000221

• Language: Ukrainian
• Published: 2010
• Subjects: Psi; Mira; Kad’; Rata; Kon; Puta; Sila; Rani; Lorn; Brat; Jama; Nasi; Simo; Tora; Siamo; Elom; sami
• Online Access: https://arcabc.ca/islandora/object/au%3A283744; http://digicon.athabascau.ca/cdm/ref/collection/vilne/id/41858

X SUD CRNIH LJUDI ShftJtie ft ttk t tttvJmta amtrakmg crnaikog lisu "Pitts-burgh Courser" obfailienog a tzJottja od 7. fttU: L Kcniji, isto£xu Afrika, fci&ca bijehh kolonista odazela je uro-dienicts- va njifeara naj&ojm zcmlju — si lorn. Prvobitni vlasaki zcmlje baccnf m u bijedn i iroma£rvo, nnhov je cuftn zivota korumptran i jr.iitcn. Uni i tudimci u vlasti-to- j zemlji. Fred tri godine uxodjenici su se pobuntli. "Oni № se organizirali i poieli boriti protiv bijclih nasefje-mk- a ko;i su im oduzeli zcmlju Tako e naatao pokret pod imcnom Mi j Mau Za sve ovo vrijemc u-rcn'ie- njci se bo au povratak svoje zcr Ire. all u zapadnom svijeru se jmo govori divljaclcim postupci, гм ovm Ma Mau Hntanci su poili u tentorij Mau 4=ii otrov om i vatrom zasuli ovc 'J-apan- e, gladne gmpue urodje- - ni Kih norara Mau Mau je gotovo Ve je to dobro ako c'emo vjero-- Kineski kapitalisti su izabrali socijalizam (Nastavak sa-'st- r. l) тга iiulustrijske i poljopri-nln- o robo bila je na naj-- i i-- cm nivou kakav jr ikadaj pr.tignut. Bili smo Kradjani Kino, trrudjani zomljo koja je sto tf'dina bila unutar podije-Ijtn- a i ugnjetavana od stra-n- e imperijalistiakih sila, a ponosni na uspjehe narod-n-c vlado. Sva kineska zem-Ij- a. ukljucujuc'i Tibet, Sink-jan- g i ostale udaljene po-graniC- ne oblasti, bila je uje- - dinjena kao nikada ranije. Otpo6eli su veliki tfraditelj-sU- i projekti i oni se takodjer ostraruju. Xarod je to sve izvrSio pod vodstvom Komunistiakc partije. Ako naS ustav govo-r- i da je Kina krenula putem ka socijalizmu, on govori u ime svih. Socijalistiaki sek-to- r na§e privrede se razra-sta- o, i sada baca u zasjenak ostatak kapitalisti6kog sek- - tora. V prvoj polovini 19бб. go-di- ne 80 Гс proizvodnje kapi-tahstic- ke industrije u ovoj zemlji poticalo je iz tvornica koje su proizvodile robu za driavu i ispunjavale driav-n-c narudibe. Tada je grad-sk- a krupna trgovina preSla pod drfavnu kontrolu. Ve-cm- a selja5kih gazdinstava 7 mlje krenula je putem ka s"( nalizmu i ukljudila se u pihoprivredne proizvodja6-k- c adruge vati itampi niSc zerr.ije Isto tako se opratdavajj rep re ivne mjere bijele manjine u Juz OOj Africa protiv urodjenika koji- - I таа -- e suom oauzetz njtnava ze raJja. N'csj ni najmanje kfoaosu . da se postupci bijclih Juino--1 Afnkanaca smatrara zlocsnom pro-tiv covjecanstva. NaSa §tampa re ravnoduina. Mi smo isto take ravnoduim prcma aspuactjama Aliinca. di bilo ko;eg afri&og i(J azyskog na-rod- a koji ustane protiv svojih bt-jel- ih gospodara i boii se za siobo-- du U natem propagandisticlcom I leksikonu on i su teronsti, buntov-nic- i i fanatki, a ne patnott koji se bote za svoru zemlju i slobodu. Ni u natoj vlastitoj zernlji ne-rr- u nactonalnog gfasa koji bi pro-govor- to protiv ncpravednih postu-pak- a prcma rr.injinama. Ubijstvo jednog crruckog djecaka (Till) ne ie пак? na osudu najvtieg rajesta. Pucanje u стмАл vedenike btt ce docckarto grobnom iutnjom Crnaclii gradjani, ix%rgnuti naj- - njegovo djelatnosti se se vise ograiucavala. Vec