000188
м 3TRANA 8 Reakcija se koprca U Australia, Juznoj Afria i Fanami poduzeti su koraci za sabranu komumstidke partije Amenclci japanski car Mac-Arth- ur isdao j nalog da se is-t- o ufini u Japanu. U kanad-sko- m pcrrlarnentu pao je pred-lo- g da a sabrani "komunis-nft- a i siicne akUvnorti"....
| Language: | Ukrainian |
|---|---|
| Published: |
2010
|
| Subjects: | |
| Online Access: | https://arcabc.ca/islandora/object/au%3A283868 http://digicon.athabascau.ca/cdm/ref/collection/vilne/id/4139 |
| Summary: | м 3TRANA 8 Reakcija se koprca U Australia, Juznoj Afria i Fanami poduzeti su koraci za sabranu komumstidke partije Amenclci japanski car Mac-Arth- ur isdao j nalog da se is-t- o ufini u Japanu. U kanad-sko- m pcrrlarnentu pao je pred-lo- g da a sabrani "komunis-nft- a i siicne akUvnorti". U SAD Yrhovni sud je odobrio utonnicsnje sekretara Komu-ttisof-te partije Derwiisa. U vim xeroljama nastaio je ko-меЈап- је. pojadano raeptriva-nje- m ratne hieierije. fits м dogodilo? &to J to to-liko usbuniio medjunarodnu reakciju? 4to ih toko ufur-bon- o gord na hitierovski put? Toe je moguce da i komunto-tif- ti pokret u kapitalisticTrim semljama najednom toliko po-raet- oo da su se kapitalirtWke yiede nasle u neposrednoj otxisnosti? AustroJska vlada je prdlo-iil-a sabranu Koraunisnclce par- Џ§ dssslafc dona nokon odr-isvon- ja uspjeinog kongreea mira MaJanova raststi£ka via-d- a Julne Afrike jo odluftla na Ш korak koo resultoi rastuceg naprednog pokreta roedju cm-dtn- a Julne Afrike. MacArthur Џ iidao fro! diktat nakon su brojne japanske organisacije, teedju niima japanski ucenja d. ustali protiv izgradnje am-rt&- ih vojnih bata na japan-ko- m toritoriju. Draw J istu-pi- o aa sabranu "komunistic-kl- h i iltcnih aktrvnosti" u vri-jem- e odrfavanja Drugog konodtkog kongiosa mira. Ooo ito inedjunarodnu re-ekd- fu tjera na hitlerova&i put j bojasan prd raetuctat po-kreto- m sa obranu mira. Pocetkom aprila u u ived-sko- j i odrikm historijski sa- - ov „internacionalizam" Ljudi od eselptsticke Rod-niik- e Borbe" imaju obicaj da su naxivlju "marksistima". Tko je marksista on je borae pro-tiv kapitalistickog poretka a sa sodjalhKrm. Sva borba koju eeelpisti vode saetojl se u gro-mogbsn-im rijecima i irasama, kojo na oko isgledaju vrlo ro-voludona- mo, all nemaju nl-kak- va znaoaja ni ofekta, jer nieu popracene akdjama. Cud-n- i su to marksUti u koje ame-riik- a vladajuoa klaea ne dira u momentu uiurbanih pripre-m- a sa svoj osvajockl rat. Mi ne rtamjefovomo da sa-poUnje- mo potemiku sa ured-Tfki- ma "Radmclce Borbe". oli ne moiemo a da ne iepricamo naeisn fitoodma kako ti ijudi giedaju na pitaaje intemado-naNsm- a. lljihov pojom inter- - nadonojisma je slican pofera kafeg podriavaju Movd i svi dmgi renegati 1 otpadmci rod-nsiko- g pokreki i marketsma. U jednom od posljednjih brajeva "rVidnieke Borbe" nje-s- M urednid pi da su u "- - dmetvu" ргоЛкЛ govor G. Georghiu-Dei- a na aeedanju bifcrmadonog biroa u no