000293
I is yrf w --г %n? ' - STRANA 4 — Jedinstvo, 5. oktobra 1 962 Iheui Arv n.ih ' a ir Ai m lu--J flejh v Jw ' i' ,e" . Ч-Т- Ц Madia rski SSSR predlozio "Ekonomski odgovor program razomzanja New York. — Sovjetski mims-ta- r lecanstva, kao edna od naiopa-snip- h lala bi prv...
| Language: | Ukrainian |
|---|---|
| Published: |
2010
|
| Subjects: | |
| Online Access: | https://arcabc.ca/islandora/object/au%3A283881 http://digicon.athabascau.ca/cdm/ref/collection/vilne/id/4126 |
| Summary: | I is yrf w --г %n? ' - STRANA 4 — Jedinstvo, 5. oktobra 1 962 Iheui Arv n.ih ' a ir Ai m lu--J flejh v Jw ' i' ,e" . Ч-Т- Ц Madia rski SSSR predlozio "Ekonomski odgovor program razomzanja New York. — Sovjetski mims-ta- r lecanstva, kao edna od naiopa-snip- h lala bi prvi korak na putu pot vanskih poslova Gromiko formi ratne propagande i pune zabrane upotrebe nuklea-zatrazio e od predsjednika rnog ovo-godiini- eg Sjedinjene Drzave su trazile da se i na ovom kao akt suprotan Deklaracip UN oruza Takodjer se predla-zz- e zasjedanja Generalns o davanju nezavisnosti narodi-ma zasjcdanju Gcneralnc skupstine UN diskusira da sve zemlje, najkasnije Zn prijedlog su glasale 43 drzave, proMa-tdjairskv- a. uskudpnietmvnei rZeadfruzlaashjedKaannjaa duanessee Repzoodluckiojalomsajadlrnzoimpruijperdalvoogmd".a sest dmejkelsaercaicijoed, ddaonnaesuprihzvaackao-nnj-ea 35, od glasanja se uzdrzalo 18, a predstavnici osta-li- h drzava bili su odsutni. Madjarski delegat Karoly Csatorday je ostro islupio proliv amcrickog prijedloga; on je rekao, mcdju ostalim: Ovaj prijedlog ne poboljsava ncgo pogorsava medjunarodnu situaciju. . . Svi mi, ukljuciv i ame-riek- u delegaciju, uvjereni sum da je ova debata beskorisna i stetna. Zasto se onda trazi? Odgovor se moze naci u licemjernim pokusa-jiin- a Sjedinjenih Drzava da Madjarsku Narodnu Republiku koriste za raspirivanje hladnog rata. Najupadniji primjer toga imali smo proslog pelka kad je ainericki delegat Stevenson pokusao da is-kori- sti moju zemlju da opravda amerieku politiku prema Kubi. Ovi koraci se takodjer poduzimlju u interesu izvjesnih americkih politic-kil- l stranaka, premda su ainericki predstavnici u drugim sluca-jevim- a osudjivali metodc koji ne idu za rjescnjem problema koji sc nalaze pred skupslinom nego da se "zadovolje raspolozenja kod kuce". Zasto bi inace Sjcdinjcne Drzave pokretale pilanje madjarskog naroda? Da li one imaju kak-vi- h dokaza o polozaju madjarskog naroda? Ima-ju li one kakve veze sa Madjarskom? To ne moze tvrditi ni jedan objektivni promatrac. Autori ovog dokumenta ili ncmaju pojma o stvarnoj situaciji u mojoj zemlji ili zatvaraju oci pred istinom i zi-v- e u svijetu svojih bijednih izmisljanja. ч Ovo pilanje ne spada pod nadleznost svjetske organizacijc i ja sada ne zelim da diskusiram sa-drzi- nu memorandunia, ali cu ipak da napomcnem da su neke pojave zaista odsutne iz madjarskog zivota, kao na primjer, nezaposlenost i sve vrste rasne ili vjerske diskriminacije. Na drugu ruku, u Madjarskoj postoji, u okviru opceg razvitka, "me-dicare" (lijecnicko osiguranjc), socijalna zastila obuhvacajuci sve slojeve pucanstva itd. £ak i ve-li- ke americke novine, koje nitko ne moze optuziti da simpati.su komunizam, cesto puta objavljuju izvjestaje o raslucem blagostanju madjarskog na-roda i punom postivanju ljudskih prava. U svijctlu ovih nepobilnih fakata, neshvatlji-v- o