000113a

• Language: Ukrainian
• Published: 2010
• Subjects: Yukon; Rupert; Kad’; Augusta; Hastings; Puta; Palermo; Flota; Neko; Brat; Vae; Otpor; Bratstva; Puto; Poligon; Slava; Mayo
• Online Access: https://arcabc.ca/islandora/object/au%3A284603; http://digicon.athabascau.ca/cdm/ref/collection/vilne/id/3482

Da li je vrijeme da e zaboravi Humanizam poslije Osuuiecima U povodu godiinpct osnivonja nastrovi£nieg noastiikog, koatontracionog logora u Oswiecimu (neimaiki Auschwitz — osnovon 15. juna 1940) u kojem je umoreno ietiri milijuna Ijudi iz tvih zmalja ofcupirane Evrope (najviie Poljoka i 2idova) najovili tu м u tonovitim zopadnim littovima glatovi "da j ve£ vrijeme da te to vo£ poEne prepuiteti zoboravu . Na to I irtityedio ovaj odgovor pofjtkog pitca Jerzyja Piorkowtkog: Raspravljati o humanizmu u ideoloikom moralnom tmislu u povijetti n tamo XX ttoljeto potlije tvega ito te dogodilo u Otwiecimu nije loko ttvar. Jedna ttora rimtka izreka glasi: "Home sum; humoni nihil a me alienum puto" (£ovjek iam: niita Ijudtko nije mi ttrano). Ali utred baraka i krematorskih peii Otwiecimo, ta jatna, mudra i fovjeija misoo dobiva nu-In- o i mroEno znaienje. Prod popolom 6tiri milijuna Ijudi po-ttovl- je м pitanjo kojo not pritilto: doklt doteiu granice ljudske prirod, kro koje poklono krugovo morolnog izopotovanja, drufctvenog zoglupljivanja. montalnog trozavanja troba ргоб da bi м doilo do koncopcijo krematorijtkih реб kao tredstva za rjeiovonje, proma thvooonjima nadonol-socijalixm- a, problt-m- o koji u muiili njemafki narod? Otsvtocjm nije same tpomenik proilosti tvrlono konzer-viro- n i rekonttuiran kako go proh zoborova no bi pokrw, ledon vol u hittoriji kao egipattko piramido ili Atlontida Otwiecim predttavlja ljudo, njihove otjeoaje, pretrpljene muke potnje, njihove utpomene kojo tu м гоиујјок utitnule u sjetenjo onih koji tu go doiivjeli. Tu jo bio ttvoren naizmjonicni tittem poniiavanja i uni-itavonj- a. Taj ektperimentolni poligon drzdve etetovoos bio I no tamo uzorna tvornica tmrti i preobrolaja u kojoj je oovjek bio tamo predmet, tirovina u ciklutu finolnc proizvodnje. Otwiecim jo bio zamiiljon kao uttonova za proizvodnju tmrti u odrodjonoj hittoritkoj i druitveno realnotti. Defcle, oko jc covjok bio tomo roba, lirovina, intirume-no- t ili u najboljom tlueaju ektperimentalna iivotinja u toj ' klopki tvijeta", promo rijoiima profosora Kretschmera iz Mu-entter- o, da li to onda molo potlije Otwiecimo govoriti o hu-manizmu? Ira bodljikavih lica, druitveni "poredak jo potpuno uzoVman, moralno normo pogoiene, klanjalo м idolima starim okrutnim kao i hittorija covjecanttva. Da li te moio govoriti, piioti, ratpravljati o humanitmu u danainjom svijetu zaboravljajucJ, negirajucl, 2onemoruju6 lekciju nmilizma u Otwiocimu, pokuiaj nociita da м konocno ratracunaju humanizmom? Tokav bi tav bio normalno tumnjiv, idooloiki izdajniiki. A ©bojktivno, on bi znotio nai porai, отодибо bi u povoljnim uvjotima golvanizaciju leianocizma pod bilo kakvom unifor-mo- m ili Ijuiturom, pod bilo kakvom drugom otikotom. Svaka ditkutija o humanizmu imala bi akodemtki karakter, a uvaioni mtoloktualni krugovi podijocali bi na elegantno druitvo kojt sudjeluje u vjetitoj diobi dace. Eto zbog cega, usprkot potto-jec- oj isroci, troba