novembru profle godrne u bo-rne su. na svofe veHko sapre-paitjefij- e. поЛ sHredece. fteni 9imv, ffiaaonaifiJsfvaa1 1 jv— onacJjt "~" leeee drug Safyn — ko je spreman da Ш SSSR bex prtgovora, bee kotebanja, bee ueiova, jer je SSSR baea svjet-sko- g revoHrdonornog pokre- - tat. a saWta kretana napred tog revoludonarnog pokreta, nsmoguca je bee soJtrte SSftR-- a Ko mislt da ttti svjet-sk- i rerarudonarnt pokret sao-bttase- cl i idud protiv SSSR. toj ide protrv revoKtcQe. tej se oboveeno kotrija u tabor ne-prffarto- ija revokdfe.N Ove rijeci su jaene I sbvot Hve: Ako je netko prodvnfk SovfeWkog Sareea, bee raekke ne koji nocln on Ispoijevao svaj anttsovjeteki ssav, on #e i ne moie bW mtei-rodonae- st. tnternadonaltst je onaj kofl shvaoa vodecu ulogu Sovfe stanak Slalnog komiteta Svjet skog kongresa pristahca mira, koji je zatrafio zabranu atom-sko- g orufja t proglasio da 6s covjecanstvo imatrati rortnim xlafinom onu vksrJu koja prva upotrebi atomsko orufje protiT ma koje drug xemlje. Tu de-klara- dju kongresa potpisali su miltoni ljudi u djeJorn svijetu. Uzbuna na kapitaUancTtoj stra-n- i svijeta naetakj je kao rezul-t- at t dekkaracije. Tatto ih je toliko pogodUa? Agenti imperijausrJ£kih zavo-jeva- &a neprestano trube da Sovjetski Saver ugrofava mir, da j on ogreeor. Mdjutim Sovjtoki Saver ne amo da ae ne uxbunju) zbog deklaradj Svj#tkog kongreaa, vc tov-jto- ki narod daj najvcu mo- - gu6a potporu toj d#klarodji. Oni м ne boje da 6 covj-danttv- o njih progkwiti адго-rom- l Covj6amtvu n praosta) drugo ngo da stvorl аакибзк da Џ tkikwadja SvMiog longr— a pristaiioa mira i5-xva- ia komdkmi u rakdonar-nl- m krugovima kapitalieticTcog tri#ta xato jr и oJ#caju po-godje- ni, poito oni imaju na-mjr- u da prvi napadnu Sov-(toi- ci Sav atomskim bomba-m- a. Nwna sumnj, dvklarodja Svjtokog копдгча pristalioa mira tavila } u wagodon po-loi-aj krugov koji pripramaju crioawki rat protiv ekmokrat-ki- h 1 iOd)oiitiftlh mnatja Oni woda tokaljuiu ivoj bl)t protiv komuniata }r iu oni najdoalMniU bord sa mir. No takv mf пШа im n 6 po-moc- i, naproUv, pomoci da ih e )oi bolj upotna. Agror f ona xmnlja ko)a prva upotrebl atomtku bombul Njih skog Saveza u opcem preo-brafa- ju ljudskog druitva i ko-ji je radi toga spreman da bezuslovno stojt na njegovoj stranl. Covjek bi potnieUo da ce "raarksWi" od "Radnigke Bo-rbe" uprkos svlju svolh raana 1 nedoetataka ipak bit! u s4a-nj- u da shvate istlnltost i ai-no- st to teze, kao Jto to hva-caj- u ohiini radntei koji nema-ju nl stoti dk) marksWkog inanja kojeg posfeduju ured-ni- d "Radnicke Borbe". All oce-kiva- ti neito takova od njih je Wo kao oceklvati da ce po-vee- ti neku akdju uperenu protiv kapitaHtma a sa sodja Hsam. Oni su u stupdma svog Ueta na jedan proetacl:!, mo-9- o bi se red heretovski noem uetCrH proUv te Mernedonate- - Uclce ! Sta se mole reel sa Ijude koji se na taker nadin odnose prema tvrdjavi demokrcrtekog i sodjoits+iclcog tsbora svifeta. Sovjeeskom Sovetu? Ke