000160
FNO podrzava Hanoj u pregovorima IZJAVA PREDSTAVNIKA FNO U PEKINGU Peking (Tanjug) — 5ef stal-n- e misije Juznovijefnamskog fronta u Pekingu izjavio e ovdje da nojncvije pobjede u Juznom Vijetnamu govore da konodna pobjeda nesumnjivo , pripada juznovijetnamskom narodo. Govoredi na konferenciji za St...
| Language: | Ukrainian |
|---|---|
| Published: |
2010
|
| Subjects: | |
| Online Access: | https://arcabc.ca/islandora/object/au%3A284818 http://digicon.athabascau.ca/cdm/ref/collection/vilne/id/3280 |
| Summary: | FNO podrzava Hanoj u pregovorima IZJAVA PREDSTAVNIKA FNO U PEKINGU Peking (Tanjug) — 5ef stal-n- e misije Juznovijefnamskog fronta u Pekingu izjavio e ovdje da nojncvije pobjede u Juznom Vijetnamu govore da konodna pobjeda nesumnjivo , pripada juznovijetnamskom narodo. Govoredi na konferenciji za Stompu, julnovijetnamski pre-dstavni-k je izrazio podriku iz-ja-vi vlade DR Vijetnama od treceg aprila u kojoj je sadrza-n- a spremnost Hanoja da stupi o prtliminarne razgovore sa Sjed. Driavama. Ovu podriku on e dao u odgovoru na pita-m- e da li de Julnovijetnamski Joslobodiladki front biti zastup-me- n na pariskim razgovorima R Vijetnam je suverena drza- - , rekao je ova) predstavnik, vodi razgovore ta Sjed. Drza- - I. ma na zohtjev narodo cije- - og tvijeta, ukljudujudi amerid-- ,4 Na ovoj konferenciji za ptampu novinarima i predstav-- %!dma stranih ambasada po- - dljeljen je tekst manifesto or- - ganlzocije Vijefnamskog save-- зд nacionalnih, demokratskib I mlroljubivih snaga kao i tek- - iltovi podrske koju su tO no- - vo organizaciji izrazili Prezi- - TASS KAO LA2NE SU U TO Bill ORGANI SIGURNOSTI Moskva (TASS) — Posljed-iji- h dana neki organi zapad-i- e stampe, a takodjer i izvje-m- i cehoslovacki listovi, obja urili su dlanke u kojima su sa drzane razne spekulacije o uz-odm- a smrti bivieg cehoslo iadkog ministra vanjskih po !ova Jana Masaryka kojl je, ao ito je poznato, izvriie sa-iioubief- vo 1948. Sada, neprijateljska propa-ganda pokuiava da taj sludaj 'toko predstavi kako bi se stvo-l- o utlsak da su izvjesnl "sa-vjefni- ei iz sovjetskih org ana iilgurnotfi" bili umijeioni u Wasorykovu smrt. TASS je ovlaiten da najener-idnije-lzja- vl da su Izvje?-Ira- jl lazni od podetka do kraja. Oni koi ih lire imoju u vidu Iwsvim cilj; da poku-paju- , makar samo i na ovaj GENOCID: dijum i i i nadin, medju zemljama — Saveza i neprijatelji de izazvatl kod ne postojanih Ijudl. U Sovjetskom Savezu se iz-roza- va da de svi oni su drage tekovine biti u stanju da prljave metode koja posljednje vrijeme raznim pod-rij- e i bratske od-nos- e Sovjefskog Save-za i Prie izvesnog vremeno u Brazilu je zapanuudi izvieitai o masa-kr- u Indijanaca koi je izazvao opde javnosti. "NaJ je zadatak — pile tim brazilski dnevnik "Jofnal do Brasil" — da takve zlodine protiv ljudskih prava razoblidimo bez obzira ito de se zbog toga 0 noma mi-slitl- ". zlodinima ko-[- i se svakodnevno vrie nad indijanskim ptemenima u Brazila iza-2i- va ved duJe vremena u ditavoj Stampi valove koji, se, nede ostati bez djelovanja. To nije prvi put da je javnost Jol prije dvije godine list "O Glo-bo- " objavio je niz poudnih reportaza pravom genocidu kome je bio indijanski narod u pojedinim obla-st'tm- a Amazonije i Mato Grossa. Pokolji Stavih seks, kaznene kespedicije koje su iznenoda poduzimali avan-furis- ta bili su cesta pojava. Da bi iron! ja