000135

• Language: Ukrainian
• Published: 2010
• Subjects: Aine; Bani; Baza; Brat; Dinamo; Dova; Drage; Drago; Eme; Fuchs; Gora; Kad’; Kati; Kolo; Lakta; Lent; Luta; Malo; Mara; Mati; Nasi; Polo; Puta; Sav’; Stavne; Suo; Utro; Vatn; Zastava; sami
• Online Access: https://arcabc.ca/islandora/object/au%3A282422; http://digicon.athabascau.ca/cdm/ref/collection/vilne/id/4305

Г" шџшттттттттшттшштт 4F STRAKA 4 К L Е Т V A (Н ijiorijsk'irotnan) — AUGUST SENOA — (31) Kad je Ivanii-ba- n poceo Hrvoji odzdravljati tc ponudio mu hljeb i sol, skinuo junafina svoj kalpak, stari ga preda $c na jabuku sedla, tc sluiaic sveeanim licem lijepe ri-je- di gospodara omiSkog. Zatim pok-lo- ni se, tri pata otkinu od hljcpca zalogzj, po$u ga bijclom soli tc ga pojcac, rekavli. — U ime boije navijcke. Amen. Na vrh stuba dvorca omiSkoga dolcka slavnoga gosta domacJca banica, a uz nju biskup Pavao, gov podjica Andjclija i zarucnik joj Be-risla- v Paleinik od Ostrvicc. — Evo, Vladislavo — progovori IvaniJ-ban- , dosedii vojvodu pred banicu — vodim ti gosta, od koga ce nali dvori zasinuti kao od jutr-nje- g sunca. Slava mj sc ori preko devct gora, sav svijet ga je pun, i nana po svem naiem kraju gusala javorovih, koje ne bi spominjalc slavno ime prijana moga Hrvoje, vojode bosanskoga. Davno poic-Ijel- o je sree mojc, da ga pozdravtm medju noma, da ga pocastim, kako sc dostoji tako dicnoj glavi. Pred a -- jem ga vama, gospe, tebi Vjadista-vo- , a i tebi, Andjelijo, da ga paziic t castite po duSi, neka nc budc od njega prikora, neka se ne potuii pred svijetom na naie siromaitvo. — Da si mi zdravo, gospo bani-c- e, a i ti, gospodjice Andjelijo — pokloni sc junak Hrvoja — zdrav bio i ti, biskupc Pavle, i ti, gospo-din- e Berislave. Srce mi se smijc, gdje me sreca zanese u toli dilno kolo, no valia rec!i, mile gospc, da moj brat Ivanii prcnavija iice na guslama javorovima na moju slavu, jer tolike pocasti ne zastuzih. Milo mi je, drage gospe, da sam na vaSoj btigi, u valim rukama. Uz vas, to znam tvrdo, ptoii cu dobro; nu op rostite, ako kaSto posrnem tc za-dje- m stamputice. Ja sam gorStak, divljak, a vi ljudi pri moru fini ste i glatki. Oprostitc mi i to, da sam pjevajuli i napijajuifi ulazio u vase dvorc. To je tako kod nas od sta-rin- e obicaj, a ja ga sc driim, jer je lijep, ako se moicbit i komu iini divlji. — Ncmoj tako, vojvodo slavni — trti tc, smijeiee"! sc, gospa Via-dislav- a — cemu pcreS pred nama to tvoje slavno lice te, pravdajuii sc. gubii vrijeme, za kojega bi se Ijud-sk- i povcscliti mogli na nasem Omi-Su- . Da si mi zdravo i dobro doio. Ja cijenim starinu t stare obicajc, jer su poJtcni t lijepi, jer sam i ja starog hrvatskog nlcmcna kit. A sada unidjimo u dvorami, da sc ra sprcmiS, i da ti odlanc od teJka puta. — Da, gospc — nato cc uz gla-sa- n smijeh Hrvoja — jczdio sam gorom i dolom, preko krJa i kame-na- , kroz grm i trn, a mafogdje j bilo vidjeti traga Ijudskoj ruki, nek-mol- t ljudskomu lieu ill krovu. Svc mi kosti pucaju, i ne znam, bi li iiv prevalio pianinu, da nisam imao uz sebe vjcrnu drugaricu, punu cu-turic- u. All sada, haj, mmula mc briga i muka, kad