u киб objeienog govoriti o konopcu. Jer, u protivnom, taj bi konopoc mogao biti iikoriiton za nove Jrtve. Jodonput u im "iivotnog prottora", drug) put u ime "nod onoin coti", ili opot u irnc iironja noke idoologije ili uvjoronja. Dana, pogotovu dono, troba da ye zopitomoi — Da li mo u stonju, mi koji mo preiivjeli nociitXku najezeu, da ponovo podntmo tokvu poplavu nihilizmo? Da li bi iovjOBntvo podnijolo novi udoroc, udoroc svomu one me Ito jc zoitfa covjeino, prema tome humanittiiko? Otwiecim je primjer pokuiaja zaglupljlvonja tevjeka. On pokazuje u ito м moderna tehnoiogija i organizocija rode mogw pretvoriti kada e nalate u rukama mentolnih barbora i divljoka liionih moralnog smiila, kako mogu dovetti jodon narod iitavo jedno druitvo do granico iivota, granice ratumne akcije. Pouka Oiwiocima nije bilo kaka ali je obilovala peda-goiki- m primjorima koji tu dali plodne rezultote. Njen prvi imporaNv bila je ilijedocq ohernotiva: esobni ogoitam ili druttyana oliaamot. Njono veiika okrutna diiema bila jo rielavonje tvakodnevnog pitanja kojo to attojalo u rozliko-vanj- u onoga Ko 6 imoti vocu djonu u buducnojti, za one koji м budu ixbavili. Snaina Ijudtko iivotinja ili veliki oli slabi duh? Otwiocim jo bio prva moderno tvornica mrti u hittoriji svijota. Ali uprovo it to produkcijo radio to veliki otpor i po buna humonittiike u krvi utonule Ivroeo, obUSnm grodjona. Oni tu ti koji mi u tvari ttvorili otpor, plodove tog otpora i njogevo najdragecjonijo intelektuolne tokovfnot tajodnioVi ideal tavetniclcim i ujodinjenim narodima. Qseom u somitlili i izgrodili Ijudi. ali Ijudi mi go i olom i Humanizam nije kruta. okomonjona sfvor. On imo odrtT e- - dimenzije i formu u tuvremenom tvietu. objoda hh p ncipa u medwnarodnim odnotima, u odnoehwa medju Ijud '"a -- ece nam pati t nobo. Ona ohtijovo ХЛРЈЦо, anOWOOt. j pot jr. . в:.Аамп tvokodnovni rod 1 oktrvnott. 100.000 ZRTAVA New York Timet Magazine piie: U ito godtna od dad se drii djelomifni rekord fatalnih rudarskih nesrea, viie od 120.000 Ijudi iigubMo je itvot u amerHklm ugljenokepima, ili prosjetno 100 svakog mMMa u toku stolfefa. Medju muikarcima storim 60 do 64 godrna, "prirodna" stepa smrtnosti rudara je osam puta vea nego medju radnidma blto kefe druge mdustrijske struke. JEDINSTVO-UNIT- Y SMMTil TItttMnгtтtafnIСT.4ОиаmмпSrPk-Curt-MCMni-kr - (М4сартСкЛчм SMtSaST 1iM1 WhI tfcfnpt StctnJ II OQ t 'at CSA sal kt yttm П M -- 1ам вк! гТ1!:ђз пижЛч 011 Joso Rajnovic So stanovitim zakasnjenjem doznali tmo, da je 24. juna, u Pirtsburghu, Pennsylvania, u-m- ro Joso Rajnovif, u starosti od 89 godirva. Pokojni Rojnovii bio je do bro poznat medju nasom de-mokrats- kom javnoifu u Sjedi-njeni- m Driavama i Kanadi. Sve do svoje rane mladosti Joso Rajnovil je bio 2ovjek napred-ni- h ideja i uvijek se druiio i radio medju progresivnim rod-nicim- a, boreli se s njima za krale radno vrijeme i viii stan-dard iivota. Njegove aktivno'sti naroftto su bile zapaiene i plodne medju demokratskim Srbima i srpskom naprednom pokretu, gdje je bio mnogo itovan I cijenjen. On je bio je-d- an i od inicijatora i orgoniza-tor- a u pokretanju srpskog na-predn- og lista, "Slobodne Re-U- ". Pokojni Rajnovil je bio ok-tiv- an i na radu u izgradnji Illllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllltllllllll PISMA iiiiiiittiiiiiiiiinii 1111 1111111111 Port Arthur. Ont — Druze Stimac nlsam ti vei dugo javio. Evo sada je dolo vri-jeme da ti napiAom nekoliko rijeet i u pritogu M Aaljem money order u tanaiu od 18 dotera. To Je аа dvije go-dJk- nJe obnove (Jedna за ata-ri kraj). Prtmi druiarokl po-adr- v, te otJ кеШп 1 adrav. V. I'aplch Tr, B.C. — MoJ pret-pU- U na "Jwitnstvo" Je ne-d- mo totekla, pa vm pd-loae- no аЦвт икигсмш do-sna- ku od 10 dolara, od cega Je 8 dolara 1 obnovu 1 2 u fond "JecHiMiva". PoodwiTlJa тм та ргеЧЛакЖс — T. Jadro Miami, Fla. — U prilogu vam, dnifovi, AalJetn ban-kow- iu dosnaku od 12 dolara aa obnovu moje pretplate i aa budu6i kalendar. Ceatitam лат ла vaem dobrom rada i telirr da tako naetavite. N. M. Build Porqule JunoMon, Ont. — Dragl pri}ate4J1, tukaj fete паЈ41 money order aa 12 do-larj- ev, ki to aa obnovo, ko-lend- ar In fond. S pojdravom vettn skupa]. I. Z. Mayo, Yukon. — Oproattt Mo aam aadoonio aa obno-vo- m pretptate. Bio am otu-ta- n nefco vrijeme. Ovdje vam Je pcttooeno 12 dolara u pottanakom mony orderu, pa ee naiattt aa obmmi 1 ta kstandar. a ako Mo octa-ne notat kte u fond. .M. J. Toronto. — Irue dttaiac. u Uatu It Jaljem monej order od 19 dotal, #0 je папије-n- o tat ooaow moje pretpiate J.S. rince Rupert, t. C — Ob-novljo- m mojw itteklu proiplatu. pa vom eto Ialjem money or-der od 10 dolora od Coga ne-k- a 2 doloro idu u fond. Kod not je. reklo bi to, tve po tto-ro- m obi&aju. Telko jo dobiti upotlenje, a i riborenje id de-lta tlabo. pTimite drugortki poxdrav. P. N. e St. Louit. Me. — Itovoni drugovi. u prHogu vom ialjem sa obnovu pre+ptote i vat motrm, 00 mi od prvaf ougutta laljvte nevinu it Jugetloviju, jer mitlim ot6 tamo zo чеко vri erne John Motoslc bratstva i jedinstva medju srpskim, hrvatskim, stovenskim i drugim demokratskim dose-Ijenici- ma, pozivojuc'i ih na za jedniiko pomaganje ratnih no poro, i pruianje pomoi oslo-bodilac-koj borbi naroda u ro-dje- noj domovini. Rije{i i djela pokojnog Jose Rajnovia imale su snaian odjek i medju naprednim srp skim, hrvatskim, stovenskim i drugim doseljenicima iz Jugo slavije u Kanadi. Joso Rajnovid je 2esto puta porufivao demo-kratskim jugoslavenskim Ka-nadjani- ma da ne nasjedaju reakcionarnoj i iovinijtifkoj propagandi da ih razd-aj- a i medju sobom zamrzi. Demo kratski doseljenici jugoslaven skog porijekla u Kanadi najvi Je (9 doprinijeti progresu u medjusobnoj slozi i bratskoj ljubavi — govorio je Rajnovil. Slava Josi Rajnovilu. S. B. U R E D N I 5 T V U I U P R A V I 1 minim ш nu se North Monitoba. — Sve na uredu vat najljepie pozdrav- - lam i zelim vam daljnje u- - tpjehe. List "Jedinttvo" jako mi te tvidja i redovito 2itam tve od prve ttronice do po- - tljednje. Noroiito torn pazljivo 2itoo ilanke 0 onom zloincu Luburicu, kojem je soda doJao kraj. Ovdje vam je prilozeno money Order od 10 dolara — 8 za obnovu i 2 u fond. F. Brkich Windtor, Ont. — Ovdje vam, drugovi, ialjem 15 dola-ra. Od toga jo $8.30 2a polu-godiin- ju prodaju novine na ttandu, a ottalo je priloiio u fond M. S. koji je {itooc naie itampe od njonog tamog po-ietk- a. U tvim kampanjama 2a fond novine on je jedan od pr-vi- h prilagafa. Ante UMRO FILIP VUKELIC Javljeno nam je telefonskl da je na 4. augusta poslije podne u