000170
ISTRANA 4 _______ _ 4 к и U R NOG Z I V 0 T A к i_ i: т v Izucavanje knjizevnosti i jezika naroda Jugoslavije u Sovjetskom Savezu Razg-ovo- r s sekretarom odjeljcnja za knjizevnost i jezik Akademije nauka SSSR akademikom V. V. Vinogradovom .Jokvi. — Vezc izmedju ru-ski- h i jugoslavenskih naudenjaka...
| Language: | Ukrainian |
|---|---|
| Published: |
2010
|
| Subjects: | |
| Online Access: | https://arcabc.ca/islandora/object/au%3A283527 http://digicon.athabascau.ca/cdm/ref/collection/vilne/id/42053 |
| Summary: | ISTRANA 4 _______ _ 4 к и U R NOG Z I V 0 T A к i_ i: т v Izucavanje knjizevnosti i jezika naroda Jugoslavije u Sovjetskom Savezu Razg-ovo- r s sekretarom odjeljcnja za knjizevnost i jezik Akademije nauka SSSR akademikom V. V. Vinogradovom .Jokvi. — Vezc izmedju ru-ski- h i jugoslavenskih naudenjaka filologa irruju stare tradidje. Je-da- n od najvedih slavista Jagid, koji se rodio u Hrvatskoj, bio jc clan Ruske akademije nauka, profesor Odcskog i Pctrogradskog univerzi-teta- . Istaknuti ruski lingvisti aka-dem- ik Sahmatov i profesor Bo-due- n de Kurtene pridavali su ve-li- ki znadaj u oblasti slavcnske ling-.tstik- e izudavanju jezika Juinih Slavcna. Istrafivanja ruskih naude-njaka historije stare rjskc knjizev-nosti tijesno se povczivalo s izu-tavanje- m ju£nos!a% enske knjizev-nosti. Nastavljajudi te stare tradicije, sojetski naudenjad vrJe rad na izu'avanju historije, kulture i je-u- ka naroda Jugoslavije. Sada In-stit- ut slavistike Akademije nauka SSSR priprema kolektivne radove: "Knjiievnost kritidkog realizma zapadnih i juinih SIaena", "Iz historije kritidkog realizma u knji-zevnosti naroda Jugoslavije". U scriji "Knjiicvni spomenici" koju izdaje odjeljenje za jezik i knjiicv-- nost Akademije nauka SSSR pri-prema se za izdavanje poema hr-vatsk-og pjesnika he Gundulida "Osman". U toj istoj seriji predvi-djen- o je izdavanje rada hrvatskog naudenjaka i knjiievnika Jurja Kriianida "Politika". Veliki radovi se vrie u oblasti epa. Izmedju osta-lo- g, priprema se za izdavanje u novoj, preradjenoj redakciji rad doktora fi!o!o:kih nauka N. I. Kravcova' 'Sprki ep". Painju sovjetskih i jugoslavcn-ski- h naudenjaka privladi pitanje u-zajam- nili cza izmedju knjizevnosti bratskih naroda. Uredniitvo daso-pis- a "Izvjestija odjeljcnja jezika i literature Akademije nauka SSSR" dobija dlanke jugoslavcn-skil- l naucenjaka kao, na primjer, dlanke profesora Zagrebadkog sve-uciliJ- ta I. Badalida, koji su posse- - Akcija suzbijanje nepismenosti u Kini Peking. — Nedavno je zajedni-iko- m odlukom Centralnog komi-tct- a KP Kinc i Driavnog savjeta najavljen poJctak vclike akdje za likvidaciju nepismenosti u олој ze-ml- ji. Polazedi od toga, da se bolji itvotnji uvjeti radnika i scljaka ne mogu stvarati bcz istovremene bor-1- е гд otklanjanje tcikog naslijedja protlosti — u koje spada kulturna zaoitalost — pattijiko i driavno rukovodstvo postavilo je zadatak, da se u pcriodu od tri do pet go-din- a likvidira nepismenost medju radnidma zaoda, tvomica i rud-ntk- a, a za pet do scdam godtna medju seljadma i gradskim stanov-niltvo- m. Time hi se opismenilo oko ?0 posto stanovniitva Kine. U ovom velikom )xthvatu jc akdona parola: "Ufiti ono {to je najneophodnije, i to po ezano sa svakodnevnim iivotom i radom". Sdjaci ce nauuti bar one znakose. koji ce im posluliti u sva-lodneno- m iisotu (najmanje 1500 hijeroglifa), a takodjer i radnid s druitva C. Henry je podnio referat o mo- - gunostt da se preko izazme j A_4IJ _11JC 1ЛЛ _.