me Ivanii dade tebi na brigovanje. Kud cbvjeku bo-Ij- a sreca! Naskoro zaboravi gospodin Hr-voja u sesclom ko!u svc muke so-jeg- a puta. i kad sj pro casovi njc- - gova boras ka minuli. uz salu i po-lalic- e, navrnuse muskarci razgovor na ozbiljnije driavnc poslose. Vri-jeme bijaSe tada uistinu vcoma xit-n- o, i svatko c slutio i osjcdao, da se spremaju aine velike stvari. Go-din- a 1 390. bijase po gospodina kra-Ij- a Tvrtka oobito sretna, sretnija ncgo ikoja od prijainjih, a sadeci po era, bik je rude, da (t ta sre-(- t ioi vedma rati, je_f malo koji s ladar onoga doba imao je uz krep-k- u %-oI-jti totiko smienstva. uz bistna pamct teltko driavnike hiirme. ko-- luo uprao kral Tvrtko. Vnjcdno je — prihati vojvod I bosaaskt. scdecj u druitvu u veli-k- oj dvorani csw&oga grada — da i sc sjctifflo ftmadkoga nam kralia i , gospodara, gopodina Tsttka. Pi- - ', jtm u njegent tdravlje. Sreda slu-- iila njeges-o- f јипаЛој saHjt. i Boc Hageslovie djelo, m kfe se pnak kralj. aa koje sc svi spremamo ©d J srea. E. d&U геснво! Da nasi iivi , ranga Iju Trrtko кгађ! j — Da hvi Tvttk© kralj ! — ezva j se cirdo drwJrvo, kucajuvi se Hrvo-- 1 jem. , — Treba ti znati, gopoJttie Iva-- 1 niiu. da me шје unto domfela amo j moja dobra rolfa, red i zapovfjedj UtUtik naiega. Kada naime dodo, f kako me c relika voija snalla, da tebe. pnrateifa svega. kod mora obi-- 1 dfeta. rede xzd jednod za Tcderorn "Kad re je toKka tja vtdjeti pri--, farela srega, a ti idi, dragi oivo i do, jer del prttom i u. mene obaviti I roso, koga ne mole ovrtrti ftrrjek' manji, nego Jto je Hnoja. Dat .fu ti pisma za Ivaniia bana, a i naj-stic- e kazat du ti kojeita o poslovtma kraljcvinc, koji nas dekaju, dim bu-du&- g proljcda okopni snijeg. Hr-voja i Ivan Horvat, a uz njih stan prior wanski znat dc najbolje pogo-dit-i, kako da se nasa stvar proti SisT-ma- nu potisne na pravi put, a nadam sc, da ne le ni slavni biskup zagre-bad- ki uskratiti savjeta svoga, prem-d- a ga joi nisam mogao prcdobiti na svoju stranj." To su rijedi kralja Tvrtka, zavrii Hnoja, a nisu moje, biskupc gospodine. — Vojvodo — odvrati Pavao ozbiljno — ja poznajem junadkog fospodara Bosne u duJu, velim ti, na svi jet u ovjeka naiega jezika, koji bi mu junaitvom i pa-me- du segnuo do lakta, koliko nas god ima od Drine do sinjega mora i od Dravc do dinoga Dubrovnika. Tvrdo" vjerujem, da samo Tvrtko moie krepkom desnicom snregnuti u jedno i vladati Ijubavlju bez mita i knnika. Nu evo nek ti kaic moj brat, nek ti kaze stari Paleinik, a i druga gospoda hnatska i slovimka, ja sam ti se zaklco pokojnome kra-Ij- u Karlu, koga Gorjanski i Jclisava potlje iz zasjede ubiic, da du ra-di- ti sve i sva, da njegov jedinac Lacko dobije svu Hnatsku, a ka-sni- je moicbit i ugarsku kraljevinu. — A, moj biskupc, zakletva ti je mrtva — odvrati Hnoja, klima-jud- i g!aom — Zar ti zbilja mislii, da dc sin Karla Drafkoga ikad pre-brodi- ti sinje more, ikad na glavu vrdi hn-atsk- u ili madjarsku krunu? — Znam, voj%odo drag! — po-tvr- di biskup glaom — vjerujem isto Jto i ti, at prisega me veze, vezc jo5 vedma, jer sam svefcnik. NTrtva je, istinabog, i ialim