bila veda, njima su otvoreno ili pre-iutn- o davali podriku neki "Sluzbe za zaitifu koju je formirao ma rial Ron-do- n, dovjek koji je svoj po-svet- io brizi o norodnostima svoje zemlje i flja je deviza — nju svaki djedak jo? u ikoli naudi — bila: "Umri ako zatreba, ali ne nikada". Otkuda ovi pogromi mirnih zato da bi se pugra-bil- a njihova zemlja. Ved stoljedima U redovima Fronta oslobodjenja ima mnogo iena. Ovo je Ngujen Ti Din, zamjenik oslobodiladkih snaga. Centralni komifet Na-cionalnooslobodila-dkog fronta. U manifestu ove organizaci-je- , koja je krajem aprila odrza-l- a konferenciju izabrala svoj Centralni komitet, se da je organizocija spremna da sa Sjed. Driavama stupi u dlsku-sij- e o nizu pitanja za rjeienje vijefnamskog problema. trazi povlocenje Juinog Vijetnama, demon-tiranj- e ameridkih vojnih baza poitovanje nezavisnostl I su-verenit- eta kako je Moskva demantira nagadjanjaosmrti Masaryka ISTICE IZVJEJTAJE DA SAMOUBISTVO UMIJE5ANI SOVJETSKI ovl odredjen provokativan posijati nepovjerenje dvjema prijateljskim So-vjetsk- og Cehoslova-2ke- . Sirenjem ovih klevefnidkih izvjeitaja socijali-stidk- e se nadaju da antisovjetska raspolozenje potitidkl cvrsto uvjerenje komunisti Cehoslovadke, kojlma socijali-sfid- ke dehoslovadkog noroda, tadno procijene impe-rijalistick- e propagande, u pokuiava da izmiiljotinama prljateljstvo izmedju Cehoslovacke. Татапјепје Indijanaoa Brazilu objavljen ne-godova- nje povodom izvjeitaj 0 unutrainjosti brazil-$ko- j negodovanja, nodojmo alarm!-ran- a. o podvrg-nu- t komandosi funkcioneri Indijonoca", dvodesetih godina ditav iivot osnovnoj ubij pleme-na- ? Jednostavno national-no- g vrhovnog komandan-t- a kaze Orgo-nizacij- a ame-i- z Vijetnama, Cehostovadke Zapanjujudi p edvidjeno ienevskim sporo-zumi- mo iz 1954. godine. Or-ganizocija se zalaze takodei za pretvaranje Juznog Vijetna-ma u nezavisnu, slobodnu, mi-roljubi- vo, neutralnu i nopred-n- u zemlju. Prema ovom manifestu, Ju-z- ni Vijetnam bi slijedio vanj-sk- u politiku nesvrsravanja i odrzavao dobre odnose sa svim nacijama, bez obzira na nphov druitveni si stem, ukoli-k- o bi poitovale nezavisnost, suverenitet i teritorijalni inte-grit- et Vijetnama. U manifestu se dalje ukazuje na potrebu uiedmjenja zemlje. Sada, kaze se u manifestu, postoje dva razlidito politidka sistema u Severnom i Juznom Vijetna-mu. Nacionalno jedinstvo ne moze biti postignuto preko no-di. Obje strane, sjever i jug, trebalo bi da stupe u diskusije i pregovore na bazi jednako-s- ti i poifovanja specificnosti svake zone radi napredova-nj- a prema mirnom ujedinje-nju- . LONGO PODR2AVA NOVI KURS KPC Prag (Tanjug) — Generalni sekretar KP Ifatije Luigi Longo podrzao je u cjellni novi kurs KP CehoslovaJke i proces de mokratizacije cjelokupnog dru Jtvenog zivota ove zemlje. Na konferenciji za Jtampu, na kojoj je pozitivno ocljenlo razgovore vodjene sa cehoslo-vaJki- m partijskim rukovodio-cima- , Longo je rekao da KPC sada nastoji da razvija i oJaJa osnove slobode za sve snage drustva, a to je — dodao je on — razvoj onakvog socijalizma za kakav se i mi u ItalijI bo-rlm- o. Ovakva Izjava Longa ocije-njen- a je ovdje kao snaJna po-drl- ka novom 2ehoslovaJkom kursu. tongo je takodjer rekao, od-govoraju- di na jedno pitanje da nije imao potrebe da poslije razgovora u Pragu mijenja u bilo 2emu svoje ranlje predsta-v- e 0 (fehoslovadklm