Г11_ 1ЧЈМЛЖ cu atomskih radijadja. Utvrdjcno je, naime, da izaziva iste kcmijske promjene, kod irvjesnih rsta --ot'a, kao i njihovo Zelene jab-k- e. пл primjer, sadrie selima. Prilfkom oi%-- a Vtsclina se pretrara u druge kise-lin- e, a jabukc pritem dobiva arooKL Radijadjorn se octena kiselina u jabud pretrara u istu ktsdtna, ]o i sazrije-vanj- e. Istraiivacl sa ore otkrili ke_a s vriili a sterili --adjoin hrane t pomocu clckiroo-sk- o zracenfa jactne 2 roilijuna c'cni utjccaju ruske knj iievnosti na knjiievnost jugoslavenskih naroda. U najskorije vrijemc ti dland de biti objavljeni. Sovjet ski naudenjaci su pozvani za N.R. po-siavljc- na da zadovolje se ede interesovanje sovjetskih ljudi za historiju i kul-tur- u jugoslavenskih naroda. Sada je kolcktiv naudnih suradnika Insti-tut- a slavistike nauka SSSR pristupio stvaranju "Histo-rije Jugoslavije". Mnogo vaznih pitanja obuhvata tematika naudnih istraiivanja u oblasti jezika naroda Jugoslavije. Cinjenice historije srpskohrvatskog jezika, makedonskog jezika upore-d- o s drugim slavenskim jezicima koriste se u kolckfivnim radovima koje priprema Institut slavistike nauka SSSR: "Uporcd-n- a gramatika slavenskih jezika', 'Pitanja fonetike slaven-skih jezika" (pitanja tvrdedc i mc-ko- de suglasnika). "Opde i spedfi-dn- e crte razvitka nadina vremena u slavenskim jczidma". "Kategorija pridjeva u slavenskim jezidma" itd. Predavanja slavenskih jezika u viJim Jkolama Saveza izaziva potrcbu za stvaranjem udi-benik- a. Sada se za iz-davanje crticc o slaven-skim Svaka takva crtica de sadriavati kratku gramatiku, dialektologiju i historiju datog je zika i nekoliko tekstova za Pita-nje. Uskoro (fe iziti iz Jtampe rjednik koji je sasta-vi- o N. I. Tolstoj. Nema sumnje da de dalje udvrJ- - denje prijateljskih vcza izmedju Sovjctskog Saveza i doprinjeti projirenju suradnje nau-denja- ka obiju zemalja u oblasti uzucavanja historije, kulture i je-zika bratskih naroda. Sovjetski na-udn- id (fe uloiiti sve napore da se ta suradnja jo? vise ucVrsti i raz-vij- e. tim, ito je njima da znaju 2O00 hijeroglifa. U zjjcdnitkoj odluci CK KP Kine i Driavnog savjeta stavljeno je u zadatak poduze-fim- a, poljoprivrednim zadrugama, organizacijama da teCajcve za nepismene, s tim da u ustanovama i ppd.zcc'ima vrijeme ue'enja ne smije biti manje od Jest satt na tjedan, odnosno 240 na godinu. Na po.etku ove vclike akdje osobito je istaknuto, da sami u6 tclji ostali prosvjetni radnici ne ce moji mnogo da ucme, ako im u tome ne pomognu svi pismeni ljudi, svi oni koji se osjccaju da u.e druge. Sva velidtna ovakvog pothvata