000186
f 4 DE GAULLE U POLJSKOJ NEKA SE OD ATLANTIKA DO URALA UCVRSTI PRAKSA SPORAZUMJEVANJA I SURADNJE Varsava (Tanjug) — Pred-sjednik Francuske Republike Charles de Gaulle (Sari de Gol) u svom govoru u Sejmu 11. septembra pozvao je NR Poljsku da zajednicki rade na ujedinjenju Evrope, rjeiavanju njemackog...
| Language: | Ukrainian |
|---|---|
| Published: |
2010
|
| Subjects: | |
| Online Access: | https://arcabc.ca/islandora/object/au%3A282662 http://digicon.athabascau.ca/cdm/ref/collection/vilne/id/4283 |
| Summary: | f 4 DE GAULLE U POLJSKOJ NEKA SE OD ATLANTIKA DO URALA UCVRSTI PRAKSA SPORAZUMJEVANJA I SURADNJE Varsava (Tanjug) — Pred-sjednik Francuske Republike Charles de Gaulle (Sari de Gol) u svom govoru u Sejmu 11. septembra pozvao je NR Poljsku da zajednicki rade na ujedinjenju Evrope, rjeiavanju njemackog problema izgrad-nj- i kolektivne sigurnosti i osiguranju mira na ovom kontinentu, u jugoistodnoj Azifi i u svijetu uopce. "Uvjeren sam, rekao [e on, da Poljska treba da bude nai izvanredan partner u ovoj drugoj polovici vijeka, cija [e atternativa mir i progres ili rat i uniitenje. To se prije svega, odnosi na Evropu u kojoj stvarna sigurnost svake zemlje ne treba da bude re-zult- at konfrontacije dva bio ka koji se medjusobno su-protstavlj- aju oruzanim snaga-m- a i antagonistidkim pakro-vim- a. Neka se od Atlantika do Urala ucvrsti praksa po-puitan- ja, sporazumjevanja i suradnje. U takvim uslovima evropski narodi mogli bi sami da rjeiavaju svoje probleme, medju kojima je glavni nje-mac- ki problem. Predsjednik De Gaulle do-da- o je zatim da je Francu-sk- a kao i Poljska susjed te velike zemlje — Njemadke — u raznim razdobljima, a po-seb- no u ovom vijeku, patila zbog germanskih ambicija. Medjutim, po rijedima fran-cusko- g predsjednika, Franco-sk- a sada, poslije stoma Tre-c- eg rajha i poito se Njemad ka odride svoje politike zlo-din- a, nastoji da sa svojim susjedom s druge strane Raj-n- e izgradi "odnos stvarnog Priblizavanje katolicizma pravoslavlja 5to je to ekumenizam obja-sni- o je kardinal Pellegrino u Intervjuu za pariski "Le Mon-de". Torinski je kardinal, ka-ko pile taj list, "jedan od naj-vidjenij- ih ljudi postkoncilskog perioda, ne samo u Italiji ne-go u ditavoj crkvi. Kardinal Pellegrino je upozorio: "Mi ne smijemo govoriti da se kridani odvojeni od rimsks akve moraju vratiti k nama. Mi moramo idi jedni u susret drugima, s obje stranei to je ekumenizam". A taj je proces u toku, i prilidno je ved napredovao. Papa Pavao VI poduzima korake u vile smjerova, ali ga odito najviie zanima pri-blizen- je s pravoslavljem. Nje-go- va dva susrefa s carigrad-ski- m patrijarhom Atenagora-som- , пајргце u Jeruzalemu I sad nedavno u Istanbulu, dvije su vaine etape. Atena-gor- as je zanesen ekumeniz-mom- , on oduievljeno, bez re-zer- vi, govori o papi Pavlu, pa bi — da ovisi o njemu —-- sve bilo brzo svrieno. Carigradskl patrijarh, me-djutim, nije viie ono ito je bio u proilosti, kad je vladao svim pravoslavljem u svijetu. U pojedinim zemljama djelu ju autokefalne, tj. samostalne pravoslavne crkve, sa svojim patrijarsima. lako, poitujudi tradtciju, izrazavaju neko po-sebn- o poitovanje carigrad skom, on je juridicki ipak sa-mo jedan od njih, i on nije neki pravoslavn) papa. Doduie ved su neki patri-}o- ri pokazali odobravanje ©nome ito din! Atenagoras. Grfki