Pittsburgu umro brat Filip Vukelil, bivii urednik "Zajednifara". americkog imperijalizma na Istoku H. Hejkal. glavnl urednik kalrakog llsta "Al Ahram" ovako formullSe clljeve SJed. Driara na Srednjem Ietoku: NanLJei uniAtaTiJu6i u-da- rac arapskom jedint'u. Nanijeti udarac duhu patriotlsma u svakoj pojedi-n- oj arapkoJ zemlji. Odul Sueeki kanal od Egipta koji Je stavto taj vo-de- ni put u sluibu mdjuna-rodn- e trgovlne 1 prevorlU ga u medjunarodni vodeni put. UkinuU prtsutnoat So-vjetak- og Saveza na torn pod-rudj- u. Pretvoriti eitavo podru-t}- e u feru utjecaja Imperi-JaUam- a i oetvarttl punu po-UUo- teu i okonomalra domina-clj- u SJed. Drsava Xoje W u COSTIONICA M02E DA SLU2I ISTO KAO CRKVA Male englesko mjetto AAa ylond kubunlo je punih 84? godina bet gottionicel Onda tu dobili novog iupnika. Ri-cho- rda Freetta. Preko 500 odrotlih ttonovniko AAoylonda itjovile jo tvom nevom lupni-k-u, inaCe tretvonjoku, da mi svi oni potpitali molbu da bi e u mjettu otverila bib kokva krema. oli okruino vlottl tu m "Treba da dobijete gottioni-cul- " rekoo im je lupnik i pod-m- o peticiju na nodtetni twd, koji ouva tpite od 1.120 go-din- e nadatje. "U dobro vodje noj gothonid molt biti ittc toliko ljudoke topline koo i u erkvi". iejovio je Jupnik. Sud su evoga put imoli rozumlfe-vanj- a i doli mjeitoninu Evenu $hor-ot- u dotvo'u so ovoronje POZOR VANCOUVER; piknik u nedjelju, 17. augusta Kanadtko Jugoslavensko Udruienje Vancouveru diuie druqi aodisnii oiknik u nedeliu 17. augusta, pn Hendry Parku, (Trout lake) pocetak 12 sati o podne. Po starom obicaju piknik priprema peJenom praseti-no- m I janjetinom, mekim piem, kavom i drugim jelom, sport-sk- a natjecanja itd. Moiemo veseljem javiti, da it na pikniku biti prisutan. kao nos gost, urednik nase novine "Jedinstva", drug Stjepan Molii. sluiaju kiie, piknik e'e odriati u Golden Horseshoe Hall, 2786 E. Hastings St. Za dobru poslugu jamji vam priredjtvalki odbor. Svi nam dobro dosli. IZVRJNI ODBOR Toronto i okolica: piknik "Jedinstva" Piknik ie odriati u nedelju, 17 augusta na poznatom mjestu u Ad park, Pickering, gdje nail piknicl odriavaju poslednjih godina. Bit ie sve po naiem starom obifaju, ukljuJiv i mlade na rainju pefene janjetine. Vozite isto2no po highway 401 do Liverpool Rd., krenite na sjever do highway oko fetvrt milje i po highway do Elizabeth St.; kad predjete mali most krenite lijevo, a molete i po Church Street kako pokazuje ovaj crtei. Ako moiete povesti automobilom uzmite autobus za Oshawu; Izadjite Gordon House, Pickering. ODBOR tome potpomagala vojna ga-rniaon-dr-zava Izrael 1 ame-ric- ka Seeta flota na Medlte-ran- u. He}kal istWe da Arape ne treba ianenadjivatd tokav plan SAD yer te izrae-lek- a vojna pobjeda u ratu ostatl baaa sakog plana za гЈебе-n- je rednjotstoone kriae sve dok ne dodje vrijeme kada ce ta vojna pobjeda taeubUl vrijednost 1 poetatl ntttavna. "Stofa", zakljucuje glavnl komentator vodeteg kairakog dnerntica, "prvi je zadatak arapdklh zemalja da ee su-protatav- ljaju izraelekoj po-bje- dl. Samo kada one tome poetlcnu uspjeh — 1 ni ce-m- u drufome — arapake Ce aemije atvortti nom baau za rjeeavanje kriae na Sred-njem ietoku." NASUEDNIK FRANKA Madrid. — iponjoltkom parlomentu utvojen je Fronkov prtjedlog da princ Juan Ojriot pottone