je zasto se americka dclegacija tako uporno pridrzava svog slanovista hladnog rata. Svi mi moramo da shvatimo da se iz ove situacije moze izaci samo zajednickim naporima. Mi smo spre-m- ni u svako doba, kao slo smo bili u proslosti, da rijesimo otvorena pitanja, ali Sjedinjene Drzave se moraju odrcci pokusaja direktnog i indirektnog mijesanja u unutrasnje poslove Madjarske. Svaki takav pokusaj, ukljuciv i sadasnji memorandum, samo sprecava normalizaciju medjunarodnih od-nos- a, truje medjunarodnu almosferu i potkopava prestiz ne samo Sjedinjenih Drzava nego i UN. Osim ponavljanja starih klcvela, koje su pobijene ranijih godina, memorandum uopee nema Sta da kaze. Ah ako nam sc debata nametne, mi ccmo i- - mati sta da kazemo. Iako izglcda kao ponavljanje, iz principijelnih razloga mi smatramo potrebnim da kazemo da je poslavljanje takozvanog mndjarskog pitanja ne dnevni red Geneialne skupstine nezakonito i pro-tuslo- vi Povelji UN. Situacija u Madjarskoj ne spa-d- a po nadleznost UN i ako UN o tome diskusira to ce predstavljati mijesanje u unutrasnje poslove jedne suverene drzave-clanic- e. Povelja UN teme-lj- i se na principu suvereniteta dr.ava-clanica- . Ovo znaci da su male drzave islo toliko suverene koliko velike. Svijesni ove cinjenice, mi pozivamo svaku de-legaciju da u interesu popustanja medjunarodne zategnutosti i pojacanja miroljubive medjunarod-ne suradnje sprijece da Generalna skupstina UN ponovo postane pozornica za tipicnu hladnoratnu praksu. Svaka delegacija koja glasa za ukljuienje o-v- og pitanja u dnevni red, dajc svoj glas za hladni rat. Ja pozivam predslavnikc onih drzava koje su za medjunarodanu suradnju, miroljubivu koegzi-stencij- u i mir da glasaju protiv ovog prijedloga. Njihovi glasovi cc svjedociti da su protiv daljnjeg trovanja medjunarodne situacije, za prijatcljstvo medju narodima i za pravilnije funkcionisanje UN. (Napomcna ured. — Gornjc je slobodni vod sa engleskog.) pra- - L Mirnt. port w llnm c rjv Red rmy toulnf iN &x. ilwt _1 Gornju fotografiju objavio je amerifki 2asopis TIME da potkrijepi svoju tvrdnju da su "sovjetski vojni strutnjaci prep-lavi- li Kubu". A kakva je to slika? Ona pokazuje jednog Ku-ban- ca i jednog sovjetskog vojnika. Samo taj vojnik nije pravi vojnik nego muzifar. On je, naime, 2lan 2uvenog pjevaJkog i plesatkog ansambla Sovjetske armije, koji je proile godine go-stov- ao u Kubi, poslije gostovanja u Sjedinjenim Driavama i Kanadi. Ime ovog muzifara je Albert Nikolajevif Gegin. Ovo je samo jedan primjer kakvim se ogavnim sredstvima sluii ameri2ka reakcija u svojoj hajci protiv Kube. Bilanca lerora u Juznom Vijetnamu: 150.000 ubijenih, 250, 000 uhapsenih Dzakarta. — Ovde e dopu tovala delegacia Naaonalnog fronta za oslobodjene Juznog Vijetnama, koju predvodi nje-go- v predsjednik profesor Van Hieua. Delegacija je vrlo dobro primljena. Predsjednik Sukarno je pruzio podrsku Nacionalnom frontu za cslobodjenje Juznog Vijetnama izjavivsi da "svaka pravedna i poStena borba naro-da za slobodu mora na kraju donijeti uspjeh ". Profesor Hieu je obavjestio in-donezij-sku javnost da je u os- - mogodiSnjem oslobodilaJikom ratu u njegovoj zemlji poginu- - lo oko 105.000 gradjana, da je diktatorski reiim Ngo Din Dije-m- a uhapsio viJe od fetvrt mili-jun- a stanovnika, a da je fltav Juzni Vijetnam pretvoren sada u veliki vojni logor. Prema rije-2im- a profesora