smo vidjeli da je kapitalisticki put bezobzirne trke za pro- - fitima bio zatvoron. rner- - gidni pokret 'Wu fan' (Pro-tiv pet zala), t.j. protiv pot placivanja vladinih Cinovni-k- a, protiv izbjegavanja pla-can- ja poreza, raskradanja drzavne imovine, Spckulant-ski-h mahinacija sa drzav-ni- m narudibama i sakuplja-nj- e ekonomskih informacija radi privatne spekulacije (u 1052 godini kada se to bla-gonaklo- no objaSnjavalo) — taj pokret nas nije ostavio u sumnji. Mi kineski kapitali-- j sti, koji smo smatrali kao svoj zadatak da utvrdimo kakva je situacija, kakva je politika nase vlade i kakvi su zakoni druStvene nauke, sve jasnije smo shvatali ka-k- o se stvari moraju razvija-ti- , shvatali smo da je socija-lizam пајјаба snaga u Xovoj Kini i da je nista ne moie zadr2ati. Danas Kina napreduje ka socijalizmu, koji zna£i kraj kapitalistiCke forme vlasnis-tv- a. Ali mi, nacionalni kapi-talisti, nismo bili izvInSceni onako, kako je bila izvlaSde-n- a nepatriotska birokratska burioazija, orudje imporija-lizm- u. Suradjujemo u pro-ces- u uclanjavanja nasih pre- - iliiTnpfi ii oHn1iti?kii nkn-- i nomsku strukturu. u njiho-vo- m prevodjenju u vlasnis-tv- o cijelog naroda, mimim ObZirom na svedriavno, I put.em promj1ene, posreum--uiraJvl„janl-! je i planiranjo pri- - tvom drzavnog kapitalizma i.de kapitaltzam Je posta--И PoUtifco zravnavanja. in- - sve nepogodni.ii. oblast Prema politici izravnava- - 17 is — GODlSSflCl' I L' L% K IH C ST A A K 4 Sna2an udarac u zapor zeljezmh vrata celtje. s ukom i kletvom uguran kljuc u brau. navijestio nam h redovno dolazak { odlazak desetalca i stottna naih drugarica. nasih majki i sestara u prvom katu, u celiji broj 11 ustaske policije u Zagrebu. Ulazi Dragica itotko, mlada iinovnica, koja pod najteiim batinama i mukama nije htjela odgovoriti us-taa- ma niti na jedno pitanje. Ulazi Andjela Cvetkovid. tvortucka radnica, kojoj su ustaski psi ponudili da etupi u njihovu sluibu, da bi oj za uzvrat poklonili zivot, sto je ona s gnuJanjem odbila. Ulazi Brodaridka, majka dvoje djece, koju su tukli i mudili da prizna gdje joj je muz. otac doje djedice. Ulazi Desa Skataric, mlada iena, koja s puno na-ivno- sti i vjere govori : "Rekli su mi da cu biti ovdje samo dan-dv- a, pa onda kuci". Ulazi mlada studentkinja, koju su zatvorili zbog shenosti, a driat de je dok ne uhvate "pravu. Ulazi mala cetrnaest-godilnj- a djevojdica sa smije-hor-n rherkalbiriisusiukmzaniiiemon:i"о—Uбкhпuvаsa,ttaikllieaos—udmadesaamjmejeusmtsooejbmeb.orgaaat obpdramarttaaihz.aznin"na.ates,. U toku dana pojedine su odekivale da ih pozovu na preslusanje, ali to se vtIo rijetko dogadjalo One. koje vcA nepravdi, poziajj sc di bj du rpljii, oprczni i umjercnt a rcagiranju Savjetuje un se da jc rupredak srvar pnw'ete. Sve оло tzgteda cudno-at- o u rvtjetiu spontanc rcakdje na no-mi- rc u Poznanu, Polpka, proJlop tjedna. Izgledalo te kao da re nardam-pa-t progewono. aiell Washington. Sta Department jc izdao аџчп o dogadjajeaa u Pornanu za nepu-n- a 24 vita. Ovo je btto ne&o vn-jedno- ga. " Odrpane, gladne poikc ittve (tralpih crvenih konamista ux us tale proti sojui grubih, bezboi- - ni, neoccsantn gospooara. lo e btlo neito da se idi! To e bilo neito u tto se Sjedi-ncn- e Driae. prirodno, ne ce mi-Ci- at, all (c ugutno dati na znan;e da su njczinc