patrijarh Hieronimus, na primjer, izjavio je da je suwef Atenagorasa i Pape u Istanbulu "historijski doga-djo- j kotetolne vaznosti, koji ce imati velik udinak no raz- - izmirenja . Ahrmirajudi ideju fran-cusko- g izmirenja s Njemac-ko- m, general De Gaulle je istovremeno istakao da Fran-cuska, u isti mah, nastoji da u svim domenima ojada svo-je "srdadne i konstruktivne kontakte, sa zemljama istocne i centralne Evrope, kao ito [e to ved udinila sa zemljama zapadne Evrope". "Ne mozemo li se nadati da de se na taj nacin, postup-no- , zajednidke sigurnosti ra-d- i, izgraditi jedan evropski poredak u kome ce ucestvova-t- i i koji ce solidarno garanti rati sve zemlje ovog konti-nenta- ?" upitao se general De Gaulle. "Radi ostvarenja tog cilja, nije li neophodno da Francu-sk- a i Poljska zajednicki slije-d- e put koji de ih do toga do-vesti- ?" — zakljudio je fran-cus- ki predsjednik. De Gaulle je zatim ponovo naglasio da Francuska odu-vij- ek priznaje neizmjenljivost poljskih zapadnih granica. On je odao najvede priznanje poslijeratnoj obnovi i izgrad-nj- i NR Poljske i njenog glav-no- g grada, podvlaceci velika stradanja od njemadke ratne ekspanzije. "Vidim da je Polj-ska nezavisno od polifidkih okolnosti u kojima se nalazila, uvijek ostala nacionalno svo-ja- ", rekao je De Gaulle. Fran-cuska ima povjerenja u dana-inj- u Poljsku i u suradnju s njom. Francuzi su spremni da s Poljacima poduzmu zajed-nidk- u akciju u popuitanju i ujedinjenju Evrope. Kad bi nai kontinent organizovao voj odnosa medju dvjema crkvama". Ali dodao je da de konadne odluke donoslti pra voslavni sinod tj. skup svih patrijarha, — "koji treba do-br- o pripremiti'. je 21. augusta na konferenciji za itampu u Istanbulu izjavio da de u dru-goj polovici novembra podi Papi u Rim, a dotle de oba-vi- ti posjete pravoslavnim crkvama Sovjetskog Saveza Bugarske i Jugoslavije. Na-ravn- o, u svrhu unapredjenja ekumenizma. NIKODIM U VATIKANU Kad je rijed o tome, uvijek se pomiilja prije svega na pravoslavnu crkvu u Sovjet-sko- m Savezu i na patrijarha Alekseja, i postavlja se pita-nj- e: hode li i ta crkva prihva-tit- i ekumensku ideju, nede li biti zapreka u posebnom po-loz- aju ito ga ona ima? Posjet Podgornoga predsjednika Vrhovnog sovjeta, papi Pavlu VI i neke druge manifestacije vedeg razumije-vanj- a i tolerancije, otvaraju nov period odnosa Moskve 1 Vatikana. Ali pitanje je crkva veoma delikatno. . . Mora se spomenuti da ru-s- ka crkva nije ostala pasivna prema onome ito se u rimskoj crkvi podelo zbivati s Iva-no- m XXIII. Na vafikanskom koncilu bili su prisutni njeni promatraJi, iako nisu bili pri-sutni promatrodi svih pravo-slavni- h crkava. Ali o ekume-nizm- u je ipak bilo rezervi, pa i nekih izjava tog smisla. Za-t- o je to znacajnijl dogadjaj posjet fenjingradskog mitro polita Nikodima papi Pavlu VI polovicom augusta. Nikodim je u hijerarhiji "bfoj 2" ruske pravoslavne crkve, uz patrijarha Alekseja, to vazniji jer ima 38 godina, 5M takvu suradnju — ne bi bilo rata ni u Aziji ni na Bliskom istoku. Govor Vladislava Gomulke "Milioni zrtava koje su da-te za zajednicku pobjedu nad hitlerovskim faiizmom i histo-rijsk- i rezultati ove sposonosne pobjede — fine fundament sigurnosti i suverenosti na-rod- a Evrope. Svaki pokuiaj da se ta osnova naruii ugro-zi- o bi svijet novim uniitava-juci- m