Van Hieua, via-s- ti Ngo Din Dijema podigle su uz obilatu ameriJku pomoc 96 Krvavi teror u Guatemali Tai'aWlki diktator Ydigo-ra- s Fuentes se nemilosrdna obraZunava sa svojim protiv-nicim- a. Medjunarodna fede-racij- a demokratskih iena u svom protestu protiv terora u Guatemali istiJe da je samo u par dana 30 osoba ubije-n- o, preko 500 ranjeno, a 1,-0- 00 uhapieno. Fuentes je jedan od najvje-rniji- h podupira?a ameritke politike prema Kubl. Tamo se nalaze baze kubanskih kon-trarevolucion-era. Sa guate-malsko- g teritorija izvrJen je neuspjeli napad na Kubu u aprilu 1961. Fuentes se pos-lije ialio da mu Sjedinjene Driave nisu dosta platile ito je dozvolio da se na guate-malsko- m teritoriju vjelbaju napadaJki odredi. Saobracajne ncsrccc opasnijc od zaraznih bolcsti Pariz. — Broj saobrafojnih nesreda u svijetu stalno raste dok se o&gledno smanjuje broj karantenskih bolesti kao i smrt-no- st od opasnih zaraza koje su u nekim krajevima svijeta jol aktuelan problem. Objavljujuli ove podatke u svom demografsko-epidemiolol-ko- m godilnjaku, Svjetska zdrav-stven- a organizacija iznosi da je za posljednjih 10 godina poras-fa- o mortalitet u mnogim zemJja-m- a, osim u USA i Hongkongu. 5to se tiJe zaraznih bolesti — kuge, tifusa, velikih boginja, zu-r- e i povratne groznice I nekih drugih oboljenja, sve manje lju-- di od njih oboljeva. Kolera, od koje je prije 12 godina bolova-l- o preko 212.000 osoba u svi-jetu, izazvala je u 1960. godini oko 33.000 Irtava. Istife se da u nekim, naroJito afriJkim zemljama nedostaju medidnski radnici. U Kongu, na primjer, na oko 46.000 stanov-nika dolazi samo jedan lije&iik ili zdravstveni radnik. manjih i veah aerodroma s ko-p- h svakodnevno uzlijecu ratni avioni s bombama namijenje-ni- m mirnim selima. Oko 85 po-st- o drzavnog budzeta u ovoj go-dini namijenjeno je ratnim pri-prema- ma i operacijama. Predsjednik Juznovijetnams-ko- g fronta nacionalnog oslobo-djenj- a i sta kao je da je u prvih sest mjeseci ove godine oko 15.000 prisilno mobiliziranih vo-jnika Ngo Din Dijema prebjegb na stranu oslobodilackih snaga Vijetkonga. Nedavne izjave a-meri- Jkih vojnih strunjaka da se Ngo Din Dijem "nalazi na putu pobjede" u ratu koji vodi protiv jedinica Vijetkonga, 'on je oznaSio kao liiene svakog osno-v- a. Profesor Van Hieu je tako-djer izjavio da se sredinom ove godine broj americikog vojnog osoblja u Juznom Viijetnamu popeo na oko 8000 osoba s bli-z- u 200 helikoptera, 10 izvidjaJ-ki- h aviona, 34 reaktivna lovca, 34 bombardera, oko 60 drugih ratnih aviona, 70 tenkova i bor-ni- h kola, desetak blindiranih borbenih camaca i amfibijskih vozila. kao posebna taJka "Ekonomski program razoruianja". Obasnjavajudi ovaj svoj zah-tje- v, Gromiko je u pismu Zafiu-lah- u Kanu istakao da su UN, ne cekajuci na zakljuenje spora-zum- a o opcem i potpunom razo-ruzanj- u, duzne da pokrenu Jiro- - ku akciju u pogledu ekonoms-ko- g programa razoruzanja. U pismu se dodaje da bi UN tre-bal- o da razrade konkretan plan o perspektivama ekonomskog razvoja raznih zemalja u uvje-tim- a opeg i potpunog razoru-zanja. Kako javlja TASS Gromiko je uz pi smo prilozio i nacrt dekla-racij- e o "ekonomskom progra-m- u razoruzanja". U nacrtu deklaracije se kaze da bi opce i potpuno razoruza-nj- e oslobodilo zemlje i narode teskog bremena vojnih rashoda koji dostizu godisnje oko 120 milijardi dolara. Za 25 godina, istice