kome se prisrupilo u Kini kao prvo-razredno- m ne samo kulturnom nego i politickom zadatku, proizlazi iz emjenice, Jto su tamo }o_ uvijek u upotrebi koje tciko nau5e i ljudi koji redovno poha-djaj- u ikolj. Ako se ovaj proces prakticki u-- ] savrli, njime ce biti omoguceno da se zelcno vexfe izs-oz- i u druge ze mlje uz mnogo manjt rizik od kva-ren- ja za vrijeme transport nego dosad. Tek kad sticne na odredi- - Jre, ovo zelcno vode bilo bi izlo-- 1 leno radijadjL Tako bi preko nodi sazrelo! Sada se proudavaju monidnostt da se radijadja iskoristi zx pake-- vanje vjeeno svieiih iiveimh na mtmica, koje bi se onda mogle & rati u skladiJta na normalnoj tem- - petatun. Radijadjorn se ubijaju kike koje Izazivaju kvarenje hra-ne. U jednostavnim omotima il-- veine narnirnke K se mogle duvat! ta svjcie i hex od kvarenja neograniceno dugo Tretnena. ra Oozrijevanje voca - preko noci Na godiinjoj skupStini Ameri- - etektronskih volti iz de Gracfosog tkog kemiJara dr Malcolm , akceleratora noci Ш 9 radijadja prirodno s-_zriie-anje. sazrijevanja karak-tcristicn- u grupH prilikom ispithana Akademije Akademije historijske t pojedinim Sovjctskog pripremaju pojedinim jezicima. srpsko-rusk- i Jugoslavije potrebno najmanje ustanovama, druitvenim orga-niziraj- u t spo-sobni- ma hijeroglifi, opasnosti I д-- ччрв, i n 71 4Л. Л ___ rs_-__?5if- c- _____ [.£ Л I Mt_ ______ 30BIB FR4 Л Уљ'~' &ЛШ&З mZs. %h--& J 7Шж) 3 : Wcti чг m?Lrj [W!,J@ , — K-rika-tura Lea Callan u Toronto O&lly Stair Vlaxnici privatnih radio tanica vijfu protiv 'monopola С1И? na trlrvlriju i radio, all kad bi ► CMC likvidiralo, kako oni hoc, time bi кагло bila otvorena vrata amrrilkim monopolima na torn polju. — Na proslavi 100-godisnj- ioe rodjenja Nikole Tesle sudjelovat ce i strani ucenjaci Beograd. — Uc'cnjaci i elektro-tchnid- ki stru.njaci mnogih zemalja sudjelovat ce na proslavi 100-go-diJnji- ce rodjenja Nikole Teslc, koja cc se u naioj zemlji odriati od 9. do 14. jula. Oni fe tim po-vodo- m na raznim sveanostima odrzati viJe predavanja o _ivotnom djclu Nikole Tesle i ukazati na znacenje njegovih otkrida u oblasti elcktrotehnike. U driavnom odbo-r-u, koji priprema ovu prosla-u- , i$-- Mc se, da je poziv stranim eksper tima izazvao veliko zanimanje u Pozorisni komad o sovjet- - sko-juposlavcnsk-om prijatcljstvu Ukrajinska dramska pozoriJta u Zaporoiju i Artjomovsku stavila su na repertoar komad A. Levade "Pod balkanskim zvijezdama". Komad A. Levade, ucesnika borbe zaoslobodjenje Beograda, govori o borbenom prijateljstvxi izmedju so vjctskog i jugoslavenskih naroda. (Смора SUrjanjf broj 4 1956. goJ.) UKRATKO — Knjiga K. S. Stanislavskog "Moj iivot u umjetnosti" izdata je u Sarajevu na srpskohrvatskom jcziku. — U Sofijskom pozori.tu "Kir-kov- " dat c"e po stoti put komad srpskog dramskog pisca Branislava NuiiVa 'Dr". Ovaj komad ima ve-li- ki uspjch u N. R. Bugarskoj. — U prafkom Domu radnika umjetnosti odrian je koncert orke-str- a Ceike filharmonije. Orke- - strom je dirigovao dirigent Bco-- J gradske opere Oskar Danon — Roman poznatog