ratom", izjavio je prvi sekretar CK PURP Vladislav Gomulka govoredi poslije predsjednika De Gaulle u ime svih poslanidkih grupa Sej-m- a. Otklanjanje te opasnosti i zajednicka aktivnost za osiguranje mira — osnova je na kojoj se danas sredu Polj-ska i Francuska. Gomulka je zatim u opdim crtama izlozio kako sadainja Poljska gleda na njeno mje sto i ulogu u izgradnji mira. Sudbina Poljske, rekao je Gomulka, odlucena je na istodnom frontu, a Francuska je prva priznala granice no-v- e Poljske. On je dodao da je savez sa SSSR i ostalim soci-jalistidki- m zemljama, i sa DR Njemadkom, kamen teme-Ija- c poljske politike I sigur-nosti. Francuska sada — prvi put moze, podvukao je Gomulka, da stvara odnose sa istodno-evropski- m zemlja-ma bez dileme izmedju Polj-ske i njenog modnog istocnog susjeda SSSR. "Mi smo za to da nametnu-t- a opasna podjela na dva vojno-politidk- a bloka, opasna po Evropu, ustupi mjesto su- - Pavao VI dok Aleksej ima 90. Nikodim je na ruskom aerodromu do-dek- an veoma svedano od predstavnika Vatikana. Rekao je novinarima da je na putu za Heraklion (na Kreti), gdje se odrzava konferencija glav-no- g odbora Svjetskog vijeda crkava (kridanskih, osim ka-tolidk- e), i htio je da se u Va-tika- nu pomoli na grobovima apostola Petra i Pavla (ito [e znacajan gest). Ali prava je svrha bila ipak posjet Papi. O samom razgovoru Pavla VI i mitropolita Nikodima nije bilo niita objavljeno. Nikodim je ostavio svom pretpostavljenom patrijarhu Atekseju, da on prvi progo-vo- ri o delikatnoj stvari, ito je Aleksej i udinio izjavom ogenciji TASS 16. augusta: "Poslije nedavnog susreta pape Pavla VI s carigradskim patrijarhom Atenagorasom duje se da je problem lifur-gijsk- e unije izmedju katolic-k- e crkve i onih pravoslavnih pred svojim rjesenjem. Treba uoozoriti da ne postoji jedan popa u pravoslavnoj crkvi, ZLOBNI KOMENTARI Sva kanadska dnevna itampa je komentarisala De Gaulleov posjet Poljskoj. I svi su listovi uporedjivali De Gaulleov posjet Poljskoj s njegovim posjetom Kanadi prije dva mjeseca. I svi su istakli kako je De Gaulle slab diplomata. Ova Itampa prosto ne mole da sakrije svoju mrinju prema De Gaulleu. Istina je pak to da ne samo da nije bio neuspjeian De Gau-lleov posjet Poljskoj nego ni nje-go- v posjet Kanadi. Izmedju De Gaulle i Poljaka ima viie sugla-snos- ti nego nesuglasnosti. A za ono ito se odigralo prigodom De Gaulleovog posjeta u Kana-di krivnja lezi na jednoj i dru-goj strani. i Atenagoras Pre-zidiju-ma radnji, koja de utrti put ko-lektiv- noj sigurnosti. Razlike u drustvenom uredjenju ne ugrozavaju mir, ugrozava ga teznja da se likvidiraju rezul-tati drugog svjetskog rata, istakao je prvi sekretar PURP. Vladislav Gomulka je izja-vio dalje da je Poljska sprem-n- a da normalizira odnose sa Zapadnom Njemadkom, "ako njena politika podje s novih, realistidkih postavki". Medju te postavke, Gomulka je na-ve- o "prihvatanje postojanja dvije ravnopravne njemadke drzave". koji sam moze odluditi o toj uniji. Struktura pravoslavne crkve takva je da nijedna lo kalna crkva ne moze odludi vati za sve ostale. Ako je mo-gud- e govoriti o uniji crkava, uzevii i katolidku crkvu, taj problem moze rijeiiti samo sinod na kojem bi bile okup-Ijen- e sve pravoslavne crkve". Spomenuo je i ocijenio su-sret Atenagorasa i Pavla: 'U naiim danima takvi su susreti postali