se u deklaraciji, usteda od razoruzanja dostigla bi sumu od 3000 milijardi dolara, Sto pribli-zn- o odgovara vrijednosti svega Sto su ljudi do sada stvorili na zemlji. Sredstva koja se sada daju na naoruzanje, kaie se na kra-ju, omogudila bi Eiroku surad nju medju zemljama, prosirenje medjunarodne trgovinske raz-mje- ne v korist svih zemalja i zapoiljavanje milijuna ljudi. Gromiko je takodjer zatrazio da se u dnevni red ovog zasje-danja ukljuft pitanje osude pro-pagan- de preventivnog nuklear-no-g rata. U prijedlogu rezolucije se ka-ze da se propaganda preventiv-nog nuklearnog rata osudjuje kao "agresivni rat, koji je u su-protno- sti s ciljevima i prindpi-m- a Povelje UN, interetima low Kakav Bonn Moskva. — £asopis "Novoje Vremja" objavio je clanak I. Jennasova pod naslovom "Kakav mir Bonn hoce", koji glasi: Kad su prije 23 godine napadom na Poljsku nncisti poceli drugi svjetski rat, Hitler i oni koji su ga doveli na vlasl bili su uvjereni da ce zavrsiti njihovoin pobjedom i da ce njemacki imperijalisti dobiti sve sto zele. Ali, kao sto znamo, rat je zavr-se- n polpunim porazom i njemacki imperijalisti ni-su postigli ni jedan od svojih ciljeva. To je bilo prije 17 godina, ali jos nema mirov-no-g ugovora da formalizira ove rezultate rata. Sla-nj- e je abnormalno i bremenito opasnoscu za Evro-p-u i cijeli svijet. Mirovni ugovor je potreban da bi sc postigao mirovni sporazum u Evropi. Tako du-g- o dok ne bude potpisan mirovni ugovor, ostat ce nerijesena mnoga vazna pitanja od kojih zavisi Irajni i cvrsti mir i ostavljena otvorena vrata za nove pokusaje agresije od strane zapadnonjemac-k- e revansisticke fakcije. Bonski uslovi mira Revansisti vjeruju da u koliko se polpis nje-macko- g mirovnog ugovora vise odgadja u toliko bolje. Istina, oni nc poricu da svaki rat treba biti zavrsen potpisom mirovnog ugovora. Dapace u ne-koli- ko navrata su izjavili da mirovni ugovor Ireba biti zakljucen, ali pod ovim uvjetima: pivo, "pov-rala- k njcmackih granica iz 1937. godine", i, diugo, "ujedinjenje Njemacke". I tako Bonn diktira uvjete narodima koji su, pod cijenu neizinjernih zrtava, suzbili nacistickc napadate. To je paradoksalno, jer historija pozna-j- c malo primjera gdje je pobijedjeni diktirao uslo-v- e mira pobijediocima. Naravno da je bonsko sla-novis- te nerealisticko, ali se zasniva na uvjerenju da je moguce promjeniti razullatc Drugog svjet-sko- g rata. Bonn hoce povratak njemackih granica od 1937. godine. Godine 19-15- . istocne granice Njema-cke su pomaknute natrag do Odre i Nisc i zemlje islocno od te linije pripale su Poljskoj, u suglasju se sve drzave koje raspolazu nuklearnim oruzjem obavezu da prve nece pnmeniti ovo oruzie Ova obaveza, kako e receno u prijedlogu rezolucije, predstav- - Proslava 13-godisnj-ice Narodne Rep. Kine ViSe od 500 osoba prisu-stvoval- o je proslavi 13-godisnji-ce Narodne Repu-blik- e Kine u Torontu. Ve-like proslave odrzano su u samoj Kini. U Pekinsu je marSiralo pola milijuna ljudi. Novo poglavlje u zivotu kineskog naroda pocelo je 1. oktobra 1919. Pod Cang Kaj-§ekovo- m vladom Kinu su gazili i plja6kali japan-ski- , americki i britanski imperijalisti. Cang Kaj-sekov- a banda $ada iivota-r- i na otoku Tajvanu (Foi-mozi- ) pod za§titom ame-ridk- o ratne mornarice i avijacije. Kina se pretvo-ril- a u mocnu drzavu. Im-perijalisti i njihovi sluzni-c- i na Tajvanu sanjaju u povratku