od srea da sam toli naglo, toli ludo obve- - zao svoju duSu. Lackova mati, go-sp- a Margareta, {arena je zmija, svc mi sedini, da sa svojim sinom snuje nediste igre, jer je Lacko dijete m vodiljci svoje previjane majke. Pri-j- e slali su nam novaca i oruzja, na smo mogli kupiti vojsku, al otkako ih Aniuvinci pritisnuie u Napulju i Gacti, za scbe nemaju, a zadnju kaplju kni гл tudjega kralja Ja-va ju. — Ha, ha ha ha! — nasmiia se Hnoja iz dubine srea svoga, da su mu dugi brkovi igrali kao orlova krila. — Vii li ti mudre Talijankc, rad je svoga konja potkivati naiim zlatom. A Jto joj odgovori ti, bis-kupc? — Kako sam sc nemilo rasrdio bio na tu ludu iensku glavu — rede Pavao — odvratih joj u sitnu pi-samc- u, da u naiim krajevima rastc samo maslina i vino, a nipoJto zla-t- o; neka dakle zamoli svetoga oca papu, da joj on uz svoj blagoslov dadc vretfeu cekina, jer te robe da u njega dosta imadc. — 2ivio, brate, pravo si rcko — viknu Ivanii ban, pljesnuv dlanima. — Velim ti, da ta cijela Dracka svojta ne ide za drugim, nego da trgujc naiom poJtcnom hn-atsko- m kofom. — Radite si, Jto hodete — pro-dul-ii biskup — Nade mladoga Ladislava, Jto ja znam i vidim, nisu nabuJene ladje na Jirokom moru, ajunak Tvrtko evo drii ved lijepu jabuku u ruci, lijepu Dalmaciju. jol de posecnuti za Hn-atsko- m i Slavonijom i ubrat ie i te jabuke. Pomalite ga slobodno, ja vam ne du bit! na puru, nego du stajati po-stranc- e. i ako budc srede. blagoslo- - vit du vale d jelo, ali prisege $4)je I ne smtem pogaaui. DruJtvo, a ni sam vclmoia bo-sansk- t. ne prigo)ri biskupu ni ri-jedi, jer nije bilo lako prigovora паЛ plemenittm niegwim mislima PoJtena rodoljubiva dula Pavla Honata sviiala se redi bi na mu-kam- a. da nije mogla nesezanih ru-k- u raditi u stranom sviietu za do-movi-mi. Snuiden sputi glasu nt prsa, i delo mu se nckako od nesx-Ij- e smrafi. to onazi fxx Vladi-slav- a pa de rodjakinii ssxtjoj: — Dodji, Andjelijo duJo, da se sprodiemo malo i prigledamo. Jto rade Ijedi u kdi. Gospoda icnako govore o sainim drfavnim polo-vkn-a koH sc Ienke clave ne tifta. i nije ri jedno i dostomo slasatt. 1срл ne razttmijemo. Gopoda. a oobtto didni nal cost vojvoda. orrostk ce 2 to. da se uklonkno Ta hit de rrHike. da se priwteljski razcovrirao za vederom. a M de se medtudkm pobrmti. da m kudi bode waka udoba. kao da j e mome mala rodjeni brat. G&v dicoie se. Andjeiifa da-kak- o nckako pola5nik i neino. }ст ie z nie fdio tospodin Be mlar Pateinft. kwi bi tooako na kratke rmbove dole na Omil crad, te niie b'lo &&%? vremena razo-vor- u koliko ga Ifebovnkira treba. IranH ban spazi to neveselje svoje nedakinie i rece kroz lakr — fea se mutil i mradil, Andje lito moia. "Zo mi te ie al mai pat nc moiernn ti otpustiti mlador cospodina Bemlava. rremda te po f-ra-vki tvoj. Danas naca ga treba, jerbo jc doJao ovaj put upravo k nama, a nc k tebi. Pun je valjda vainih novina, al kad ih istrese pred nas, poslat cemo ga za tobom, a ja knv, ako te za dva, tri daska ne nadje u Jumici. Djcvojka porumeni dovA glac od same nephlike i okrenu se k svojoj ujni, koja svoga dovjeka u-ko- ri samo rijccjma: — Elc