moie se red drugo nego da su oni na strent kapHagima, nfegovi brontod. Takav stav nema ni ita saMniAog sa matketc 1 mternodonoilsmom. lUMMTnnih uj;estavetMkth grtmefefltUh pWa dobijete na 116 QUEEN STR. W. Toronto — Phone TR. 0212 ' Ctjens Jedan delar po kemadu. PredanizahtjeviKongre-jSkupstineDeka- na od Gan-s- a mira federalnoj vladi , . . n r ,. ,, (Prenos sa strane 1) ce mira Kongres najoStnje protestira protiv pohajske pre-maci- n# ureda Mirovnog ko-miteta u Montrealu i drugih postupka kvMikih vkorti. Zatim Ц izloimo da Kanad-- ski kongrw mira namtaava da povd kampanju xa a-kupl- ianj potpuw sa cWckwod-j- u Starnog komitta Sv}tkog копдгма prietalioa mira, u ko-j- oj e pord aahtjva жх sa branu atoawkog oruja pro glaiuje ratnim ziocmoMa onu viadu koja prva upotrebt atomsko oruij protiv btto ko j drug MBtlje. U prdtavd je Msknuta jakoet mirovnog pokrta u vi jtu i akUvnoct Stainog kom-iteta Svjtekog kongfa pri stalioa mira. Na kraju c apelira na via-- ] du da м oxbiljno saun ko-li- ko sa obranu atoawkog oruija kroc Ujinjm Nadj toliko } sa "otvaranj pregovo-r- a koji bi dovli do svrfotka sadainj trk u nooruianju 1 hloenog rota . "Mi no uvjrni, — volt m u prodttavd, — da sadainja vlada Kanad, oko postupi n#-savie-no i odrijeiiio po ovom pitanju, mat da apocm jd-n- u novu em modjunorodnog rasumjvanja i saradnj. Yci-n- a viada u svijotu 6s va pod uprirHi". Minister vanjskih poslova FNsarson j rkao da 6 prd-stavk- u podnijti orrtalim clano-vim- a viod. Zatim j odmah prao da napada Kongres, a naro&to sennog Dr. Endicotta. (IVamon je limrdju oMalojr utao prolir iklju?fnj JuRo-latl- jr z StJflKkoir копкгта priMalira mira, o {emu opJIrnl-j- e javljamo na drugom mjettu.) ALBANSKI GRADJANI VRA TOJ ODLIKOVAWE Ministar spoljnih poslova Ш Albanije predao je jugo-slovensko- m poslaniku u Tlranl notu u kojoj se navodi da Mi nistarstvo spoljnih poslova NR Albanije vraoa jugosloven-iko- m pretstavniitvu jugosk-vensk- a odlikovanja kojima je odlikovana grupa albansklh gradjana. Albanskl gradjanl su odbill da nose odlikovanja primljena od vlade koja je rasobltcena kao banda ubica iipituna. INFLAajA DOLARA InHodja se eve vise odroJa-v-a u SAD. Kao poslediea toga cena dolara vec 1946 godine blla je na medjunarodrrom tr iiitu oko dva puta ntikx od njegovog zvanienog kursa ko-ji je bio utvrdjen 35 dotara sa jednu undju ziata (undja — 31.1 grama). U Parisu na sio-bodn- om tribitu cena undji ski-t- a isnosila je 90 do 88 dolara, u lisabonu — 66.4 dolara, u Hrnu —- 70 dolara. POTRAGA 2etr M м dtpiitvaH м Nlkl-- SmHJaRa, ked СмрМ. Kettko mi Je, poznato, en ce Je Mrtazie negdje k Sudbury. Imam da mu aaepjim vrte vai-nih петМ Is itarag VraJa, pa ga meXm da ml e Jati, Ж ako on tam ne naldje na ore, motim IHa- - ece ,,Jedrrrttva', da mi Јте o nje mu, na Ito tin e unapred zahra-IJttJe- m. Гатао 1л!