dogadja-[ima- . Naprotiv, ovdalnjl raz-govo- rl potvrdili su njegovo ubjedjenje u ono Ito je vec" znao i pokazali da KP Cehoslo-vac"k- e uzlva puno povjerenje u onome ito sada 2inl. osvaianie unutraJniosti Biazila nasfavlja se nemaniemm tempom 1 gramce toboi-nj- e civilizacie sve se dalje pomidu, dok se zemlpJte ostavleno "crvenim Ijudi-m- o" neprekidno smanjuje. U svojoj knjizi "Tuzni tropi" slavni etnolog Levy Strauss piie da je joi 1918. drzawa Sao Paolo dija je povriina ravna povrJini Francuske, bila "terra incogn-ita", ili bar dvije njene tredine. To je zna-dil- o da je ta povriina bila nastanjena Indijancima. Sedamnaest godina kasni-j- e, kada je Levy-Strau- ss doiao u Brazil, on u toj drzavi nije naiao viie nijed-no- g Indijanca, izuzimajudi nekoliko foJklornih porodica koje se i danas mo-g- u posjetiti. Od 1918. do 1935. godine cijeli indijanski zivalj ove oblasti bio je ili potisnut 3000 kilometara prema unu-trainjo- sti kontinenta ili jednostavno istrijebljen. Indijanci su najefikasnije uniitavani na taj nadin ito im je pokla-njon- a odjeda skinuta sa zrfava velikih boginja. No, to naravno nije sve. Izvjeitaj istrazne komisije na dijem se delu nala-z- k Joger Figueireco (2ader Figeredo) otkriva zlodine koji su gofovo nevjero-jotn- i a o kojima itampa sada piie opi-suju- di ih do najmanjih pojedinosti. Dosje majora Vinhaisa Nevesa, neka-dainje- g direktora "Slulbe za zaititu Indijanaca", izgleda zbilja suviie go-lem, tako da opozicioni listovi, medju njima "Correiro da Manha" naglaiava u da "nikada nije podinjeno toliko krvo- - DNEVNO 10,000 MRTVIH 00 GLADI ALARMANTNI PODATAK AGENCIJE UN ZA PRACENJE PORASTA STANOVNI5TVA Od prilike izmedju 15 1 20. juno 1968. godine u svijetu ce zivjeti 3.5 milijarde sfanovni-k- a. Na dan 1. januara 2000. godine na zemaljskoj kugli bit te 7 milijardi sfanovnika. Sva-ko- g dana u svijetu se radja 324.000 ljudi. . . To su neki izmedju podata-k- a koje objavljuje Popjulejln referens biro (Population Refe-rence Bureau) — Agencija za pracenje porasta stanovnisfva, specijalna institucija koja ra-di pod okriljem Ujedinjenih naroda. Svakog dana 10.000 ljudi umire od gladi i od po-sljedi- ca slabe ishranjenosti, dok 123.000 gubi zivofe iz raznih drugih razloga. Pa ipak ritam demograf-sko- g povedanja iznosi 190.000 stanovnika dnevno. Jedna tre-5in- a svjetskog stanovniitva zi-- vi na podrujima gdje nema gladi, gdje je dohodak po g!a-- vi stanovnika visok i gdje po-sfo- ji odredjena ravnofeza iz-medju broja rodjenih i umrtih osoba. Medjutim, dvije tredine stanovnika Zemlje zivi u ne- - KRVAVA NOG (Nastavak sa st. 1) poceli podizati bankade. Neke su dosizale visinu od 3-- 4 me tra. Poslije prekidanja pregovo-ra- , minisfii Joxe i Fouchet dali su nalog poticijl da ukloni ba rikade i "rat" je poceo. Prve barikade na koje je naiila, policija je brzo probila i rastjeiala demonstrante. Me-djutim, na barikadama u ulic) Gay Lussac (Gaj Lisak) bitka je bila vrlo zestoka. Barijere, ko je su uglavnom bile sagradje od su dine ove 9odine И gorjefi. Medju zapaljenim au-tomobili- ma, lezali su ranjeni studenti. Nekoliko studenata pretrpje-l- o je teSke opekotine. Preko plamtedih barikada, demon-strant- i i policija nastavili su bitku. Borba je frajala vile od de-ti- ri sata. Ekipe lijefnika i bol-nidar- a, koje su prihvadale ozlijedjene, upudivale su po-ziv- e preko radija da se upute nove ekipe lijecnika s