si danas prevesele volje, predragi IvaniJu, gospodaru moj, te sirotu Andjeliju ovako stavijaJ na muke pred svijetlom gospodom. — Ncmoj tako, gospo Vladisla-v- o — umijeJa sc biskup — ta nije nikakova tajna pred svijetom, da su Andjclija i Bertslav zarudeni. ~ — Zarudcni? — upita Hnoja. — E, pa iivjeli mladi. Namjera nije loia, pristala ona, pristao on. pak i.c Bog dati lijepa plemena, a za muke Andjelijme ne boj se, gospo Vladislavo! Znam ja, da dje-soj- ei godi, kad je pecavom rijeci poJkakljel oko srea radi njezinc Ijubavi, ma sc i ljutila naoko, ne-go samo da znam, skupit du i ja ssojc strijele, a kad svrJimo driav-nc poslove, reJctat demo gospoje. — Koje sc gospode junaka ni-mal- o ne boje — odsmjehnu se Via dislava — te odlaze, da si prikupe saveznica i sprcmaju oruzje za slavnim vojvodom Hnojem. Na tc rijedi pokloni Jc se banica i Andjclija te izidjoJc iz dvorane. Andjclija dakako pradena od iivili odiju mladoga kneicvica od Ostr-vicc, koji je ncgdje u duJi prokli-nja- o sve driavnc poslove, ave ljute i svjetskc spletke; no opct nc rede rijedi, nek mu se nc veil, da je ku kavica, a nije hnatska junadina. Kadno bijahu junaci sami na oku-pu- , sjededi oko vclikog stola, pro-govori gospodin vojvoda Hrvoja ovo: — Didni bane, po sablji brate, evo sjedim pod tvojim krovom, i to je drago meni, drago, mislim, i tebi, a draie tim vedma, jer treba ovdjc da krdimo put. po komc dc se tvoja domovina osloboditi. Kud vede radosti, kud ljcpJeg posla? Ncma toga na svijetu. Razumjct dc? volju naiega gospodara Tvrtka iz pisama, Jto ti doncsoh, a naustice joj du. ti redi ovo: U rano proljedc godine bjdudc dic'i dc sc hrvatski i bosanska zastava i udariti od juga na sjeser, na Hnatsko Primorje i kraljevinu Slavoniju gornju i dol-nj- u. Put nam je siguran. Sibenik, Brad, Trogir i Split u rukama sj tvojim, IvaniJu bane. Tvrdoglavi kramari uz more dosta su dugo lu-dova- li, driedi tvrdu vjcru Lukscm-burgovc- u, nadajudi se, da de im ba-ci- tt u krilo zlatne jabuk:, a lija SiJ-ma- n snovao jc plijeniti njihovc masline i prazniti njihovc sprcm-nice- , al od nas da sc brane sami. Eto, sad im je dosegla voda do grla. i smjerno doncsoie svojc stare pra-vic- c pred nas, da Tvrtko, a t ti, banc, udarite svoj pedat na njih, a pravice da budu stavne kao i prije. Vi to udiniste. Primorci se poklo-niS- e, Tvrtkova je Dalmacija, samo joS diie tvrdu Jiju kameni Zadar, ali ne de sc dugo prijediti, jer je nai gospodar kupio od mlctacke gosp--d- e lijcpo dislo galija, a ima ih oi na morj pri Kotoru. Bit dc dakl prilike. da pograbimo te krute Via he u Zadru i s kopna i s mora, pa da vidimo. hode li nauditi 'pjcvati hnatsku pjesmieu i kriiati se pred hn-atsko- m Bogom. Za ledja nema-m- o se dakle bojati ovdje u primor-ski- m stranama. Sta mislil ti, gospo- dine Berislave, a znaj, pitam teb zato, jer si pri vojsci siavnoga si strka, pn-ak-a Ivana. — E, pravo du ti redi. gospodine ! vojvodo — odgovori Berislav. — , Moj stric Kan Ictio je kao strijela ovamo i onamo te je zamahnuo dat na ovu, fi% na ona stranu. tako da se gradevi najposlije skunjiJe, kako i sam znal. — Dalmatinski gradjani jol