000133b
ii ум Шпл т чjin им Mill, тљџ .'tf.-.-.-- HT - ваазкктгжшиш м- - . & м-.,,'-Г- ј7" . јА' —.кт - - -- Jf rfj-- J-STRANA 3 —Jedlnstvo. 13. novembra, 70. Americki i kanadski POSLE "DLOKIKAXJA" СЕХЛ V JUGOSLAVIJI ! POSUDJENE BODUE kapital u Jugoslaviji (Citati iz i jupo...
| Language: | Ukrainian |
|---|---|
| Published: |
2010
|
| Subjects: | |
| Online Access: | https://arcabc.ca/islandora/object/au%3A284482 http://digicon.athabascau.ca/cdm/ref/collection/vilne/id/3590 |
| Summary: | ii ум Шпл т чjin им Mill, тљџ .'tf.-.-.-- HT - ваазкктгжшиш м- - . & м-.,,'-Г- ј7" . јА' —.кт - - -- Jf rfj-- J-STRANA 3 —Jedlnstvo. 13. novembra, 70. Americki i kanadski POSLE "DLOKIKAXJA" СЕХЛ V JUGOSLAVIJI ! POSUDJENE BODUE kapital u Jugoslaviji (Citati iz i juposlavenskih tasopisa) listova Pocetak stabilizovanog programa Nedavno Je u Sjed. Drta-vam- a i Kanadi boravila Ju-goslave- nska privredna dele-gacija, koju je predvodio Clan Saveznog izvrSnog vlje-d- a Marko Bulca. Ovo je Tan-Jug- ov izvjestaj o tome: Privredna delegacija sa dlanom Saveznog IzvrSnog vijeda in2. Markom Bulcom na delu vratlla se vederas (1. novembra) Iz sluzbenog po-sje- ta SJedinjenlm Ameri-dki- m Drzavama i Kanadi. Delegacija je tokom trotjed-no- g boravka u tim dvjema zemljama Sjeverne Amerlke vodila razgovore o naudno-tehnidk- oj 1 tehnoloSkoj su-rad- njl. U razgovorima Je bllo ri-Je- di i o bilateralnim eko-nomsk- im odnosima, putovl-m- a za njihovo unaprijedje-nj- e, industrijskoj suradnjl privrede Jugoslavlje s ame-ridko- m 1 kanadskom prlvre-do- m i o mogudnostlma za-Jednld- klh ulaganja kapitala. Po dolasku u Beograd ln2. Marko Bulc je izjavio da su razgovorl u Washingtonu bill u stvari nastavak raz-govo- ra predsjednlka Tita i Nixona. Glavna okosnica HAPSENJE JUGOSLAVENSKU! MORNARA U IZRAELU U Izraelu Je uhapSeno o-s- am jugoslavenskih mornara pod optuzbom da su neki od njlh imali revolvere. Ovi mornari doputovali su u Izrael kao clanovi posade izraelskog broda "Ofir" i na-laz- lll su se na povratku u zemlju. (Posljednje vijesti kazu da su oslobodjeni.) VAGONI IZ INDUE Jugoslavenske zeljeznlce narudile su u Indiji 5.000 te-ret- nih vagona, javljeno Je iz New Delhla. IVAN CIZMIC: razgovora u Washingtonu, rekao Je Marko Bulc, odno-sil- a se na dugorodno udvrS-den- je ekonomskih odnosa izmedju dvije zemlje 1 cd-no- sa Jugoslavlje 1 SAD na polju tehnologije. Sllcne raz-govore jugoslavenska dele-gacija Je vodila 1 za vrijeme boravka u Ottawi. U razgovorima u Washing-tonu, rekao je dalje Bulc, doSla Je do lzrazaja zelja americke admlnistraclje da podrzl stvaranje pogodne kllme za ulaganja amerl-dko- g kapitala u Jugoslaven-sk- u privredu. Stall smo, na-im- e, na stanoviSte, dodao Je inz. Marko Bulc, da su za-Jedni- dka ulaganja dvrsta garanclja za bolje rezultate na polju industrijske koope-raci- je i robne razmjene. S tim u vezl, istakao Je on, treba odekivati da de SAD donijeti do proljeda zakon kojim de americklm kompa-nljam- a garantlratl ulaganje kapitala u Jugoslavensku ln-dustr- iju. Povoljan