starog stanja, ali to se nece obistiniti. Kina je u toku proslih 1П godina postigla velike uspjehe na ekonomskom i svim drugim poljima. Nje-zin- o pu6anstvo se silno po-veca- va i vec iznosi oko 700 milijuna ljudi. Uspjesi bi bili jo3 veci da nije bilo prirodnih nepogoda. Me-djuti- m, neprijatelji u ka-pitalisti6k-om svijetu se malo govori o tim uspjesi-ma- , samo o slabostima i — ukoliko to vec nisu uSnile — kojima se zabranjuje ratna pro-paganda i predvidjaju stroge kazne za pokretacle takve pro-pagande nedostacima. To so 6ini za-d- a bi se opravdala politi-k- a neprijateljstva prema Kini, uskracivanjo njezi-ni- h medjunarodnih prava (u UN itd.) Politika danaSnje ka-nads- ke vlade prema Kini je dvolicna — na jednoj strani podrzavanje ameri-cke politike neprijatelj-stva prema Kini a na dru-go- j gostovost da joj se prodaje pSenica (ne osta-l- i proizvodi). Pravi Ka-nadja- ni sc stidc ovakvog stanoviJta i traze da se normaliziraju odnosi s Kinom, da se trgovina vo-di na ravnopravnoj osno-v- i itd. Drugim rijeima, treba i u torn pitanju po-stup- iti onako kako je naj-bolj- e za Kanadu i svjetski mir, a ne slijepo izvrsavati zapovijedi Washingtona VITALNI SLONOVI Prilikom nedavnog prebroja-vanj- a zivotinja u Nacionalnom parku u Keniji najvede iznena-djen- je predstavljali su podaci o broju slonova u ovom rezervatu. Ustanovljeno je, naime, da ih ovdje ima vile od 14 hiljada, a pretpostavljalo se da ih je naj-vi- ie tri do fetid hiljade. mir hoce s odlukom scfova vlada cetiri velike drzave u Jal-t- i i Potsdamu. Treba drzati na umu da ovo nisu njemacke ncgo tradicionalno poljske zemlje. Nijemci su ih oteli Poljachna. To se odnosi na dio bivse Istocne Prusije, drevno poljsko Pomorze (priinorje) sa gradovima Gdansk i Kolobrzeg, koji su Poljskoj vraceni poslije rata. Po Potsdamskom ugovoru dio biv.se Istocne Prusije, kojega su osvojili Teutonci, pripao je Sovjelskom Savezu. Nema potrebe govoriti o dugackoj i teskoj borbi koju je vodio poljski narod proliv pruskih i njcmackih napadaca. Dovoljno je sj)omcnuti da jos u jedanaestom stoljecu, kad je Poljskom vla-da- o kralj Boleslav I. poljske su se granice nalazile zapadno od Odre (Oder) i Nisc (Niesse), Szprewe (Spree) i da nije bilo znaka "teutonskom duhu" u dolinama Warte i Vistule, ili u IIazovsze, Kujawy, Pomoize i Sleskoj. Ove zemlje polpalc su pod pru-sk- u vlast mnogo kasnije i pomoglc Prusiji da pos-tig- ue dominantni polozaj u Evropi. Sve su ovo dobro poznate historijske cinjeni-ce. Kakvo pravo imaju zapadnonjemacki revansi-sti da traze "povratak" ovih zemalja? Oni su ih "dobili" puteni oiiizane sile, ali je doslo vrijeme da sc povrate njihovu pravom vlasniku, poljskom na-rod- u. Taj proces pospjesili su sami njemacki im-perijalisti kad su zapoceli osvajacki rat u komc je Poljska bila prva zrtva. Nije nikakva tajna da je nacisticka vlada namjeravala unistili sav poljski narod i zemlju germanizirati tako da Poljacima ne ostane ni traga. Poraz nacisticke Njemacke u ralu kojega je zapocela omogucio je ispravak historij-ske nepravde i povratio poljskom narodu njegove zapadne zemlje, kolijevku poljske drzavnosti. Nema nikakvog opravdanja, legalnog, politic-ko- g ili drugog, za "rrstauraciju granica od 1937. godine". Poljske zemlje nikad vise nece pripadati njemackim vcleposjcdnicima i kapitalistima. To jc rijeseno jednom za uvijek. (Naslavit cc se) |
|---|