njegov natljednik. Par-lame- nt te na toj nofin ittodob-n- o izjotnio i 20 mononSiju, oli tek potlije odlatka Fronko t vlosti. Gtatanje je objovljono javno — tvoki potlonMc je bio pojedinotno pozvon i trebote je da ©dgovoro ta "do" ili "no" ili "uzdrJon . SEDMOKATNICA ZA TRI DANA Prije nekoliko dona u Ham-burg- w je podignuta tedmokat-nic- e uredtka 2grada u rekord-no- m vremenu od 65 tati. 41 minutu i 23 tekunde, 10 te tmotra 20 tvjenki rekord. Zoroda je napravljeno od 3£ iimiiUKttwi oifwii re-x- n 2500 tons No toitovljanju je -- 33 'з 65 j3 o B e.g. u u u sa U se 2 2 u u fiifel-- V r(i &Г I ? Pb— = =' te-w- iii !:в!Уј i !1ШШ1;. eSP n' " "iilii" if™!! ЈУ" рм fCKERINGl (TORONTO Ciljevi Srednjem KJU drugi --.—. . .,.,i,.i'„.J i. 25 MILES! ИЗинУ1 icw- - " ;;— i;;;imrr V t - :rr. ' uc:i VKU'ttttf %.". ' I.:.::. 'JiH'.iiiJJIi-jJ-l'-N- J !!J4.:!fc '4!:i.! '" ::.:;:i::i::'!::::.LOFCFillB'' ::: .::::::::::::::!::::!.ГГ.ИГ III '""" "nu:::.u.'.:':'. .::::::—i: :::.:: :.:.:.:.:iit:.:i:i:i::.:i;i;.i.!!ti.i.i.—.tiiir .:::-:::-::::::::t::- " .:: :Ki:: j::::.::::!"::,:.:.i:atii:-t i:-! re- - se sa se se se ne kod STAMPE U Т. . Ui- l- STRANA Welland Piknik Vijeee Jugoslavenskih Kanadjana priredjuje piknik nede-lju 17. augusta, na naiem poznatom zemljiitu. Biti peJene janjetine oko 12 sati. Proili piknik bio je vrlo dobro posjecen, ieli'mo da bude i ovaj na 17. augusta. Svi nam dobro dolli. ODBOR Toronto: radnicki festival nedelju 24 augusta, na zemljiitu ukrajinskih Kanadjane, Palermo, odritti ie se veliki radntfki festival. je jedan od fesfivola organiziranl radnici prire-dju- ju svake godine. Tu u velikom broju nadju na okupu radnici raznih nacionalnih grupa i porijekla. Na festivalu e'e biti raznovrsne hrane I interesantan pro- gram za stare I mlade. Miiljenje je da bi se tu trebalo na i na rainju mlade pefene janjetine. Glavni govornik biti e William Kashtan, nadonalni sekre-t- ar Komunistilke partije. Tko nema prilike da poveze automobilom, treba nedelju 24 augusta dofi Ukrojinski radnijkl dom, na 300 Bathurst St., od polaze basovi izmedju 11 i 12 sati. OSTAT СБ.МО DUUE U JUGOSL.WIJI St. Louie, Mo. — Orog mje-ме- а otputovaU сЧчпо nalu rodjenu domovinu. Putovat juaxMlavenakom Itol-Jo- m is Chlcafa do RUoke. U Jufoelavlji cemo oatatt ta neko dulje. jot nodrdJeno vrUeme. Naatanit cemo ae dmrtkl. Hnratako Prtmorje. Ovtme ae moja aupnifm i Ja zettato oproeuu am artma prijateljima 1 апаската e to-m- a neotmo small pdUke da km etfanemo deankea. Sa ate mi zdravo ti ahopa 1 0-sc- ajte arottto. Poadravlja vae — Mr. I Mrs. MatoUch 959 „ 2 John - U ce a lake PRIREDJIVACKI U u Ovo koje se se u pred kuda u cemo u 2000. GODINE BIT CE DVOSTRUKO VISE IJUDI Premo podocimo koje je Iz-n- io poznoti omeriiki todobg, profetor Kingtley Oovit, tvjet-tk- o ttonovniitvo bit it u 2000. odini gotovo dvottruko veie no donot. Or Oovit rukovodt odjelom za ttonovniitvo i roz voj gradova tveuiiliita u Ke-liform- ji, te t dotta autoriteta predv.dja ' fantotticno pove-ioni- e ttonovniitva gradova o predttojofih tridetet godina. Anoliiom podotoka iz dje lo9- - ivtjeto, prof. Oovit je sra-wn- oo da 6 no prijekuu u no-- vi miienij u grodovima iivjetl 3 milijorde i 710 milijuna IjudU Svjenko ttonovniitvo u grado ,imj ' "a lu toda brofl 3 605 --n lij"3