aranzman, koji se tide zajednldkog ulaganja kapitala, postignut Je i u toku razgovara u Ottawi. KARLOVCU NEDOSTAJE 2500 STANOVA Karlovac — U Karlovcu se godlSnJe gradi 250—300 sta-nov- a, a prema podacima Op-dinsk- og slndlkalnog vijeda koje Je nedavno provelo an-ke- tu u 127 sindikalnih po-druzn- ica, gradu JoS uvljek nedostaje 2500—3000 stano-v- a ne radunajudl stanare baraka. SAOBRACAJNE NESRECE U В1П Sarajevo (Tanjug) — Za devet mjeseci ove godine u saobradajnlm nesredama na drumovima u Bosni i Herce-govi- nl poglnulo je 180 Ilea. Za isto vreme u vise od 2.000 saobradajnlh nesreda povredjena su 1.442 Ilea. na". (Nastavak 2) Socijalisti su se pobornicima juznoslavenskog ujedinjenja suprostavili na veoma !irokorn planu. Juznoslavenski Iseljenici, kazu socijalisti, dosavsi u novu ameriiku sredinu morali su se pokorili uslovima iivota, Kako se u staroj domovini nisu s uspjehom mogli boriti protiv politickog sistema, u Americi su nastavili borbu protiv starokrajskog ropstva, uvjereni da je tu sasvim drukJije, da je tu sloboda. Na svoj podredjeni po- - lozaj u Americi ti iseljenici gledali su posve drukJije, uvjera- - vajufi sebe da to nije uopde podredjeni polozaj i da se oni ne smiju buniti, jer ne pripadaju ovoj zemlji i ne poznaju njen jezik. To je iseljenicki svijet dovelo u situaciju, da se o svom vlastitom polozaju vrlo malo brine, ali zato da se viSe brine i spasava svoju staru domovinu. I ti ljudi koji su cd seljaka postali najamni radnici, vile se zanimaju za neke beznacajne politicke prilike u Austriji ili Srbiji nego sto ame- - rifki proletarijat cini, da poboljia svoj polozaj. "I tako ne zivuii ni ovdje ni tamo, naJi ljudi su skroz pasivni, a da to opravdaju pred sobom i drugima, natezu sa stcljetnim bedastocama tko je veci Hrvat, Srbin ili Jugoslaven . . . Sloboda koja je ovdje veca s cbzirom na misli i govor, ne koristi, nego samo Steti po nale лз mislece radnike' . S druge strane radnidkoj jugosla- - venskoj klasi socijalisti suprostavljaju jugoslavensku burioaziju u Americi analizirajucl uzroke njenog nastanka i formiranja. Do pred rat, kaiu socijalisti, nije se uopde moglo govoriti o jugoslavenskoj burioaziji u Americi. Bilo je pojedinaca koji su zivjeli po jugoslavenskim kolonijama i pokusali za sebe stvoriti povoljniji materijalri poloiaj bilo kakovim radom medju svojim Ijudima. Ti Ijud bijahu razni trgovci, gostionijari, odnosno sa- - foneri, zatim bogatiji trgovci kao bankari, iifkortali, trgovci robe, pa kasnije prevodioci cia engleski, knjizari, svecenici I pokoji odvjetnik 1 lijeJnik. Mnoga cd ovih zonimanja su se pojavila kad su se juinoslavenske koloVije proiirile i oja£ale, i kad se je moglo misl.ti na osnivanje iupe ili dobijanje brojne klijentele. ljudi, koji su trebali rarod kao kupce i klijente, surodjivoli su sa juznoslavenskim novinama ili su sami stupoli u novinar-sk- e udruge ili prema ekonomskim moguinostima 1 semi pokre-tal- i rovine. Do I svjetskog rata po juinoslavenskim kolonijama bili su na glosu pojedini vainiji