(, (ПаИшас), US Union SU Vancouver, R C, Mnego potdrars rim radnkitiva Kanade peredom radnHkog prainik Ггтв maj! Golden Grain Bakery 153 Brady Street. Sudbury. Ontario. (OraJ ogtaa hnesimo u zakalnjenjem Jer smo ra Vmm pri mtti za Frromajnko izdanje. Mothno da te to vraH). JEDINSTVO Cetvrtak, 11 maja, 1950. leruury i ur. cuiiiGuiia Kanadski kongres mira pnredjuje mirovne skupStme u svim vecim kanadskim gradovima (osim u provindji Quebec, gdje su takve skupitine sabranjene), na kojima ce govoriti Dekan od Canterbury i Dr. James G. Endicott. Prva od tth skup-itin- a odriana je u Ottawi 9 maja. a druga se odriava vede-ra- s (II maja) u HamiHomL Haepored sa oetaia mjessa je Л- - jedeci: Windsor London Timmlns Lakehead 14 17 19 maja. (Pad Artkut i Гг1 Wiffiom) Regina „ 22 maja, Calgary 23 maja, Edmonton 24 maja, (Dr. Ddicll) Vancouver 24 maja. (Dkaa i CaLlttbury) Skupstina je trebakx biti i u Vinnipegu, aii je o4kasena ueHjed popiave. FHoetoji mogucnoet da ce usltjed toga bit! pro-mje- na datuma skupstina u drugim mjeetima na Zapadu, pa fttaod trebaju da se ravnaju prema lokamim oglaeima. TORONTO — SEDNICA VKIS Orgamsadja VKJS u Toronto (East) odriava svoju redov nu sednicu u petak, 19 maja, u svojim prostorijama ne 316 Ontario St. I-o-red drugih vainih pitanja u ved sa budueim aktrvnoe-Hm- a organisadje, na ovoj ce se sednid podneti i hveitaj sa lei savrienog Mirovnog kongresa. Vaino je da tvi claaovl do dju na ovu sednicu. Sednioa pocinje tacno u 7.30 uvece. TITO I STEPINAC "Naea Nada", glasilo Hrvat-sk- e Katoli6ke Zaiednice dono-s- t clonftc "Tito i Stepinac". U akmku se govori o rezultatima nedavnih jugoslavenskih "iz-bor- a" pa se izvodi zakljucak da je hrvatski narod "svim sr-ce- m i svom dusbm protiv Ttta, a za one svijeUe ideale, koje predetavlja svojim poloiajem. iivotom 1 trpljenjem Hrvatski metropolita". Ovih dana smo takodjer 2i-ta- li u jednim novmama da je ustaiki list "Hrvatska" it Ar-gentine objavio ovaj Sonde: "Edward Corssi, industriski komWoner New York driave, koji je nedavno boravio u Beo-grad- u, napieao je u "New York Herald Tribune" od 7 janua-r- a o. g. poduH intervju s Ti torn. . . . . ."Kada scm ga pitao o Crkvi u Jugoektviji, posebno o nadbiskupu Stepirtcu, odgovo-ri- o Jo: — Ako ietite znati, kako ml poetupamo s Crkvom u Jugo skxviji —- hajdete i pitajte sve cenike, a ne mene! . . I, vra-oaju- ci se narod na Stepinca, on (Tito) rekao je: — Stepinac dugujo svoj Si- - 12 maj a. maja. maja. vot men) Da qa mi nismo po stavill pod sud t smjeetiH la mo kamo spada, narod bi ga hncbvao Vi u Amertd — pro duiio je Tito — ne bi takvog izdajnika tolerirali rUti Jedon momenat. Stepinac je tfettron kraljevski, odm toga, on je do-bi- o na teiini". . . Ako cemo vjerovati "Naioj Nodi", koja takodjer puee u ustaiki rog (usprkoc toga ito je Giavni odbor HKZ nedavno zabranio urednid Boric da ne xabada no u politikul) Stepi-nac je simbol antiiitovskog ras-poioien- ja hrvatskog naroda, a "Hrvateka" istice da mu je Ti to spado iivot od istog tog na roda. Tko Je od njih u pravu? Od govor prepuJtamo citoodma. POTRAGA Trail se