su miadji u naJoj vjeri — rede Нпчј i — oobito Splidani, koji drie i kralja Tvrtka i sse .n.s BoJnjake za krivosjerce patarcne. nremda je kralj odrto ispovjedio, da ie pra. sin rirmkc katoiiike crkve. — Ne bi to tolik povod proti Itini bio. vojvodo — rede KamJ — nati Primorci trguju sa G re ima pace sa Saracenima. a to nije nimi-l- o prasovjema deljad. Njih je zas-liieptl- a velidtna zemalfa Mariftnih Siimanenih. te su se sadali, da de se po viadaru. koji drii jednoei ru kem 1егк nad Ugankom. Hrvat-skom- . Slaronifom i Dalmaetfom koji ima vainu rtjed a kralfevmi Ceikoj, koji napokon drit ozde rimskonjemadkega cantva, da dc se po takovu dov jeka dokopati znatnih portastka i sloboJtina u trgovmi. i da de svaka obzidana. TaroJica biti za sebe kao vamostalna driAric. kojoj ne smijc zaporijedati tu hr-vatski ban, ni zbor vlattde kraljc-vinc Hrvatske. (SfUtH te M) MADJARSKA (Xastavak sa strane 1 ) skim roditeljima da dovedu natrag svoju djecu koja su jol uvijek pridrzavana u inozemstvu. Govorile smo sa dvadesetcima roditelja, sa doktorima, odvjetnicima i drugima koji se brigaju za sudbinu ovc djece, i ono &to smo dule uvelike nam je dalo znati da se ovdje suo£avamo sa jednim spo-ro- m koji prkosi interna-cionalno- m zakonu, kr£i prailne сојебје odnose, razara obiteljt i nanaSa mo-raln- u §tetu djeci. Apelira-m- o na javno mnijenje po-svu- da da uzme u obzir ovu stvar, da pruzi pritisak na svoje oduovarajuce vlade da omoguce povratak ove madjarske djece. "Mi smo uvjerene da u-puciva- njem ovoga apela svima zenskim orKanizaci-jam- a da rade zajednicki na ovom pitanju, ne samo pomazemo madjarskim o-bitelji- ma, vec idemo i bo-Ije- m razumjevanju i prija-teljstv- u medju narodima sviju zemalja." Cankarova drama "Za dobro naroda" na ccskom jcziku PraJko izdavadko poduzedc iz-dal- o jd nedavno jedno od najzna-dajniji- h djela slovenskog pisca Ivana Cankara, dramu "Za dobro naroda". Knjiga jc izaila u biblio-tec- i "Orbis" a djelo je prevco na deiki jczik Oton Berkopec. Isprcd tcksta drame nalazi sr kradi uvod, koji u osnovnim crta-m- a iznosi iivot i rad poznatog slo-venskog pisca. Sovjctski antibiotik proti v raka? Kako piJe list "Sovjctska Rosi-ja"- , uskoro de na sastanku sovjet-ski- h strudnjaka za antibiotike biti prikazan novi biotik — ajrantin — koji se sada ispituje. Dosada postignuti laboratorijskt rezultati navodno opravdavaju na-d- u u ncsludene perspektive ovog lijeka u borbi proti v raka. ' List kaze da je lijck otkrio Juan Planelles, bivJi ministar zdravlja u Spanjolskoj republikanskoj via-di- , koji se postije dolaska u SSSR posvetto proudavanju antibiotika, narodito borbi protiv malignih tu-mor- a. On sada rukovodi jednim odjeljcnjem Instituta za epide-miologij- u i mikrobiologiju Mos-kovsko- g univerzitcta. Ugljcn s Anlarktika Scf britanske ekspcdicije na Antartiku geolog Visian Fuchs, koji slijedede zime treba da po-ku- Ja pjelice prijedi antatktidki kontinent, pronajao je tamo ko-ma- d ugljena, koii bi imao doka-rat- i da na Ant-.ti- ku postojc na-dg- c ugljena. Dva dlana prethodnika ove ekspedicije, koja je ved usposta-vit- a bazu u Shacklctonu, na