ljudi bankari ili svecen'ci, oli tek pred sam rat osjetila se potreba udruiivonja i zojednic'kog rada tih KAD BI MOGLO. Sto prije rata, Sto posllje rata, iz Jugoslavlje Je, pre-ma posljednjlm podacima, otiSlo dosad 2.200.000 ljudl. Steta Sto od njih ne mo-ze- mo napraviti JoS Jednu re-publi- ku. Blla bl bar razvije-na- ! "Vedernjc novosti" DEMAXTI Nedavno Je objavljen a-larm- antan podatak — mill-Ju- n Srba plSe palcem! Izgleda da to ipak nije tadno. Bar polovlca spomenutih Srba piSe — kaziprstom. "Vecernje novosti" NIKOTIN U BUD2ETU Panco Grncarovskl iz sela OraSana kod Skoplja rekao Je u razgovoru s Tltom da se otkupne cljene duhana nlsu mljenjale ved punih Sest go-din- a. — A cigarete stalno po-skuplj- uju — dodao Je drug Tito. U petak se s govornice Konferencije SKJ Izmedju ostalog moglo dutl "da u budzetu ima dosta nikoti- - "Vjesnik" JEZIK NajvazniJI lekar u zemlji Nikola Georgijevskl Je u Je-z- ik uneo novu red: obeskll-cavan- je (unlStavanJe kllca). Jezlku, dakle, predstojl o-bezjezi- davanje. ISPOD RUKE Inflaclja Je zahvatila mito 1 korupclju. Umesto plavih koverata na redu su plavl koferi. Vlada Bulatovic" Vib ("Polltlka") Beograd — Odluka Jugo-slovens- ke vlade o privreme-no- m "bloklranju" cena nlje ovde nikog lznenadila. JoS ranije je najavljen "stablli-zacio- ni program", dlja Je pr-- va faza ovom odlukom upra-v- o pokrenuta. Iako spada u red krajnje nepozeljnih me-r- a, s obzlrom na Hberalno komponovanl jugoslovenskl privrednl model, "blokada" cena Je primenjena sa obra-zlozenje- m da se inflacionom pritisku nije moglo na drugl nadin suprostavlti. Uvoz inflacije, kojl ozna-dav- a utlcaj uznemlrenog svetskog trzlSta na otvorenu Jugoslovensku ekonomlku, rlementarne nepogode (zem-ljotre- sl i poplave) i druge o-bjek- tivne okolnostl samo su Jedan deo uzroka dosadaS-nje- g relatlvno brzog porasta cena. Druge uzroke Je jasno definlsao predsednlk vlade Mltja Ribidid, sa govornice konferencije Saveza komu-nis- ta Jugoslavlje (najvisi partijski organ izmedju dva kongresa), odrzane od 29. do 31. oktobra u Beogradu. Ribidid Je objasnlo da Je pokret za povedanje cena nastao kao posledica vell- - POVECANJE SOCIJALNIH RAZLIKA Beograd — Dvije komislje PredsJedniStva Saveza ko-muni- sta Jugoslavlje doSle su do zakljuCka da su "socijal-n- e razlike u druStvu poveda-vaj- u 1 tako, predstavljaju problem za naSu ekonomsku polltiku, za slstem 1 naS daljni razvoj". Komislje su zakljuclle da Je do ovoga doSlo zbog "za-okupljen- osti vizljom sop-stven- og ekonomskog pro-sperlte- ta, nemlnovnoSdu u-la- ska u druStvo velikih", pri demu Je zanemarena "vrlo znacajna oblast socijalne politlke. Uvod u diskusiju dao Je Jugoslavenski socijalisticki pokret USA Prvi svjetski rat Autor ovog napisa, profesor Ivan Cizmid je upravitelj iseljenidkog muzeja Matice iscljenika Hrvatskc u Zagrebu. Kako javlja "Zajednidar", on sc sada nalazi na Minnesota seudiliStu u St. Paul, Minnesota; doiao Je kao "exhange profesor" prema ugovoru izmedju ameridke i jugoslavenske vlade poznatom ped imenom