Anton Crietii rodm aa otoka Krka, elo Gibanjin. U Kanadu Je doiao prlje nekih 23 godine, potlednja poznata adrea mu je blla V. O. Kinuna, Alberta. Mollo bi iiUoce --Jedinatva" ako Uta znaju o pomenutom Antonu Grietiu da ml lave na dolle o-naf- enu adrreu. Trail pa njeROva malVa Iz ttarog kraja. V. Grlttif, 370 Montague SI, Sudbury Ont. Pakeli sa liranooi za Jupslaviju Sada molete pottati pakete, svakl po 20 funti, koKko va Je vIJ. Mi WJemo takve pakete koji sadrle kavu, maat, ne-oulJuM- enu ri, кмегНгепо mMJeke, hi pen, kruptrl cm! papar ltd. mtte po bitten svih artlkaVa UJe peedJuJemo kao i sa drag iftformaeije o WJanJu pakeU na: PEOPLES TEA AND COFFEE Co., 2GG Queen St. W., Toronto, Ont Tel. EL 7832 Na prodaju dva akera zemlje i kuca 2 akera zemlje I nova clgtana koa м lrl oba I omanji pronlor, koji e moie npotrebiti za Slvalu obu. Sve noderne udobnootil elektrika, telefon, kupatilo, hladna I topla voda, koja grije ilektrifni automatkki lenk. I pod cijele lue podrum aa furnenom i udobnootina za pranje ve&a. V dvoriita e Jol nalaze dvije omanje zgrade a giralom, koje м mogu npotrijebiti za kokoSi, kravu, konja Hi zaSto ko fell. Zemlja je dobra za avakovrsno povrte, koje vrlo dobro ua-pje- va u ovom predjrlu. Iraa nelotiko mtadih voakai Jaboka, treianja, breaaka koje tek pojlnja Imati plodova. GJena $900.00 Ako ko iell koji aker zemlje vile mole knpiti pokraj Vult, poito preontaje Jot letlri akera zemlje koji м prodaju na akere ill na lotove, ill ako ke iell eijelu farmo, koja ima € akera, te a kueom eijena joj Je 12 kiljada dolara. Parma je bllzu Qoeen Klizabeth Highway. Za informadje obratite r nat JOHN N02INIC, Cumberland Ave, K. R. No. 2 FREEMAN. ONTARIO. Telefon t Barlington. 2902 I OBJAVE VANCOUVER — BANKET U petak, 19 maja o. g. odrfot ce se BANKET u no pro-sla- ve Vrstanovljenja Jugoslavenskog doma u Vanoouveru. Sa proraenom iroena, od Srpskog na Jugoslavenski dom, udoreni su cvrici temelji ovoj nasbj narodnoj ustanovi u Yancouveru. Mi potivamo nai narod Vancouvera i okolice da nae po sjti te veceri 1 da sa svojim prisuetvom uvelica ovu proskrru. Na banketu ce biti na.rainju pecene janjetine i drugog {eta i pica. Banket ce se odrfati u domskim prosiorijaeKX na 767 Keeier St. Focetak u 6 satl uvece. Svi nam dobro doUi. HAMILTON — SJEDNICA VKJS Organiaacija VKJS u Hamiltonu odriava svaju redovita fedmcu, u nedjelju, 21 maja, u svojim prostorijama na 24 & Beach Rd. Sredtfea po&ije u 1.30 poslije podne. Nuino Je da vl eta-no- vi dodju na ovu sfednicu i da dodju na vreme. Tajnlk. HAMILTON — IGRANKA Jugosloveriski klub RPP u Hamiltonu priredjuje igranku i veceru u prostorijama VKJS na 243 Beach Rd., u subotu, 13 maja, u 8 sati uvece. Za igranku svira mladi tamburaiki sbor pod rukovodstvom Steve Bratine. Odbor. WELLANI) — SJEDNICA VKJS Organisacija VKJS u WeUandu odriava tvoju redovitu sjednicu u nedjelju, 14 maja, u Ukrajinskom roxsnicVom domu m Ontario Rd. Net sjednici ce se roepravljatt o vrlo