjaka, ali Redferna vise nije bilo tamo. Pog-leda- o je prema kestenu. Djevojka jc bila nestala. OAtro je promotrio more lien, ali njoj nije bilo ni trnga. Hzbu-div- Si se, on krenc prema krojadnici. Polagano se jc micao kroz zbunjenu svijetinu, pro-bijaju- di sc prema Church Strectu. Pukovnik Talbot jo na govornici vikao, da su oni koji se protivo torijevcima "zloglasni i bezvrijcdni zlodinci. opakc propalice, koji razglasuju pobunu na svakom brijegu i dolini." On iz-bo- di svoju bradu, i progovori o reformistidkoj molbi za izabranu skupStinu u parlamentu Gornje Knnade. "No cu se potruditi," grmio je on, "da je proditam, dn ju so stavi pred mene, znnjudi da je to hrdjavo djelo pobu-n- e, osnovano u lnzi, i stvoreno u svrhu stvaranja ncza-dovoljstv- a, I na kraju ustanka." Jon zaSkrguta zubima. On jc imao udeSda u sastav-ljanj-u te molbe britanskoj vladi, i ponosio se je s tim. Ona je prcdstavljala miSljenje ogromne vecine lojalnih i briinih gradjana. Nekoliko najboljih mozgova u zem-lji je radilo na njoj. Njegova krv je bila na todki kljuda-nj- a, a Joshova je uvijek kljudala prije od njegove. Sada se je sp strepnjom nadao da de Josh ostati hladan. Pukovnik je nastavio: "Sugave ovco i trulei su so uvuklc u stado." Podigli su se blagi poklici i pukovnik se samodopadno osmjehne, i vrcne burmut u nos. Kara-kteri&tid- na gesta ispunl Jona silnim bijesom. Lica brado Mortona su bila kao munje. Dr. Duncombe je bladio svo-ju smedju, svilenastu bradu, zureci pravo ispred sebe. Prctnje ce. Jon je bio siguran. uplaSiti naseljenike. Popustit ce pred opasnosti otvorenog reformistidkog ot-po- ra, i pred visokom cijenom zbog nonapuStanja svojih uvjerenja. Kruh, kude i zemlja su bili na kocki, i ovo je, mislio je Jon, oduvijek bilo nuinije, glavnije od uvjere-nja i povoda nedemu. Kod Mission crkve on okrene na istok. Tamo so sada ni pas nije zadrzavao. Preskodi ulazna vrata majs-torice Welsh i podje stazom, zcleci da zna o domu se ra-d- i, sumnjajuci ako bi to mogla biti stupica. Dvaput je pokucao prije nego sto su se otvorila ra-t- a, okrenuvSi se polagano natrag, kao sama od scbe. On dugim korakom predje prag. i stajase na mjestu, u sje-novi- toj sumornosti radnje. Naglo se je okrenuo, kad je iza njega skljocnuo zapor. Visoka djevojka je stajala s Iedjima na vratima — djevojka s o'Ima boje gordica, koje su mu tragale liccm, kao Sto su tragale pod keste-no- m. Ispod modne smedje kapice lice joj je obrbljiva-l- a zlatna kosa. Jon je bio .spopadnut njbunjujudom samosvije-Sc- u, svojom silnom velidinom, praSinom sa c.t, sto mu je bila na svetadnom odjelu i dlzmama. i svojim glasom, koji je zastao negdje u grlu. Pod bijelim ovratnikom mu je kucalo bilo. "Nemam namjere da smetam. Ja sam Jonathan Doan, a doSao sam ovamo na sastanak s jednom osobom. Molim — molim vas oprostite." "Mislim da sam ja osoba, koju ste dosao sastati. Ja sam Robin Redfern, a u pravo sam dosla da iivim s mo-ji- m roditeljima. Sve odkako su on! u St. Thomas, ja sam bila po skolama na Istoku ili u Engleskoj, a iivjela sami s mojim tetkama." Glas joj je bio nizak i dist-"Sest-ra Rawdona Redferna!" (Nastavit de se)