Fulbright scholarship exchange — s namjerom da proudava hlstoriju hrvatskih i ostalih jugoslavenskih doseljenika u Sjed. Drzavama prije prvog svjetskog rata. kog opteredenja privrede i otplatom nepovolj-ni- h unutraSnJlh zajmova. Da bi doSla do novca za nove investicije, privrcda trazi iz-l- az u povecanju cena, a to je — po misljenju Ribieiea — "epicentar" prlvrednih potresa. Jugoslavlja je, po reclma Rlblclca, medju prvim zem-ljama u Evropi po srazmer-n- o visokim izdaclma na so-cljal- no oslguranje i po uccS-c"- u troSkova odbrane u na-cionaln- om dohotku. Ona Je i Jedna od retkih evropskih drzava koja svoj brzl eko-noms- ki razvoj uslovljava adekvatnlm progresom sop-stven- ih, dosta prostranih nerazvijenlh podrucja, na danas JoS zlvl vise od treiine ukupnog stanov-niSTv- a. Na svaka tri dinara uloze-n- a u sopstvene investicione fondove, Jugoslovenska prl-vre- da daje 100 dinara za izdrzavanje celokupne dru-Stve- ne nadgradnje 1 za o-st- ale Javne rashode (ovde se ubrajaju i bankarske ka-mat- e). ovaj ubed-ljl- v podatak, premijer Ribi-C1- C Je zakljufiio da su takve Sefer, kojl Je iz-medju ostalog rekao, da su "socijalne razlike, u sadaS-nji- m uslovlma naSeg razvo-J- a, nuznost". Po njegovom misljenju lzvori socljalnlh razlika su mnogobrojnl, a glavni je raspodjela dohodka prema radu, koja 1 sama reproduclra nejednakost, all Je neophodna da bl se sti-mullr- ala proizvodnja. Veliki socljalnlh razlika je heteregenost zemlje. Sefer ipak smatra da su razlike "umjerene", premda ima slucajeva, u procentu od pet posto, da razlike u liCnlm dohoclma lznose 1 1:7. i ljudi za "dobrobit" svog naroda. Osnivanje Hrvatskog Saveza 1912. godine, prema miiljenju socijalista, bio je prvi pokuiaj da se organiziraju iseljenicki gradjanski krugovi u vodjeriju politike. Od 1912. pa do izbijanja rata taj proces burzuaske organizacije, po miiljenju vec se prilicno proveo. Smjestivsi tako juznoslaverske iseljenike u specifiine uvje-t- e americkog zivota, naJavJ' u njima vladajudu i eksploatiranu klosu, jugoslavenski socijalisti i u pogledu jugoslavenskog pro-g'am- a djeluju sa pozicija partije radnic"te klase. Otklanjarje svake surodnje sa jugoslavenskcm burzoazijom u Americi so-cijalisti obrazlaiu na slijedeci noiinj "Medjutim sasvim je naravno, da se i mi socijalisti moramo uhvatiti u koJtac sa domacim izrabljivaJima, jer su nam oni prvi na putu. Ml iivimo medju svojim Ijudima, govorimo svojim jezikom prvo I radimo za svoj narod, odnosno za sve petlacene radVie slojeve u svojoj domovini. Ovdje pak u Americi gdje su prilike sasvim druga-£ij- e, nego Ii u starom kreju, prisiljeni smo na isti ra£in obroJunovoti se sa svojim izrabljivaiima I boriti se na prom mjestu Zajedno sa svojim radnicima. Mi nastoj'mo da njih uzdrzimo i osvjestimo. Mi hoc"emo da oni postanu socijalisti i da se bore u zajednici sa ostalim narodima 'protiv svemlrnog kapitalizma I protiv sveope nepravde. Onaj tko nas zove na suradnju na patriotima taj ne poznaje nacela me-djunarodn- og sodjalizma. Svaki poziv