lijeko-vima- . U subotu ujutro borbe su prestale I policija je krdlla ba-rikade. Oko Sorbone ostao je, me-djutim, sjededi na plodnlcimo velik broj demonstranata. u lodnih djela prema kao u vrijeme vladavine Castela Branca". Krupna udruzenja poljoprivrednika i ru-dar- a diji su funkcioneri bili zapravo pla-den- i sluge po svoj prilici su ohrabrili ove masakre, tako da je mogude genocid protiv Indijanaca povezati s politikom "krcmljenja nacionalnog teritorija" u ko-ri- st "gnusnih interesa nacionalnog i ino-zemn- og kapitala". Kako se dini, sasvim je sigurno da je major Vinhais za dvije godine svoje "uprave" zgrnuo silno bogatstvo od oko 4,500.000 novih di-nar- a. Po znadenju I funkcija-m- a odgovornih osoba umijeianih u ovo prljavo zlodjelo, skandal postaje izuzetan. Sada se viie ne radi samo o razoblidavanju pojedinih izdvojenih slu-dajev- a. U to su umijeianl manje ili viie diretkno generali viii funkcioneri. U Bra-zilu se neodekivaro razotkrilo da je "Sluzba za zaititu Indijanaca" mariala Rondona posfala radionica "gangstera"'. Obidni Brazilac sada brutalno uvidja da je njegov humanistidki ideal ismi-ja- n na cinidan nadin. On je iskreno vjerovao kako neukljudeni Indi-jana- c, onaj koji nema pravo glasa i zivi po strani od druitva, barem uziva i da-lje "odinsku" zaititu nadje. Sasvim su-prot- no od toga, sada mu se pred odi-m- a otkriva kako je upravo toj "sluibi za zaititu Indijanaca" spremano istreb-Ijenj- e "le Figaro", Pariz razvijenim krajevima gdje e situacija sasvim drugacijo. Dok se zarade po sfanovnlki i stupanj nepismenosfi ne ml-jenjaj- u, ritam rodjenih je o stalnom porastu. I u tim kra-Jevi-ma pao je mortalitet za-hvaljuj- udi napretku medicine. A, u tim krajevima zapravo se i nalazi osnova za cinjenicu o svjefskoj demografskoj eksplo-zij- i kojoj govori niz podata-ka- . Ljudi koji umiru od gladi zive u 57 zemalja svijefa i to u Africi, Juznoj Americi, a u prvom redu u Aziji. Zanimljivo je da broj osoba koje svako-dnevn- o umiru od gladi ili po-sljedi- ca neishranjenosti nima- - to ne opada ved itoviSe raste u odnosu na situaciju prije de-- set godina. Na kraju izvjeifaja mra!no se predvidja: "Za deset godi-na ritam umiranja od gladi bit c"e mnogo jaci, pa te dnevno umirafi od gladi ili pothranje-nos-fi izmedju 14 i 15 tisuco ljudi. Radja se jedna genera-cij- a za koju nema izgleda za opsfanak. . ." OKO 20.000 MADJARSKIH RADNIKA ODLAZI NA RAD U DR NJEMACKU BudimpteSfa — Ove godi-ne nova veda grupa radnika iz Madjarske otputovaf ce u Nje-maJk- u Demokratsku Republiku na osnovu sporazuma izmedju vlada dviju zemlja koji pred-vidja da u roku od nekoliko godina skoro 20.000 madjar-ski- h radnika provede po trt godine na radu u NDR. Prva grupa od ukupno 3.330 rad nika otpufovala je prosle go I ne automobile, podele a od,azi Indijancima razmjerima, doskora u Indijanaca. o oko 4.500 radnika. Na rad u Njemadku Demo-kratsku Republiku odlaze sa-mo radnici i radnice, pretezno kvalifikovani, izmdju 18 i 26 godina, kojima se omogudava da po povratku u Madjarsku ponovo dobiju zaposlenje u svom bivlem poduzedu. Onl se naj?e?de zapoiljavaju u malin-sko- j, kemijskoj, tekstilnoj I elektrotehnidkoj indusfrijl, u metalurgiji i tvornicama na-mjeit- aja. FASIZAM UPRKOS LABURIZMA Ukazujudi na posljedice ra-slstidk- og konzervativnog prva-k- a Powella, poslanik Laburi stidke stranke James Dikens uzvikuje u Parlamentu: "Mi dozvoljavamo da u so-cijalistidk- oj Engleskoj psiholoi-k- i sazrijeva fasizam". ZA MANJE OD MJESEC DANA DR2AVLJANSTVO IZGUBILO 562 GRKA Atena — Samo od 27. mar-t- a do 20. aprila ove godine grdki relim liiio je drzavljan-stv- a 562 lica, koja su bila pri- - nudjena da napuste zemlju po-slije gradjanskog rata iz stra-h- a od odmazde vlast! zbog udeida ili suradnje u Narodno-oslobodiladko- m frontu (EAM). Najvedi broj ovih lica potide iz Jegejske Makedonije. TU2BA PROTIV DIKTATURE Kopenhagen — Danski mi-nister vanjskih poslova Hans Tabor izjavio je da su Dan-sk- a, Norveika ! Svedska upu-til- e Evropskom vijedu Komi-sije za prava tovjeka tuibu protiv grike vlade koja je doila na vlast poslije vojnog udara 21. aprila proile go-dine. Prema Toborovlm rijelima, Komisija za prava Zovjeka de Imenovati [ednu potkomisiju od sedam tlanova koja de dobltl zadatak da Jzvrli an~ ketu na osnovl zajedni'ke deklaracije ove trt skiandi-navsk- e zemlje. Jedinstvo, 17 maia, 1968 — STRANA 4 Hoce li Amerika imati svoj OAS? Pisac ovog dlanka GISELE HALIMI radi kao advokat u Parizu. Za vrijeme aliirskog rata istakla se braneci pred francuskim sudovima desetke alzirskih patriota. Gisele Halimi je istaknuf politidar francuske Ijevice i dlan Russellova sud# za ratne zlodince u Vijetnamu. Clanak je objavio pariskl list "Le Monde". Zemlja bogatstva, kompjutera 1 srede je bolesna. Ozibljno botesna. Potresna dvjema groznicama — vijetnamskim ratom I prijetnjom rasnog rata — SAD se, dini se, nolaze pred rteiz-bjezno- idu jedne bolne revizije. Svi promotrafl izvjeitavaju da je prva sila svijeta zahvadena ved nekoliko mjeseci otmosfe- - rom razocaranja, pa dak i dekadencije. Nije viie dovoljno, kao ito je to udinio Johnson, pokazati se spremnim za pregovore o miru s Hanojem, ili za "integra-cij- u srdaca" sa dvadeset milijuna gnjevnih crnaca. . . A John-son to zna. . . Johnson ne ide viie naprijed, ne samo zbog to-ga jer mu, kako ga optuzuje John Lindsay, gradonaielnik New Yorka, nedostaje sposobnosti za vodstvo (leadership), ved i stoga ito se plaii da dovede u opasnost jedinstvo zemlje. No-vi jedan oblik nemoci na se vlada, da se izabere pravi put i njime odludno krene, pritiide sve odluke Bijele kude. Zaito? Zacijelo zato ito se u SAD rodio strah da se u krajnje desnidar-ski- m pokretima izazovu nasilne akclje. Kada je 31. matta uvede L. B. Johnson napokon progo-vori- o 0 obustavi bombardiranja i o pregovorima, 2apravo to-dni- je, to su pregovori 0 pregovorima — svijet je rohvatlla ve-li- ka nada. Na to su prvi reagirali —i to joi prije nego ito se saznalo za odgovor Hanoja — militarist!, poznatl kao "kopcl". Ved 1. aprila, dakle dan poslije Johntonovih mirovnih prijedloga, bombardiran je Tan Hoa, 320 km sjeverno od 17. paratele. 2. aprila uslijedila su daljnja bombardiranja. Hanoj protestira. Pentagon izjavljuje da mu niita 0 tome nije poznato, te otvara istragu. Pentagon nije lagao: ta bombardiranja nisu izvriena po naredbi vrhovne komande. Slijededi sada ved klasidni uzor, militaristi u Vijetnamu sabotiraju ved prve razgovore o miru. Kao i u Alziru 1960, mir izaziva u torn ratu neokolonijalnog tipa grdevite otpore, neprihvadanje, suprotne naredbe. U Ame-rici, u foku procesa faiizacije koju ubrzava revolt Crnaca i kfl-- za dolara, ved se pokazuju njeni ultraii. Hode li najava pregovora 0 miru dovesti do jednog ome-ridko- g OAS-- a (francuska ilegalna vojno-faiistidk- a 1 teroristldka organizocija za vrijeme alzirskog rata — 0. pr.)