obali Zaliva Kitova u Oeddelos-o- m hio-r-u, donijeli su ovaj komad uglje-na nedavno u London. Geolozi u Iaboratorlju za stije-n- c proudit de taj ugljen da bi ut-vrd- ili doba u koje su nastalt pla-nins- ki land na Antartiku. Prcma najnovijim vijesttma, britanska ekspedkija je uspjeh organtzirati baza Juini led na 430 km. ta unutralnjosti konti-nent- a, u pravcu Pola. zelim upoznati gospo-dina u svriiu zenidbe Slovenia x LJublJan-- , ratve-den- a ne п]от krivicom. Mara U irmL, viwoka 16 cm, brint, vrle prijatne poliafotl, po-4n- a, liebrmiena, dobra doni-ii- c, mi djrtetom (in) tarim 1 tred, JVlira spotnatt ropodi na a nvrh lrnid?e de 45 trt"L, trrMtL triiernera. dobra site Iranoc. VoH Ima мп!1а za bi J tlj I prijatan dom. SliVa poieljva. Meja lika { na cled ш re dakeiji lUta. Гошм! pmlatl na mirrmtt Eda DeraS. Labl}a na. CeloriV 28 A, JrI%rijau SPORT Dvadcto kolo Savezne nogometne Urc igrano 1 f aprila. -- Radnifki" — -- Vel2- 3:2 (1:1) -- Voj4odina~ — -- Spartak" 2:1 (2:0) "Lokomotiv- a- — -- Hajduk- 1:0(0:0) "Vardar" — -- Partiran- 1:1 (1:1) "Crrena ivezda" — BSK 2:0 (0:0) --Sarajevo-— "Zagreb" 2:1 (1:1) Poredak na tablki: "Cnr. zveda" 33, -'- ojvodina" 3P, "Hajduk" 24, "Partlzan" 23, "Dinamo" 20, "Lokomotlva" 19, "Spartak" 18, BSK 18, "Velel-- 18, "Zagreb" 17, "Ku-ducno- st" 16, "Radniiki" 16, "ЛагЈаг" 16, Sarajevo" 12. U dvadeeet prvom kolu igraju: Zagreb: "Dinamo" — "Sarajevo". . Titograd: "Budufnoet" — 'ardar". Beograd: "Partisan" — -- RadnWkl". BSK — "Spartak" Mmtart "Velel" — "LokomotlTa". Split: "Hajduk" — "Crvena xvezda". Nov! Sad: "Vojvodina" — "Zagreb". Kup Jugwlavije: Cetvrt finalne utakmlce odjgrane eu u arijedu 10. aprila a lijededim rezultatima: U Beogradu: "Partlzan" — "Crv. zverda" 4:2 (1:1) U Titogradu: "Bududnoet" — "Vojvodina" 2:0 (0:0) U Aibenlku: "Aibiik" — "Proleter" 3:1 (0:1) Polufinalisti: "Partlzan", "Bududnost" I "Sibenik". Schumacher - zabava odsjeka 608 HBZ Odsjek G08 HBZ priredjuje zabavu u po5ast i za populariziranje danaSnjc kampanje za novo Slanstvo na 27. aprila u klubskim prostorijama, --12-lst Avenue, Schumacher. Zabava pocinje to2no u 8 sati u veger. U prvom redu pozivamo ilanatvo naSeg i drugih bratskih odsjeka, kao i ne5lanove Zajednice, da posjete ovu priredbu na kojoj demo se bratski provcseliti i pro-govor- iti o potrebi 5to aktivnijeg rada tokom kampanje. Za pies de svirati dobra muzika. Po пабет starom obi-da- ju biti de svjeSeg napitka i ukusna zapriska. Svi nam dobro doSHl Jos. Perkovich, izvjestitelj. U PAR REDAKA U Prag je doputova-l- a bugarska parlamentar-n- a delegacija. Londonski list "The People" najavljuje da do premijer Mamcillan udi-ni- ti sluibeni posjet Mo-skv- l. Australski ministar vojske je izjavio da dc australijske vojne sile biti smanjene sa 79.000 na G0.000 ljudi. U Tokio je doputo-val- a delegacija sovjetskih sindikata od 10 dlanova. Ona je gost japanskih sin-dikaln- ih organizacija. Poljska ima 2S milijuna stanovnika Na kraju proile godine Poljska je imala 28,070. 000 stanovnika, od kojih 13.501.000 muikaraca i 14,569.000 zena. Broj sta-novnika u gradovima 31. decembra iznosio je 12,-590.00- 0, a na selu 15,480. 