vofnim siWMima or gonisodje - je nuino da svi cVmovi prisustmju. Pooetalc --jednice tafno u 10 sat! prijo podne. Tcrjnllc TORONTO — SJEDNICA RPP Klub "Advance" RPP u Toronto (East) odriava svoju re-dovitu sjednicu u cetvrtak, 18 maja, u prostorijama Mokedon-sko-g doma na 386 Ontario St. Ova sjednica ima vrlo vainih pitanja na rjesavonje pa je s toga vaino da svi clanovi prisustvuju. Pocetak sjednlce u 8 sati na vecer. BAZAR VIJECA U KIRKLAND LAKE Tamburaiki zbor Vijeoa Kanadskih Jusnih Siavena prkc djuje basar sa bogatim isborom rasnovrsnih predmeta. Baser ce se odribtl u Ukrajinskom radniclcom domu na 23 Hudson Bay 12. 13 1 15 maja U subotu 13 maja, nalasiti ce se u noJoj kofoniji delegoH iz rainih mjesta Sjevemog Ontario, jer ce drugog dana, na 14 maja otpoceti okruina konferendja Vijeoa. Ovim putem potivamo svo noie prijatelje, da nae posjete га vrijeme basara, pogotovo da posjete naiu dvoranu u su botu gdjo co imati priiiko.da so porazgovoro 1 posdrave sn naiim zemljadma iz drugih mjesta Sjovernog Ontario. Svi nam dobro doili na bazar I Odbor xbora. WINDSOR — SJEDNICA VKJS OrganlKicija VKJS u Windsoru odriava svoju redovitu sjednicu u nedjelju, 14 maja, u 2 sata poeHjo podno u pro-storijama Ruskog narodnog doma na 1220 DroulUard Rd. Sjodraoa Je vrlo vaina 1 potrebno Jo da svi clanovi dodju. Tajnilc a i i i u Ekspresno slanje pakefa Jugoslaviju, svega 15 dana do mjesta isporuke, bez carine, i uz garanciju protiv gubitka, Aaljem: brain, airovu kavu. Wer, riiu, tpagete, aviejaku mast, eaj, eeea, fokoladu, mlljeko u pralku, aapun ltd. u an-duei- ma ratne veiMne, sa minimalnu cfjenu od f 12. — do f9. — Vrijeme proiail, sate piUt odmah sa eijenik. VrMm takodjer razne prijevede, sataIJam raiea pueomoja t dajem razne Infermaeije. FRANJO STARMAK, 208 RUSSF.I. AYR OTTAWA, ONT. Tel. б— TW шгтшвшвВЈнтншшшгл Pokloni -- Gifts za Jugoslaviju IlKAA.SOi 100 funti aa prerozom do Rljeke . . 19.00 " "do najbliie ctaniee primaoea $12.00 u теота Jakim OSN'ADURG vreama. j eaa.ea a rt a %. mti a.aSSt _ a. a 4 1 ШМЛЛ u s.iuutiMAi ui izoor гпапјш I Tecin M uz nere I perotjne Cijene. Zatraiite djenike, il{ narutite pre-- ma Talem. ukuau I Ted oglaienim kefflbmaeijama. Moiete hi nakoratl ami hranu. nolenu i noru robu I are to ielite U otpremiti, eatm CAVAUA. uoaunte teean рорм aa алгрот кот niir. uiprrmne ctiw pTijfic. SINGER ftlVAcK J maMne i bieikle, ialjem najbolje rnte рото1јпе cijene. DtliYDRO-STREITOMYa- N, Sulfate, "'" a- -r Ve 11 W ~ "ЧИЈ 1711 — Ukljueiro. koji ae apectjalno trail od lijefnika u s JuglaTiJt. QJene omjerene a HJek najboljt, атЈе! U trorniee. П1 kl nTimnmi eitm e tttrrcf ivrVSVIU ППППЛ. ?S li VIMA, kao nahlgunrtjl, nalbrfl nan, male ie kuplje, all O Je sato otprema ezpreana. ItkomtKe eru prilfka I poialjite I u 47 те Ko ielite SToJtma. SAKA OTTREMA OSIGURAN'A JE KOD NAJVE-CE- G DRUSTVA. Pilite na- - GEORGE SIGMUND, RcRd 1IM IUkon Street, 8 Montreal 2i, Г. Q. Canada I ЛГНЈЋЈШШШВЈШШЕЈШШЕЈВт |
|---|