simpati na цгаш onUi kofi e bore za slobodu Pripadnici Mau Mau nikad ntsu naiili na tako raziimijcwnje ruse %!ade. nja proizvodna sredsta do potpuno preqi iz kapftalisti-eko- g u jano vlasniStvo. To znaci da 5e kapitalisti i da-Ij- e dobijati u odrodjenom , periodu zakonom odredjenu mjeru profita, ili, bolje re-6en- o, odredjenu visinu inte-res- a na investicijo koje su ulozili ц tvornice pod zajed-nicko- m diiavnom i privat-no-m tipravom. Osim toga, prirodno, kapi-talisti koji ostanu na radu, dobivat ce plate i polozaje prema njihovim sposobnosti-m- a i mogu i dalje razvijati svoj talcnat. O onima, koji zbog svoje starostiili iz dru- - gih razloga ne budu токП raditi driava ce se brinuti. Sada je jasno, znJto su te mjere na§e vlade duboko u-tic- ale na rodoljubive kapi-tnlLst- e, i zasto ani to mjere odusevijeno pozdravljaju. Objjtlfeno н littu JeJmsttenib Itbosloiatkih uudikata "Prace' Prag 196 goJ Zagreb. — U osvrtu na borbu u атепбкот kongre-s- u oko pomodi Jugoslaviji, "Vjesnik" pi5e: "Sto so nas tiCe u 6itavoj ovoj stvari пгјс uopde bitno da li ce Jugoslavija ill neke drug© zemlje dobiti ili ne a-теН- бки ротоб. Jer, s jedne strano dolari su amcridki i pravo je USA da s njima ra- - Kada что mi za slonodu ? Simo onda kada trcba da se dobie ispod komunistik-'- h (podara? Xepuna 24 sata poilije Pozruna, naS kongres je odobno 25 milona dolaxa podzemnun ofganizacijauu u ШоАјој Evropi koje nastojc da osioooue ce zermje ispod cnenc dominaci;e. Dvadesrtipct miliona ra Isto&u E%ropo, ali ni eenta ra ostvarenje demokractfc u Mususippj, Loot-sian- i, Ahhami. Georpii, North Carat ma. South Caralina i Flortdi. Ironiftw, zar ne Ako ima crnaca koji se bole da: ;e L'ika Suna moida izgubto glas kad ne go%ori u n јШол u obranu. trcbaju da znaiu da on nite Izgu-bi- b dar goora Se 4to "ujafc tre-b- a da progmon jc podriaj neus-- pjenom crvene neniaai. Onda e ' Uiak" posegtJ duboke u dzep i zavikntfUjjIawo. MiJionl crnih gtadjaria iele da bi L'jka Sima naSao %xtj gias i za niih Grcka ukida konccsije Arena — Gr&a !ada c izdala uredbu, na osnxnu koje od 1 au-gus- ta ore codme prestani vtitti prnatnih rfeMrtfnih prrtvaranie u centraja u orcKO, ч iainauru pn-- , „sttm. N'ajteii rizviifca satnih tcntrala bit i'e vratVna od teu di)elom u robi, a dijelom a 8-pocto- rnim ob!igactama u roku od deset godina. Uredba pogadja veliko bruansko poduzecc u Ateni. SSSR na pivom mjcstu po hroju inzenjera Sovjetski Saez nalazi se na prvom me4tu po broju diplomi-rani- h inzenjera. Dok e 1920. go-di- ne diplomiralo 4k 000. U USAS za isto njemc, broj diplomiranth inienjera pbpeo se od 215.000 na 500.000. Idut'c godine u Sovjct-sko- m Saczu diplomirat e vise in-ienjera ncgo u Sjcdinjenim Dria-arn- a zajedno s Velikom Hnta-nijo- m Povccana cchos!ovac!];a trgovina sa Zapadom Prag. — Cchosloarka trgovina s nekim zapadnoeropskim zeml ja-ma se u 1955 godini u odnosu na 194 za 19 Л posto. NA spola2u kako hoce, a s dru-g- e strane, nije nekorisno podsjetiti na nae glediSte, koje je nedano iznio i pred-sjedni- k Tito, o pitanju poli-tik- e pomodi i uopce o tome, da ostajemo na nezrt5isnim po.icijama Ovdje su bitne pobu koje 2anravamo sami koje, bi odeh na preslusan.jp. racale su se izbatinant i iznu-cen- e u celiju. Ujutro 11. IX 1941 kljucar tresne vrata i javi nam da se da cemo