obidaj. Ja sam uvieren da su Jzmjene posjeta Jzmedju iefova crkava kori-sn- e Sigurno de, na primjer, susret cangradskog patrijarha i pape sluziti razvoju bratskih odnosa izmedju carigradske pravoslavne crkve i rimo katolidke crkve" . Patrijarh Aleksej odito nije suviie ekspanzivan, iz nje-govi- h formulacija, osjeda se i oprez i diplomacija. Atenagoras krede, dakle, u misiju, on de i u Moskvu, da razgovara s Aleksejem, Niko dimom i drugim prvacima ruske crkve. To su vjerojatno pripreme za sinod koji spo-minj- e Aleksej. Najavio je I posjet Bugarskoj i Jugoslavlji, s istom svrhom, nesumnjivo. Zanimaju ga odito posebno pravoslavne crkve u socijali-stidki- m zemljama. Patrijarh Aleksej nije izrijekom ili nacel-n- o protiv procesa ekumeniz-ma, kao ito nisu ni bfojni drug) patrijarsi, ali za uspje- - ian saziv sinoda, da tamo ne dodje do beskrajnih, mozda i neuspjelih diskusija, potreb-n- o je izvjesno obfadjivanje ili prethodno pretresanje suitine i pojedinosti. To je mlsija Atenagorasa i to de biti tema njegovog tredeg sattanka s Pavlom VI. I. Mihovilovid (Zagreb) life - з atB 'Ml I ft' R Svjedocanstvo Proilog januara Sjeverni Vi-jetn-am su posjetila dva amerid-k-a novinara, Harry S. Ashmore, bivSi urednik lista "Arkansas Gazette" i William H. Baggs, urednik lista "Miami News". Oni su razgovarali s predsjed-niko- m Sjevernog Vijetnama Ho Si Minom i stekli utisak da je sklon mirovnim pregovorima. Na temelju toga uputili su mu jedno pismo. U sastavljanju pi-s- ma sudjelovao je i William P. Bundy, pomocnik driavnog se kretara. Medjutim, predsjednik John-son je istovremeno Ho Si Minu uputio beskompromisnu poruku i time pokopao njihovu mirov-n- u inicijativu. "Za BOZK pOnOVO '.! nglama I na IKUC' e n KOJI?) rbiozlljiutimaizaVzviaentnuamsatr:ahogmlavo-KOo- dd vijetkonikih zasjeda. Rijed Zapadnonjemadki casopis "Der Spiegel" (Hamburg) navodi izjave ameridkog ministra obra-n- e Roberta McNamare. Devet puta poslije 1962. go-din- e posjetio je ameridki mini-st- ar obrane Robert S. McNamara ratiite u Vijetnamu. Svaki put vradao se s optimistidkim objai-njenjim- a o tome kako tede rat u dzunglama, optimistidkim una-to- d tome ito je Amerika u tome vremenu brojdano stanje trupa povedala od 6000 na 500.000 vojnika. McNamara je govorio: Maj 1962: Napredak je izvanredan. Ne vjerujem da demo morati naro-dit- o povedavati vojnu pomod u Juznom Vijetnamu. Ne pomiilja se na to da se angaziraju ame-ridk- e borbene trupe. Oktobar 1963: , Krajem 1965. bit de dosegnu ti glavni vojni ciljevi: Decembar 1963: Optimistidki gledam na na-predak ito demo ga postidi slije dede godine. Vedina naiih mo-ma- ka bit de za slijededi Bozic kod kude. Mart 1964: U Vijetnamu nisam sreo ni jednu odgovornu osobu koja ne bi vjerovala da je pobjeda mo-gud- a. L- -. Maj 1964: U borbi protiv Vijetkonga po-stign- ut je nevjerojatan napre-dak. Dakako, moglo se po-kaza- ti potrebnim da se Juzno-vijetnamci- ma poialje joi izvje stan broj ameridkih instruktora. Juli 1965: Opda situacija ostaje i dalje ozbiljna. Za 15 mjeseci ito su protekli od moga posljednjeg boravka ovdje situacija se umnogome pogoriala. Medju-tim, ni u kom sludaju stanje nije bezizgledno. Vijetnamski narod spreman je sada kao i prije da se bori i da se zrtvuje. Novembar 1965: Presfali smo gubiti rat. Oktobar 1966: Ne vidim razlog zbog koje ga bismo