? Veoma Je mo-gude da bi CIA, preko izvjesnih svojih iefova mogta pomocl da se organlzira ta "operacija". Radilo bi se, kao i uvijek, 0 tome da se "spasi cast", da se odrze obedanja dana Sajgonu, i, narodito, da se nastavi krlzar-- ski pohod orotiv komunizma i pokreta za nezavisnoidu u t2v. "tredem svijetu". To je poznati rjednik. Uznemirujudl znak kojl ne vara. Vojnici se sve viie upledu u politidki zivof zemlje. Ta-ko, npr. general Westmoreland nije oklijevao da, uz brojne budne deklaracije, objavi komunikej 0 pobjedi upravo sutra-da- n poslije Johnsonove mirovne ponude. "Nikada situacija na terenu nije za nas bila povoljnija" — tvrdio [e Westmoreland. No veliki udarac doiao je 4. aprilas ubijen je pastor Mar-tin Luther King. Apostol nenasilja, pristaia integracije, debit-ni- k Nobelove nagrade za mir, crni Gandhi, poginuo je od met ka bijetca. Opasnost od gradjanskog rata je velika. Nemiri po svuda dovode do paleza, no pri tome ubijaju samo Crnce. B!-je- ll rasisti, da bi ubrzali tok dogadjaja na crti nasilje-represij- a, ne oklijevaju, kao ito se vidjelo u Newarku (Njuarku) u drzavi New Jersey (Nju Dzersi) — da sami potpale pozar u neklm gradskim detvrtima. Njihov je cilj — slidno cilju ultraia i OAS--a u Aliiru — definitivno razdvojiti obje zajednice, dovesti rasnu mrznju do vrhunca, i tako izazvati pravi gradjanski rat. Crnci smafraju nevaljalom cjelinu struktura zemlje. Vijet-nam je imperijolistidki rat ito ga vodi sistem koji njih same u unufrainjosti zemlje potloduje i, putem odredjene ekonomlje liiava ih prava no rad i na gradjansku jednakost. Vijetnam (e takodjer — a to potvrdjuju mnogobrojna svjedodanstva kojo (e moja anketna misija prikupila za Russelov tribunal — I rosl stidki rat. Sve je dakle povezano. Hipiji, s kojima sam dugo razgovarala u San Frarvcisku, potpuno odbijaju sve vrijednosti svog gradjanskog druitva svojih obiteljskih i druifvenih obidaja. Za njih su rat na ugo istoku Azije i segregacija i bijeda, Crnaca zupdanici jednog te istog frulog stroja koji nijedan mehanidar ne moze popravttU Treba prije svega s proiloidu nadiniti "tabulu rasu". 5to zatim? To joi ne znaju,-- oni joi trale neki izlaz. . . SVET U OclMA EVROPE (Nastavak sa st 1) troju i u Spaniji, uprkos faii-stidko- g btca koji tamo vlada. Ne stiiavaju se ni ratna zarii-t- a na Srednjem Istoku. Noser je dobio ovlaitenje od naroda da uvede potrebne socijolne reforme, ali piemen rata ne malaksava u Polesfinl, jet Izrae! ne miruje, a Ujedinjene Nacije su nemodne da mu sta-n- u na put. U Grdkoj je situocijo sve viie pogoriava, dok u Ne-madk-oj joda nacizam, a u POIA MILIJUNA DOBROVOLJACA Preko polo milijuna Kuba naca se dobrovoljno prijavilo za sjedu iederne trske. Americi rasisti pripremaju gra djanski rat Jedna povorka gladnih krenula je u pravCU Washingtona da trazi Weba. Kljud svih tih nemira e, na zalosr, Amerika, odnosno nje na vloda. Ona vodi ret o VI jetnomu ono pomale Izreek;, ona priznaje vlodu vojmdke hunte u Grdkoj, ona ekonomskl opseda zemlje Juzne Amerike I Afrike, ona hode da ekonom-sk-i zavloda Dalekim i Srednjfm Isfokom. Zato je Amerika do-nas na teikoj probi, koja de pokazati: hode li ona rat ffi mir i hode li prestati se ogre sijama u Vijetnamu? To se donas odekuje od nje na Kon-ferenciji mira u Parizu. XXX |
|---|