u U prvoj grupi, koja je bila je Brodaricka i Maja bolnicarka spanjolskom ratu. odlazak bio je popracen zagrljajima, toplim stiscima ruku i drugarskim "Do u logoru!" Prva grupa "logoraSa" usla je mirno u Medju uhapsenicama Dragica je u dvoritu kod auta opazila agente, koji su je mu£ili tukli. Zgrabila me za ruku, pokazala na agente rekla : "Ako ti uspije da ostanes iiva, upamti tih bandita, koji su me mucili i tukli". S nestrpljenjem smo cekale da se "Tomas" тћ. Tek nakon dva sata "Tomas" se vratio, mi smo znale da pr-- a grupa nije otisla logor Agenti su otvorili та-t- a podeli odijela, haljine stvari na5e prve grope. Sve nam je to govorilo da nasi nisu оШН u logor, vec da je nad njima izvrsen strasan i gnusan zlocin. Re-k- le smo drugancama, sto smo vidjele i karao cemo i mi kratko vrijeme pocL Dragica je s revolta go-vor- ila : "Stvari ne du nositi sa sobom, cemu ta komedija da nosim stvari na strijeljanje ! da se dogovorirao ito demo toj bandi redi prije strijeljanja" je druge "Pa b na t$vtS%ctxk) iJ ietrteitj dijela iczeJaaje i I life se lefljinHtiikt oJno parti )e prcma svojira pogreJkafaa. "Partia jeoludonamog proJetarifata, re-ka-o je Lenjin, "je doolino aka ob-- di se kntikuje, dx koloniializma" 5ke i slabosti noziva njihovira pra-- 1 Zatmi se kaie da svi pobor vim unenom . Zato ce sovjetika partia nastait da eazotknva, IrriU- - кше i uklania pocreSke i zaitra- - njtranja u svom гаЉ". i DoiadaJnji rezultati borbe proti kulta licrimti i neg04ih I u pozstnm. Laze se rexoiucii. uta da se sprijei mm Zatirh se stavlja zadatak par-- rat obuzdayu kapitalisticki mono-tijski- m organizanfama da se strogo uo rstili mir sigurnost, zaus-pridriara- ju marktisticlco-lenjimcti-- 1 ta%i rrka u naoruianju otaksa po-- cl:og ucwja presudnoi uloz ,m- -. rezno breme, obrane demokrarske roda pxeobraiaiu druita, da se pridriavaju pravda parti;skog da se bore za punu pnmjcnu prmripa socijalisticToe dernokracife i ispravak uctnjenfli povreda, da rade na mobilizaciji trudbenika za proAodfenjc Sestog petogodiSneg plana . ч i Dalje se kale- - "Dvadeteti kongres je kao naj azniju oznakii naieg dobra ozna sve konceije ' еи sociializroa sriet &, period potciala logor. Kjihov kamion. za Treba hrabrila i uspostare Mxijilizma je za aama. Nasa socijalisti£ka zemlja Je pro-stata biti otok u oceanu kapitalistt-(kt- h driava Vile od treine c£ izgradju). ro iot Heograd. — Pnje polaska ргечЈ-sjedni- ka Tita i ostalih ilanova ju goilaemkc iz Moske, so%jctska lada poklonila jc ugo-slavenski- m narodima cjclokupnu oprcmu za malinsko-traktorsk- u sta-nic- u kojom se mole obraditi 7500 hcktara zcmlje. Medju opremom nalazi se 65 traktora Prcdsjedniku Titu predan je na dar diomotorni putnicki aion sovjetskc izrade tipa IL-14- ". Prcdsjedniku Titu je takodjer nredana potvrda upucnanju staje sve jasnije, predstav-ljaj- u jedan duboki anarho-niza- m. koji danas vi$e niko-m- e ne mo2e koristiti, pa ni americkoj politici. Moida je umjesto svakog гакЦибкп najbolje citirati poznatog ameridkog komentatora pohticke koncepcije i Lippmana koji de, jo§ uvijek pokrecu starih formula nosiocima jedan dio polititV j "Mi samo kih a 5to po-jso- be kad tako govorimo". spremimo, Habulin, u vidjenja i i lica i u i izbacivati i puno Cvetkovic zasto poil;cdit.a u delcgacije o odgovara amerifkih