povedavali opseg ili brzinu operacija u Vijetnamu. Ne vidim takodjer zaito bismo pojadavali borbene jedinice. Juli 1967: U posljednjih devet mjeseci rata napredovali smo viie nego u prijainjih iest godina. New York — premijer Fam Van Dong izjavio je da Sjed. Drza-ve moraju bez prethodnih uvjeta obustaviti bombardi-ranje DR Vijetnama, kako mogli poceti mirovni prego- - VOfl. Premijer Fom Van Dong rekao je to u razgovoru s do ptsnikom ameridke televizij-sk- e mreze ABC "Nede biti retiprocitefa", — rekao je Fam Van Dong — "ni pogodjonja, ni ucjene. Mi nedemo platiti otkupninu piratima" "New York Times" (Nfu Jedinstvo, 22. septembra. 1967. — STRANA 5 at u V i j e t a Sapun za generala n (all je bi bi n 6fava amencka stampa i dobar bro svetskih listova objavili su reportazu o na-novije- m amenckom vojnom pronalasku. Novinari skloni optimizmu (takvih je u Ame-ric- i iz dana u dan sve manje) prognoziraju da de ovaj "cu-des- ni ratni pronalazak" do-krajd- iti jednu od najtezih gla-vobol- ja ameridkih vojnika ito o specijalnoj aparaturi tajne konstrukcije koja "iz prilidne udaljenosti" moze nanjuiiti zadah znoja skrivenih gerila-c- a "sigurnije od najboljeg dobermana" i tako upozoriti patrolu na opasnost koja joj prijeti. Vijest o tome ponukala je britanski naudni tjednik "New Scientist" da objavi ovu kozeriju. "Halo, halo, tamo stab? Hodu da razgovaram s kape-fano- m Trufflemacherom, na-delnik- om divizijske sekcije za kemijsko ratovanje. . . Halo, kapetane Trufflemacheru, ov-dje detni narednik Bleberry, zapovjednik patrole kemijskih njuikala. Govorim s poloza-ja- . Oprostite ito sam vas pro-budi- o, kapetane, ali potreb-n- a mi je vaia pomod. . . Ne, kapetane, sve je u redu sa svim naiim aparaturama za osobno otkrivanje protivnika kemijskim putem. Svih deset njuikala funkcioniraju potpu-n- o u skladu s tehnidkim spe cifikacijama koje smo primili. Zapravo funkcioniraju tako izvrsno da mogu nanjuiiti i najmanju [edinicu vijetkongo-vac- a dak iz udaljenosti od jedne milje. . . Da, kapetane, aparature funkcioniraju okej, upravo divno. Njuikaju kao pomamne i najmanju kon-centrac- iju amonijaka u atmo-sfer- i i kad je nanjuie zvec-kaj- u, da protivnik zasad nije otkrio nikakvo protuoruzje. . . ili ga barem ne upotrebljava. Pokuiavaju se, crveni gadovi, premazivati najboljim dezo-doransim- a, polijevaju se lo sionima za kosu, vodicama za brijanje (i to najboljih marki), a dak su podeli upotrebljavati Chanel Pet, koji im je valjda poslao De Gaulle. . . No, ni-ita to ne pomaze: naie apa-rature ipak uvijek nanjuie njihov crveni znoj. . . Dakle, kapetane, da se razumijemo: mene ne smeta, kako sam vam ved rekao, namirisani ne-prijate- lj. Ne, mene smeta sa-bota- zu (da: sabotaza!) u na iem vlastitom taboru. . . I to sabotaza na najviioj razini, kapetane. . . Da, rekao sam i ponavljam: sabotaza na naj-viioj razini. . . Ne, ne mislim da su se u divizijski itab uvukli ipijuni neprijatelja. . . Ne, radi se o samom koman-dan- tu divizije, generalu Brass- - jork tajms) piie da dinjenice koje je o bombardiranju Sje-vernog Vijetnama iznio mini-sta- r obrane McNamara snaz-n- o govore u prilog teze kako samo prekid ameridkih zrad-ni- h napoda moze dati nadu da de dodi do pregovora za okondanje vijetnamskog su-ko- ba. "Jedina stvar koja se po-sti- ze to su teikode vijetnamskoj privredi. Te