hri,-atsko- g knjuexnika Augusta 5enoe "Selja-Л- а buna izdalo jc na slcrvaikom jcziku Driavno izdavacko podu-zcc- e lijepe knjiies-nost- i u Brati-s!a- s i. (CsP'j SUtpnit" brej 4 1956. goJ.) Britanska stampa London. — Afera sa ne-stank- om "frogmana Crab-b-a dala je povoda nekim li-- stovima da se pozabave bri tanskom tajnom sluibom. (Tako "Keynolds News" javljuje podatke koje je kupilo njegovo "odjeljenje za istraiivanje. Prcma tim podacima u Britaniji postoji najmanje devet crrana tai-- 1 iu kao "stalne arente" n I kih tri hiljade ljudi. rejnru-!n- o tovanih iz redova "diploma- - j od karijere, oftcira u re--1 dovnoj sluibi i bivsih dokto-- ekonomije i politi£ke e-- ibe krugovima Teslinih suradnika, pri-jatel- ja i nastavljaa njegovog djcla. Sluzbeni dio proslave poCet e u Beogradu svecanom akademi-jom- , na kojoj ce uvodnu rijei dati podpredsjednik Saveznog izvrinog vijeda i predsjednik driavnog od-bor- a za organizaciju ove proslave Rodoljub Colakovic, dok fc refcrat o naudnim otkri.ima i radu Nikole Tesle u oblasti tehnickih nauka podnijeti jedan od najistaknutijih jugoslavenskih struenjaka u ovoj oblasti. Spor oko novog1 Ercnbur-govo- g romana Moskva. — Roman Ilje Eren burga "Jugovina", Jto ga u nastav cima objavljuje jedan sovjetski asopis, izazvao je oJtru kontra-verz- u izmedju autora i njegova druga Konstantina Simonova. Si-mQn-ov je naime, utvrdio da .je Ercnburg preko sojili likova dao ncgatine sudove o sovjetskom ii sotu, dok jeopct Ercnburg okrivio Simonova da se sluii "nedostoj-ni- m metodama kritike". U romanu "Jugovina" Ercnburg opisuje irtvu "flstke", koja se nakon sedamna-cstgodiJnje- g izagnastva iz Moskve vrada u iivot i traii putove da opet postane "pravi sovjetski gradja-nin- ". Ukrajinski festival u Vancouver!! Ukrajinskc radniCke na-pred- ne orjranlzacije (AU-UC- ), B.C. odriavati e pro-sla- vu stORodisnjicc rodjenja I vana Franka, pisca, pjesni- - ka i dramaturga, u petak 15 juna u 8.15 uveer u Geor-gia Auditorium, Vancouver. Festival je blranlh narod-ni- h pjesama, igara i muzikc. Poziva sc nas narod, da poejeti ovu vrlo znaSajnu proslavu brace Ukrajinaca. Odbor. o tajnoj.sluzbi konomije na univerziteti-raa- ". Svi ovi ljudi "sluibeno ne egzistiraju". Politikom ovih aluibi ru- - "biro trojice". a iz- - vjeStaje koordinira i anali- - su 2ra poseban "biro od 50 nih sluibi". koje upo§ljava-im- u °d pet miliona funti ster--, specijalista". Tajna sluiba. kako tvrdi list, kosta zemlju "sluibeno — mamutsku su- -, Hnpa KodBnje', a nesluibe- - "vjerovatno mno?o vile. -- t tvrdi da je "komandir ( Crabb bio povremeni agent pomorske obavje.tajne slu-- , (41) XII Bilo je dobrano pod nod, kad u sobu 2tivana Benkovida stupi grad-sk- i sudac. Bio je neJta zbunjen, gledao je cudno oko sebe, vidjelo se, da mu je neJta na jcziku. — Dobar veder, kume --tivane! — pozdravi doxTuufina, uz koga je za secerom sjedila iena. — Da Bog da dobar vcc"er, sude — odzdravi Zivan. — Eh, koja te sreca nosi kasno pod moj krov? Pij, sude! — Niie meni do icla ni do pila. Zivane moj, niti me nosi velika " sreca, ei bi ti rcko rijec'. 