kiugova, odlazila, Andjela ftjv-jr.'an- a poA zativiirn c. alrrru Idtit л Miiarru zahacaiu mil one lju-i- t j kapitalitukim ztmljjirru Idqc MKiaIizma anatno utjeoi na narode Azije, Afnke t Latinske Amerike kote se protiv e sim ororeno pecre--1 licinu su пк1 rmra t soafalizma primili od-lu- ke dvadesctog bongresa kao nadahnujui program za aStiSe-n- e opecg mira i pobjedu socija-lizma- ". Dale se ukazuje na pottojanfc u svetdci u poli. i i o 5i-vt- Jtt, u : siobode i osigura bolja i sretnija budutfnost naroda. Upravo to je ono u Sto su mi-lio- n i obicnih Ijudi svib zeculja zainteresirani Miroljubiva politika SSSR. rCtne i drugih zcmalja koje idu socija-listiki- m putem pomaia rjelcnja ovih problema. Zatim se ukazuje na nestanak takx ih medjunarodmli radniAili j organizacija kao Sto su Kommter-n- a i Kominform. Ali to ne znac'i I da je prestala potrcba medjunarod-n- e radniclce solidarnostt i vcza mcdu partijama koje stoje na pr zicnama marksizrna-lenjinizm- a NaproMv. markitifke partije SOVJETSKI DAROVI JUGOSLAVIJI JUGOSLAVIJA OSTAJE NEZAVISNIM P0Z1CIJAMA NE BOtllMO SE ЧЛ11П1 Odgovor sovjetskih vodja kritiku JugolaMju prcko 4000 dokume-nat- a iz diplomatske arhire koje su hit!croci zaplijenih u Jugoslav iji i u Jugoslav enskim diplomatskim prcditavntitvima u inozemstvu, a koji su kasnije doili u ruke sovjet-skih vlasti. GraJski sovjet Moskvc poklonio je Titu oprcmu za jedan djevji vrt za 100 djecc, a gradskom odboru Deograda oprcmu za kinomatograf od 500 sjcdala. Film o zivotu i radu Slcrijc Popovif5a Peograd. — Za 100-godiinji- cu smm Jovana Stcrije Popovida, Umjctnidki studio" u suradnji s prosvjetom AP VojvxhJinc, snimio je film o iivotu i radu tog vclikog srpskog komediografa. Scenario je napisao Milan Tokin, rezirao Mio-dra- g JsTikoIi. a snimio Vladcta Lukit Otivupljcno 30 americkih filmova Beograd — Tndeset najnoviih amerKkih filmova snimlfeiuli u cinema op tclmici uvrt c Jugosla-via- film '. kosa jc vei zaklju&la ugovor za njihovu nabavu. ba mi bilo one sretnice, koje ce doSeknti slobodu. Naia smrt rodit de hiljada drugih". Kljucar je otvorio vrata i pozvao: "Desanka Ska-tari- c, Dragica Hotko, Andjela Cvetkovic, spremite svoje stvari, idete u logor". Dragica, sitna I hrabra, nasa Dragica, odludno je skdtaaaileiadteepmrkeoudduastlroidagezomar.roa,Mimi hisrenaibnsrmeoobomkjiuumkoraevksicmlae"r:t.i".NZeasltaoiitneamnanme Bez stvari — praznih ruku, blijede, uzdignute gla-v- e, zatoodliudrnneimne knoerazkovoem, kizaadSIme isujeizudjueltirjoe. gPoitvaomriostdraazsaarma, na spisku. Odgovorio mi je kratko: "Broj je popunjen. jos na vas nije doiao red". Dolje u dvoristu ulazila je velika grupa drugova i drugarica u auto. Odi Dragice traiile su nas prozor, obijen daskama. Stisnuvii obrve i tuta, mahanjem nam je odgovorila na naSe mahanje. U pogledu joj je bila odludnost, mrinja prema neprijatelju i vjera u ono ve-H- ko sveto, za Sto se borila ona i hiljade drugova i dru-garica, i za Sto de za koji das dati iivot. Iz knjige "2ene HrvaUke o Narodno-oslobodiUck- oj borbi". STRAXA 3 udnuka klasa trcbaju zadrzau i prosiriti tdcoloSko jedmstvo i me-djunaro- dsa bxatska sslidamot u borbi protiv opasnosti rata i pro-tivnarod- nth sila monopolskog kipi-tal- a, koji nastoji uniltit progroiv-n- i pokret Dal) se kaie: "Koainisticlie partije su