na suradnju sa potrictima je radi toga uiasna besmlslica". Odredjujuii svoj stav prema jugoslavenskom pokretu u USA i uopde prema stvaranju Jugoslavlje, socijolisti kaiu da se ne smije Imati nijta protiv eventualne jugoslavenske repu-blik- e, pogctovo onakove koja bl se pridruiila opdoj balkanskoj zajednici, oli svjesno raari'Jtvo se r.e smije zalogati za ovakvu Pise: LJUBISA DJURIC po-rezl- ma kojima Iznosedi Berislav izvor poslije Javne flnanslje neodrzive. On Je dodao da "blokada" cena nije kurs ekonomske politlke, ved prlvremeni ko-ra- k ka trajnom cllju — za-ustavlj- anju porasta troSkova u proizvodnji, nastallh po-resk- lm i drugim metodlma zahvatanja dohotka iz pri-vrede. Od slededih poteza vladl-no- g stabllizacionog progra-ma zavislOe I vremensko tra-jan- je sadaSnjeg maksimlra-nj- a cena u Jugoslaviji. Ve-ru- je se da se na te poteze node dugo dekati. Ncsumnji-v- o Je da de poreska polltlka, nadln konstitulsanja savez-nog budzeta 1 druge oblasti prlvrcdnoK slstema pretrpeti bltne izmene u narednlm mesecima. Na udaru de, pre-ma tome, biti potroSnJa, ko-ja nadmasuje realne mate-rijal- ne mogudnosti. Odekivalo se ponegde da de jugoslovenska vlada, upo-re- do sa makslmlranjem ce-na, primcnlti I onu meru ko-ja Je u takvlm prilikama u-obld- ajena u drugim zemlja-ma. Red Je o "zamrzavanju" Plata. Jude je, medjutim, zvanldno saopSteno da ta-kv- lh koraka nede bit!. U pl-tan- ju Je svakako 1 poverenje vlade u trezvenost samou-pravn- o organlzovanih rad-ni- h kolektlva. Jer, sadaSnJI tokovi potvrdjuju da porast plata u Jugoslaviji, uprkos potpunoj samostalnosti koju u torn domenu imaju radnl kolektivi, nlje do sada nad-maS- io razumne granice. Re-alne plate dak su neSto nlze povedane od produktlvnostl rada, koja raste za Sest od-st- o. Lidna potroSnJa de dozl-ve- tl lzvesne restrlkcije, I to najnovljom izmenom propl-s- a o potroSadklm kredltlma. Dlnamlka Industrijske pro-lzvodn- jc nije u sadaSnJoj si-tua- ctjl znatnlje usporena, Sto potvrdjuje podatak da Je za devet meseel ona porasla neSto viSe od osam odsto u poredjenju sa lstim perlo-do- m proSle godine. Takva lndustrljska proizvodnja o-mog- uduje dobru snabdeve-no- st trtiSta robom. Medju-tim, vellkl oblm zaduzivanja potroSadklm kredltlma, vrSl Jak prltlsak na robne fon-dove. Zato de vladlna mera, kojom se smanjuje granica mogudeg zaduzenja potro- Sadklm kreditom, u ovom trenutku povoljno uticatl na smlrlvanje trzlSta. Pre nego Sto predlozl traj-nij- a rcSenja za uravnoteze-nj- e platnog bllansa zemlje, vlada se odludila na prlvre-meni korak 1 u ovoj oblasti: Uporedo sa "blokiranjem" cena, objavljeno je da sva Jugoslovenska preduzeda ko-ja uvoze moraju da poloze kod bankc oblmne tromesed-n- e depozlte. Otezavajudi ta-ko uvoz, kojl Je dostlgao 1-z-uzetno brz tempo, vlada ze-- 11 da smanji traznju za u-voz- nom robom, a time i po-troSn- Ju, kao 1 da donekle uravnotell razmenu dobara sa inostranstvom. Predstavnik centralne Ju-goslove- nske banke je ovlh dana izjavio da je svaki do-bavlj- ad ill poverllac u