su teskode znatne, ali so-vjet- ska i kineska pomod ukla-njaj- u svaku mogudnost da one postonu presudne" — zakljuduje "New York Times". Sjed. Drzave moraju obustavit bombardiranje bez prethodnih uvjeta Sjeverno-vijetnams- ki bombardiranjem, m u pmnacleu . . Da, generalu Brasspinnacleu, sto ga inade znamo pod nadimkom Budio-va- n . . Slusate, kapetane, tako to vise ne moze idi: taj dovjek, Budzovan, stvara pra-v- u anarhiju medju naiim aparturama za njuikanje. . . Da, znam da su to nezgodne stvari i da je o tome nezgod no govoriti, pogotovu ovako preko poljskog telefona, ali moram redi da je gospodin general veoma snazan i kru pan dovjek, prava ljudeskara. A tek zeludac! Kakav mu je zeludacl No, ne mislim govo-riti o njegovu trbuhu ili bicep sima. To je njegova stvar. Rijed je o necem drugom. . . Molim vas ne prekidajte me, kapetane, odmah du vam objasniti. . . Ovaj, da kojim sludajem generala Budzova na strpaju u zatvor I da on odatle pobjegne, vojnoj poli ciji uopce ne bi trebali poli cijski psi da mu udju u trag i da ga uhvate. . .Ovaj, poli cajci bi, kako da kazem, pu-sti- li da ih vode vlasti. . . da: vlastiti. . . nosovi. Cuo sam od nekih podoficira u ita bu. . . zapravo to se govori u ditavoj diviziji i to nije ni za koga tajna. . . duo sam da general Brasspinnacle jedno-stavn- o ne zivi ni od dega dru-gog nego od falijanskog sira gorgonzole (to je naudio u drugom svjetskom ratu, kazu) i od deinjovki. . . kobasica sa ceinjakom. . . uopde da vrlo mnogo jede deinjak, a malo upotrebljava sapun. I zato, kad god general Brasspinnac-le sjedne u svoj helikopter i poleti prema potozaju i kad god se naiim aparaturama priblizi na udaljenost od tri kilometra, sve naie aparatu re podivljajul Generalova aroma tako je snaina da nadjada aromu svih zasjeda vijetkongovca oko nas. . . Cak je svejedno da li generalov helikopter leti prema namo iz smjera u kojem puie vjetar ili iz suprotnog smjera. . . Tako se ne moze raditi, kape-tane! Ja to smatram nesvje-sno- m sabotazom, kapetanel Sam bog zna koliki de naii momci upasti u vijetkongov ske zasjede zbog generalove aromel Razumijete, zar ne. . . I zato sam se zapitao kape-tane, kako da kazem. . . ovaj . . . zapitao sam se biste li vi mozda htjeli razgovarati s generalom. . . uzmimo ta-ko da upotrijebite kakvu tane, kako da kazem. . . ovaj . . . zapitao sam se: biste li vi mozda htjeli razgovarati s generalom. . . uzmimo ta ko da upotrijebite kakvu zgodnu, diskretnu parolu po-p- ut one kojima se u svojim reklamama sluzi naia indu-strij- a kozmetike. . . i da ga nekako nagovorite da. . . ovaj . . da bi malo sapuna . .ili, zapravo, ovaj. . . da bi bib mozda dovoljno da ne jede toliko tog prokletog falijan-skog sira i deinjaka. . . ba-rem to. . . Oprostite, kapeta ne, ovaj. . . n'sam tako mi-sli- o: nije mi ni na kraj pame-t- i da se uklonim s fronte na taj nadin da me postave za zapovjednika voda koji de vas strijeljati i onda sahraniti. . . 5to?l Vi kazete da bih ja mo-ga- o razgovarati s generalom? Ne, gospodine, za to nemam hrabrosti. . . Uostalom, on mene uopce ne poznaje i ne bih lelio da me upozna. . . ni u ovakvim okolnostima ni u bilo kakvim drugim. . . Sto, vi mi naredjujete?! Ali to je strainol Kazete da general upravo leti prema naiem poloiaju? To nam niste mo-ro- li kazati: naie su aparatu-re ved pomahnitale! |
|---|