1,1' ir-n- n nimionit ivan Jclcni. a iena namah ostavi sobu. I — Dcr sad, izreci, sude, Jto te pece. — Nevolja, kume, vchka nevo-l)- a Danas dodje k meni cbvjck ratnik, red bi, sluga nije po oru-ij- u. Slavonac jest, al nije iz naJega kraja. Vidi mu se po govoru. Prhnu mi u kucu kao uuh i sjcdnu bez pozdrava. "Ti si tu na Gricu sudac", rede, a ja rckoh: Da. "Pa kako vi Gricani, nastavi stranac, dolje kod crkvom u Zagrcbu sjedi novi kralj. Sta vi mislite o njem?" Bila mi je ncprilika odgovoriti. jer Bog zna, kakav je to cbvjek kuJa i u dije diple puJe. — A Jta si mu reko? — Rckoh mu, da mi Gricani mirno stojimo i gledamo. NaJa da niie brfca birati kralia. samo pa- - zimo, da se staro pravo ne vrijedja. — A on? — Nasmija se crohotom i rede. da lisidim, jer se plaJim, i svi Gridani da sc plaJe, jer popovski kralj da ima uza se vojsku. Nego Jta odvratih mu na to, mislij li ti, da de se IjeJnjak didi na desct tvr-di- h oraha, da de se grad ludo sam pokopati? Karlo ne dira u nas, mi ne demo u njega; pade porudio nam, da de dragovoljno potvrditi gridke pravicc. Pa gi upitah, tko je i Jta dc u gradj. I opct mi se nasmija u brk, pak stavi kesu zla-tni- ka na stol. "Ja sam Luka Isovid, rede, ivanidki plcmid, sin staroga Isovida, komu Kobal, biskup zagrc-badk- i, ote desetine rali, cijelo imanje, pa je sinu ostavio samo osvctu, al ne pitaj, sudc, tko sam, ved tko me Jalje, poJto me Jalje. Mo) gospodar je plcmeniti gospo din Ladislav od Ludcsca, kapetan u kraljevini Hrvatskoj, Slavoniji i Dalmaciji, koga postavj prava na$a kraljica Marija. To si zapiJi. za uho, sudc. Dobro jc, da ste bili na mini, jer vas Saka i ovako ne bi pomocla . '.b.da#nroti vojsci talijan- - .- - skoga razbojnika, koji sc je arz-nu- o nazvati se kraljem. Nego veli gosnodin od Ludcnca, da ostanete tvrdi na vjeri i da udinite, Jto du ti redi. Dva mjescca sjedi Talijan u ovom gradu, sutra zorom dignut dc sc u Budim. da otmc naJoj kra-Iji- ci krunu. Vojska je iJla prcd njim, ovdjc je ved ima malo. Sada ic za sas doJao das, da vidimo. jeste Ii vjemi. Talijanski razbojnik ne smije iiv iz ovoga grada." "Kako to misliJ?" zadudih se ne-mal- o. "Evo ovako. 0e nodi odlazi zadnja hnatska deta, vodi jc mladi Paliina. Ne de ostati nego nicgovi Talijani. Biskupaca nc treba se bojati. Pavao pobrao je sstj selja dku pljes-- u i poslao preko Dravc. Sami ste, dede, pokaiitc sc. Biskup i svi popovi vaJi su vrazi. Kad uminu zadnji Hrvati, sazovi, sude, cehove. Donijch vam novca, oru-ij- a, a u gori imam dvjesta dobrih ljudi. Pustite ' ih u grad ili dajte im vodju. Kad krene nazovi-kral- j, udarite vi odavle, ja du odanlc, i njegovu kraljcsstvu kraj." To rede mi stranac, i sam si moirf misliti, da sam zinuo od prepasti. — A Jto si odgovorio ti sude? — viknu 2лххп. skodiv na nogc. — Rckoh mu tako: Mi smo kraljcvd. a nismo razbojnict, i dok u nas nitko ne dira, ne diramo ni mi u koga Ako smo se sa Kapto-lo-m kada pokvadili za naJe pra-vicc. nal je to posao, ali da bez potrebe van svojc medje