ujedi-njen- c a velikom cilju oslobodjenja radniclce klase od karualit Ckoj ugnjetavanja. One su ujcdinjcue u odanotti oauceo) ideologiji rrur ksizrna-lenjintzm- a. duhom prole rerskog mternacionalizma i bez-granicn- oj odanosri interesima na-roda. "V saojoj djclatnosti u savre menira uslovima one polaze od ra-cionaln- ih posebnih uskna svakc Jtcmljc i utaiavaju nacionalne in terese svojih naroda. U isto njt me, uv idjajuci da je borba za mu-re radnuke kJasc, za mar i ncza-visnos- t svojth zcmalja srvaz 6tavog medjunarodnog protetarijata. one se zbliiavaiu i poiafavaiu svoic veze l medjusobnu suxadnju". To je u toliko potrebnije sto ka-pitalisticki mnopoli stvaraju svoje medjunarodne agresivne savcze i blokove. kao ito su NATO. SEATO i Dagdadski pakt, koji su upercni protiv miroljubivib zcma-lja, protiv nacionalno oslobodilac-ki- h poWcta, protiv radni&e klasc i svih radnili ljudi. Dok je SSSR ucmio tnnogo za ublaienje medjunarodne napetostt, ameti£ki mnopolistiki kapital н-tovrcm- eno tro5i vehke sumc пома za povecanje subverzivne djelatno-tt- i u socijahsti&im zeml jama. L jeku "hladnog rata" ameridki kon-gres je odobno 1O0 miliona dolara za te svrhe, a sada joi 25 miliona. "Mi moramo trijezno ocijcniti sve ftnjenice i povue"! odgovarajut'e zakljuke", kaze se u rczoluciji. Zatim e kaie da jc jasno da su iz tih fondova financirani ncmiri u Poznanu. Taj pokuiaj je propao, kao Sto ce propasti i u buducnosti Rezolucija nastavlja: "Ovo pokazuje da se nc smije zauzcti ravnoduSan stav prcma ma-hinacija- ma impcrijalistickih agena ta, koji nastoje da prodru u socija-listiTk- c zcmlje sa ciljem da potko-paj- u raJnicTa postignuia. "Site imptrtfaltstitke reaictit pokutataju skrenuti radmit to ta pravitnog puta borbe za tvojt interete t zatroralt Ujibote Jif nerjeticotn u uipjtb stvari to cijalizma. (Nagtasak prevodioca). "Usprko'. svim maluttadjama ideologa kapitalistitldli monopola, radni&a klasa. predrodjena po is-kusn- oj kormmrsticlcoj avangardi drieci se puta koji je donio bto-njsk- e pobjede socijalizma, postKi ce nove uspfdie za mir, demokra ciju i sonjalizam. Sigumo je da c komuntsticlv i radniclce partije s ih zemalja podki oS vise slavnu mar-ksisriclc- u zastavu proleterikojr inter-nacioaaJizai- a. "Sovjetski rurod se opravdano ponon da j nala domovina prva zarrtala put u socijalaaam. &sda kad je socijalizim postao tvjet"ki tattm, kad jc medju socijali'.-kt- m aeUjama uspostavljeoa brat-sk- a saradnja i raedjaiobno poma-smje- , stvorcni su novi povoljni uTjeti za cvjetanje soctjalitkkc demokractje, za daljno ocvrfvenje raatcrijalno-proizvodB- c baze komu-nitm- a. za siamo podizanje sUadar-d- a fi rota trudbenika, za svestram 1јсш razvitak noog ovjeka — gradrtelja komymstkfkog dnrftva "Neka burioaski ideotezi izmi-Hjaj- u bajke o "krizama" koowfHz-m- a i o "kenfuBji" u redovifna ko-manistiS-cih partij-a- . Mi smo rwu- - ceni sluati takvo darajije naJ ne-prifaiels- a. Xjtbova ргогосаАМта se uvijek rasprsfw poput mjeberica od sapuna. Taim newetn-- i prizeri do-kz- e i prolize, ati konNtmstickj po-kret, besmrtne i iivuee ideje mr-lrWzraa-knj+mz- ma su pebjedjtvak i pobjedrUftt. To ce bili i a bwda-nov- ti Pedravklt. kleretntrSti napa-da- ji nafih neprifaieJfa ne megu zaestavit ncsavladbivi tok Keri-slt©- 5 razvitka cVrrrecaastra a korau- - nizam