ino-stranst- vu bez ikakvog za-kaSnjc- nJa dobijao svoj a po-traziva- nja. Zahvaljujudl dc-vlzn- lm prlhodima od tran-sport- a, turizma i lz drugih nerobnih Izvora, ova banka Je sasvim oduvala llkvldnost u medjunarodnlm pladanji-m- a. All, u robnoj razmeni brzl porast lzvoza je praden JoS znatno obimnljlm na-bavka- ma robe u lnostran-stv- u, pa Je bilo krajnje vre-me da se jugoslovensklm u-voznl- clma skrene paznja na vrlinu umerenosti, Sto se uvodjenjem depozlta 1 dlnl. (Tanjug) u politijkom socijalista, stvar "svim zarom", i ne treba zaboraviti na svoje fisto radni £ke interese i na svoje oslobodjenje. Radinci trebaju bitl svjesni toga da bi i ta jugoslavenska republika bila fisto kapitalisticka drzava u kojoj ne ie i ne moie biti vile slobode I prava nego Ii je sada u Americi. Jugoslavia bi bila fisto burzuaska drzava u kojoj de radnici i seljaci morati raditi kao najamni radnici i u kojoj ce biti prisiljeni, da se organziraju na ekonomskom i politijkom polju za borbu protiv kapitalizma i privatnog via-sniltv- a. Ali ipak, socijalisti misle da bi jugoslavenska republi-ka, ali ne ona buriuaska, bila ipak jedan korak naprijed u raz-voj- u naJih naroda. Zbog toga socijalisti ne trebaju upotrebiti svoju snagu za jugoslavensku republiku, a pogotovo ne oni iz Amerike. Prak-tiinij- e je da to rade ljudi u domovini, ali opet u odredjenim gronicama. Sve Sto socijalisti mogu uciniti za tu ideju, jeste da glasaju u saborima I parlamentima za nju upravo tako, kao Sto glasaju i za druge naprodne reforme. Ali to ne smije nikako biti cilj radnifke borbe, jer njen cilj je ruSenja temelja kap'talizma i privatnog vlasniltva. Jugoslavenski radnxl u tudjini ne smiju odobravati po-kret za Jugoslaviju, jer taj pokret zapoceli su ljudi daleko od naroda. Stvar bi bila sasvim drugaiija kada bi prilike u do-movini davale jamstvo da de taj pokret uspjefi I da de naxi na podrSku najSirih slojeva naroda. Kad bi danas u domovini postojao usanok naroda, radnici bi trebali torn ustanku dati svu moralnu i materijalnu podrSku. No kako takovog pokreta nema, jugoslavsnski radnici ne trebaju za novu drzovu raditi. Aktivnost jugoslaonskih socijalista odvijala se kroz Ju-goslavenski Socijalisticki Savez. 1915. godine Savez je imao 120 udruienja sa dvije tisude aktivnih C.'anova. Pored udru-ienj- a socijalisti su djelovali kroz svoje glasilo "Radnifka Stra-ia- " koja je imala oko 4000 pretplatnika. Organ srpskih soci-jalista "Narodni GIos' fuzionirao se pofetkom rata sa "Rad-nidko- m Straiom" koja se od tada Stampala na dvije sfranice dirilicom. Za slovenske iseljenike izlazio je list "Proletorec" ko-je- g od kolovoza 1914. uredjuje Efbin Krisfan. Vrlo zna£ojnu ulogu vrSile su i skupStine organizirane od pojedinaca ili poje-d!ni- h udruzenja. Na njima se predavalo I raspravljalo o aktu-elni- m druStvenim pitanjima, Socijalisti su se pojavljivoli I r.a skupStinama organiziran'm od nesocijalista J na njima vodili oStre debate, u kojima je desto puta dolazilo do incidenoto. (Nastavit de se) |
|---|