grabimo Atomskc cksplozije i vrijeme Atomske eksplozije ne-ma-ju utjecaja na vrijeme. Ovo je zakljudak meteoro-IoSki- h stru.njaka poslije vi- - $e od dvije codine prou.a-vanj- a. Hiljade pLsama iz svih dijelova svtjcta navele Svjetsku meteoroloSku orpanizaciju d a zapodne prou.avanie djelovanja nu- - klearnih eksplozija na vrije-- mG l na klimatoloSke tulove. Danas stru.njaci. u svom za- - vr_jnom IzvipStaiu. iziavliu ju da se ti efekti svode na ogTanidenu zonu oko mjesta eksplozije bombL OdIu£eno je, ipak. da se nastavi s pri--. kupljanjem obavjeStenja. (H i S t o r i j s k i т o m a n) A U GUST SEN O A — i ubijamo, a ja! Mi nismo vojnici za pladu, ved gradjani na svojem pravu, i ne mijeJamo se u tudjc poslove. Ionako da nas je malo, dosta je propalo u krsavoj kavgi, nek propadne jo5 viJe pa ne de ostati na Gridu nego zene, djeca i stard za sjeme, a i te de vuk pojesti. Rckoh mu joJ, ncka po- zdravi gospodina Ludcnca i nek mu kaie, da olimo ostati na mini. Nek si novi kralj ide, kuda mu drago; bolje, ako nas ostavi, jer ne dc se Grid muditi i trepctati od krvavog straha. — PoJten si, kume — viknu _tivan, 'zarliv suca — kanda si mi rijedi izvadio iz srea. Mir nas spaJava, kavga ubija. To jc moja njed. A jc li se pobrao nepozvani gost? — Jest. Ne deJ zlata ? upita me I'oJ jednom. Ne du, odvrnuh. nasmija sc izbijeliv dud no zube, pokupi zlato i doviknu mi na vratima: Cekaj ! Сскзј! Nije sudac Bog na Gridu. Cuo sam od urge PnJhna, koji da su Gridani zedni kaptolske krvi. NaJao sam si sam prste, na koje dc sc moji cekini prilijepiti. koji de me slu-ii- ti i bcz suca. To rckav. lupi vra-tima i ode. Al kad ja, brate, po-sli- je kroz grad, imam Jta vidjeti; ljudi se kupc u hrpice. Japdu, smiju mi sc u brk, a joJ mi oru-ini- k rede, da u krdmi kod Njc-madk- e %esi gradjani budc, psuju i diiu Jake na suca i veliko vijedc. Vidim, da su tajne rukc badle mito medju sirotinju, da je dignu, a tu nc trcba nego iskru, i planut de gridki svijet na Kaptol, pa onda smiluj nam sc Boc. ier boiim se. da bi mi potegnuti mogli kradi kraj. — Kako ne bi? — planu --than. — ZnaJ li, da dolje joJ dosta vojskc ima, da nas sve Gridane fKKlavi, da nam ;rad popale, a ccta mladoga Paliine ne odlazi ove nodi, nego sutra u zoru s kra-ljem, jer su valjda u Kaptolu na-njuJi- li prcvaru. Oh, proklcti prsti, gradjani da opct za trcdega nosi-m- o koiu na pazar i stavljamo sve syoje imanje na kockc. Znam, diji su to vraiji nokti. Nije li po-slani- k kapctana Ludcnca spome-nu- o ime Grge PriJIfna ? To je nje-gov- o mailo. Mrzi na biskupa Pavla, jer je protjerao iz dvora toga knnika, kipi na nas Gridane, a navlaj na mene zlom osvetom i treadi cblia,vedacubsiemok. rvdaavimseo moi lekrnvoa. tlje polnaliti: Eto, krv cde i bcz mojc pridine. On je to Ludcncu pnsapnuo, samo on. Al to ne smi. )c biti. Gridani moraju na miru ostati. — Pravo rede — potvrdi sudac —zHo dodjoh i k tcbi, kume Zivanc. Gradjani znaju, da si ti Дпј'110с nravicc, da tc iiv dc proti gradu. Svi te poJtuju i ljubc, tvoja iskrena rijcd vrijedi im, koiiko i zakon. Dodji sa mnom medju uzbunjenu dBeiltjadde, tricczia jodjuJruij.cd, i smirit de se. . — Za duJu? — uzdahnu mo- - Oslnahia, rd,ma!opjuoNloediuivkJuratripumekdue senkarnviakvsaradee,.raknaad. sc valja didi za obranu rodnoga mi grada, za fljegov mir, njegovu sre-d- u. jedinTcaa?nisam li zato izgubio svoga — Smiri sc, Zivanc, Bog de uati, pa drf gz nadi. Al —dotaTdoa snicozrcvkaohsc sBtoogpumtaolitjvai. rnojoj. Da je mrtav, znao bih ba-re- m zaizvjesno, Jta je s njim. Trn bi mi ostao u sreu, al ne bi me mudio vjcd'ni ncmir. No znam. da ga moj krvnik PriUin ima u svo-ji- m rukama. — ZnaJ? Sto gz ne traiiJ? — Badava. kume — zavrti mo-Jnj-ar gla%4m. — Neki mi prosjak djak doglasi, da je iz potajc duo, kako je PriJlin govono s tatom Martinom o mojem jedinca, pade rcko, da ga je sakrio. Poslah dtaka, dz ide za njegosom tragom. Za-lud- u, djak povratt sc praznih ruku, nc doznade nilta, a ja stojim u cjvojbi i strahu, ne spasam, dr Jdem, mo! im I pladem. Sta dc krv-nik od njega uraditi, kako moj porod muditi i trapiti, dan za da nom, das zz casom. da se rnukama djeteta osveti meni ni krivu ni duinu. To mi je gorka rana na mojem srea. Gotovo sam zamrzio na sav iis-ot-. kad mene poJtcniaka sudfcina toli krividno ptida. Ogra-- 1 ——————— I ARAPSKA OSVETA Arapinu uspijo udati kder za imadnog Evropljanina. Jednog da-n- a kdi dotrdi ocu, tuieds se na mu-i- x, koji ja je olamarJo. — Za Alaha! Udirio te? Taj din i-i-dmje osveru . — odvrati Arapin, te opali i on Jamar fcdcrcL — Sad Idi i kaii ooora петјегшка t.t._ ti ;_, __._ muJkarae: on je odario tnoju kdi. a ja sam udario njegou ienu. Sad smo lnit. dio bi se od ostalih ljudi, niti se brinuo za njihove kavge i pravicc, nek si radc, Jto ih volja. Najvo-li- o bih se zakopati sa svojom tu-go- m u grob. — Al Zivanc! Oovjek si. Ako te je nesreda naJla, boija je volja, i Grid ti nikad zaboraviti ne dc, Jto si za grad trpio. No Bog ti je dao jakosti, da odvratiJ od svih nas. Zar dcJ sc kratiti pomagati nas i pustiti, da budu svi nesretni, jer si ti nesretan? — Ne daj Bog! — rede Zivan dignuv ruku. Znam, da nisam samo otac, da sam i cradjanin. Zrnm ja svoje sree svladati, sude. Evo me s tobom! Pod gradskim brdom naproti Njemadkoj vesi dizala se u ono doba drvena kudetina na jedan sprat, prava grdoba bcz spodobc i prilikc, napol u brijeg ukopana. Od starinc troJna, bila sc je sfcgla, nahcrila, krov bio se je poneJto splasnuo, grcde iskrivile, a pod sarnijo. Bila je to krdma. Svi su je Gridani dobro poznavali, al je nisu baJ lijepo spominjali, jer sc je o toj kuci kojcJta sumnjiva i I grcJna pridalo. Sto puta bilo jet ondje knave svadje pade i na no-ic- e; kad bi se god kuhala kakova buna, sigurno joj zamct trcbalo traiiti u toj krdmi, ne jedamput budc ovaj ili onaj dovjek u njoj oplijcnjcn, ovamo zalazili otpu-Jtc- ni vojnici, kupljivc zene bcz srama, konjokradicc, besposlice i drugi izmct ljudski, jer valja zna-t- i, da grad Grid u ono staro krva-л- о doba nije nimalo diJdi i pobo-ini- ji bio ncgoli danas. Ako je i zrno gradjanstva bilo zdravo i ncgrcJno, opct se je u ra-stude- m gradu prikupljao kojekakov talog Iiudstva, a da je tu bilo nc samo dobrote, nego i grehote, nc treba redi. Ubijalo sc tu i klalo, pso-val- o, znalo se za bludni grijeh i pre-lju- b, za krivotvprena pisma, noxe, prisege i pedate, a kruti zakoni gra-da, knac scntencije gradskoga su-d- a, zapisane u starim kvademama, svjedode, da je to bilo krvavo, o-pa- ko vrijeme, da bi bilo trcbalo i mctlc boije. Krdma nije inula oso-bi- ta cimera. Krdmar zvao se To-ma- J, te sc nanrosto rcklo "Pri To-maJ- u pod Gridcm". Zadudo nije gradsko vijede dirnulo u to ncdisto gnijezdo. premda se je pazilo, Jto sc tu radi. Stari TomaJ bio je bijc san branitelj gradske pravicc. Kad je o njoj govorio, picnila mu sc usta, mrzio je kaptolsku gospodu kao sotonc, al je u gradskom kotaru bio vrlo poboian, davao za misc. za svijede, darivao javno siromake, isao je k svakomu proJtenju I pjc-va- o glasno kroz nos pri svakoj pro-ccsi- ii. Gradska mu je vlast odito gledala kroz prstc nc samo zbog revnosti za domade pravo, niti radi velike poboinosti, ved i stoga, jer bi "TomaJ" saznao za svako zlo-dje- lo u gradu, za svaku osnovu kaptolsku, te bi sve vjcrno dojavio Sradskomu sucu, potajno dakako, lupcii ni sanjali nivu. TomaJ proklinjao jc u sreu no-vo- gz kralja Karla Dradkoga, bis-kupa i Pavla i sve ostale buntovni-k- e, kojih fttc bjcJe pokrile g'rad sko i kaptol sko zcmljiJte te napu-nii- e i njegovu zloglasnu krdmu. Puna dva mjescca budili, pili i po-vladi- li sc vojnici "ligc" po Toma-Jcvo- j dnenjari, a talijanski cekini, slavomki dinari i knianci, mleta- - dki matapani curili kao kisa u To-- maJevu kesu. Proklinjo je, rekoli, noog kralja i ligu u sreu samo, al nije proklinjao njihova zlata ni srebra, i sto puta bi se kucnuo sa Ijutim gostima u Karlovo zdravlje, sto puta bi se, nazdraviv biskupa. narugao gnckim kramanma, koji da sjede kao miscsi u Jkulji, bojcdi se madka, al je i gridki sudac svaki dan doznao, Jto go%-or-e fojnid, Jto Ii njihovi dasnici, a po torn do-znade i vijedc, da jc vojnidma "lige pod smrt zabranjeno dirnuti u gridkoga dovjeka, u gridku kudu. Konccm studenoga 1385. skupilc "LigaJi" ss-oj-e Jatore, da krenu prcd kraljem u Ugarsku, a Toma-J- a je vrlo iao bilo. da ta vraiji buntovnidka dcta toli brzo ostavlja Zagreb i Grid, jer mu prrsahnu zlatno vrclo. No pri toj ia lost i smijcJio se je, milo brojedi i razre-daju- di srebro i zlato, koje je u tvrdoj Jkrinjki zakopao u kutu svo-je pirn ice pod brijegom. Danas je "pri Tomalu opet vrlo iiro bilo. Ovaj put nisu budili sojnid, ved Gridani. Sre razizemlje bijaJe je dincata velika niska. duradka oba. sprijeda prcma ulici sagradjena anenim stijenama, straga udublje-n- a u brijeg. Drvcne tavanke, ma-ho- m obraJtcne, podap"r_hti hra-sto- ri stupovL za koje bjeJe zadje-nu- U po jedna tesana li_£. ,Praslca-jud- i plamtjete ludi po tamnoj JpiljL O mjnom svtjctlu Ijeskao se taint hpood toadrannkaab,itekazpelmjelje,porossatijennaammai, a dalje stcrali se dridecj plamcni nad ncmirnim glavama budne vreve. (Nastavit c"e se) |
|---|