000. Lf VDS K E GLU PO ST 1 PROTIV V 18. tiftiM tt tr pnfatJfMfM tsv. shboJnt mistion Om poti-пј- к Ja р'Лм o ctkti i njenom -- letanjM. U јеЈпвгч Jjtм te ipo-minj- e: mLtlo je глШШЧ kAte tte hetmitlhe e# ntznlke r#-Jern- ici Ja get ere u freperjtJ' nke. Kajgeri Jfati — 9g etajj iff Јл плЈјш Irmk — Ј1ле m t purine. I tAtii netnstite putt-- W HjreJni jttkeifi Vanjtki мкга! ttf&etib pr&Jtij fe trie tttujrt- - S LI C tC E i P RO S LOST I rolrtkora XIX. viieka doao Je is gomjoantriikog era da Linca ka vojnik a 0ijek Раав Atroniajer. CNijemac). On ie mtao a 0ijeka i ti m olenio jednotn Hrvaticora. ТаЈ Гатао je praded bt-кш- ра fttroina]era. lalje oe va porodif left Mb ma mm Hrvatkama pehrvaflvala. U-n- nk Pavler. Ian Atro-maj-er -- lent e takndjer Ilrvatieem. Лгммп Erdeijae. Ma}ka je тмг tiesla na ina Jeipa Jaraja. koji e rwlio m 0l]ek 4. marta ISIS. X4 ka dWk on je nJ-radi- je Шшт Vnkeve nardne 100,000 dolara za anti-komunisti- cki film J e d a n pododbor Za-stupnid- kog doma Sjed. Driava je otkrio, da je dr-Jav- na agencija za infor-maci- je (U.S. Information Agency) dala jednoj pri-vatn- oj kompaniji $100.000 za proizvodnju jednog an-tikomunistid- koga filma. Film nije uspio i .sto hiljada dolara jc utro§eno uzaludno. Pri rod no K fotografu dodjc otjc sa si-nom gimnazijalcem. Fotograf predlaie da bi sin stao iza oca koji sjedi na naslonjacu i da mu stavi ruku na rame. Otac: "Ako zelite da snimk. budc prirodna bolje bi bilo da on drii ruku u mom dienu." Kritika umjclnosti — Dai je divna slika, koju si kupio. Tako je rcalna da lovjeku uzdraiuje apetit. — Pa kako izlazik sunca mozc nekome draiiti apetit? — Izlazak sunca. Ja sam mi-sl- io da je to slika przenog ja-jet- a. SLOBODNE Jan. Ijto zaruanit. 01, irat-na- m pogrelAU Jniltlat Jnln n geter, si gam1 1 irraz In a. Jnle tdmaUHje гнкатл t negxma, hit-lall- e ptelle prstip tattemtm-кл- . . . ." Tale sm pfcati tJitrmt ttki. RtJotmci mtm ttjAi Jmini. Je-Јл- п клггчеШлтп je m Mmnthene geivrj $ preperfeJsmmee: "Drs-g- i 1гНлт, tutTA teme peii пл пш pretesifM. Ale buJrle Jebro pazfli, it fete tiJtti tlehmine av- - p}eme I niljkevieevog "Satlra". V to] porodki t vle nije go-vorile njemafVL Piue! "O nje-mal- koj krvi StremajeroteJ" u zagrebackej "RiMi" Otrj 42 od 21. deeembra 1929.). knjiievmk Im VelikanevM kale: "Od ono-ga damoga dieda I Line a oU-l- o je biknpa pretime, za koje I njerovoj aliei lab znati dok џ nije prelavio (-lroma-j-erove e vurradjani narivslit Patlovl), ali e avim ratrije-dil-a I rotovo neta!a vtara nje-na-ka krr. Trvi #.trmajer, do-elje- nik Pavao. bio je itokrmi Nilrniae sa to pototaka. 5ia PRED PRVIM MAJEM (Xastavak sa strane 2) se slagao sa stavom A. Be-bel- a, ali je istovremeno is-tic-ao obaveze . njemadke socijaldemokracije. U pis-m-u A. Bebelu (London. 19. novembra 1892.) on kaze: "Ali kada najjaca par-tij-a u svijetu odjednom daje znak za odstupanje, onda to svuda izaztva vc-oma Ioi utisak. Poloiaj o-bave- zuje. Vi ste borbeni odred suvremenog radni-cko- g pokreta, i ono sto ste obecali u Brislu, moralno ste obavezni da ispunite". U duhu tih diskusija iz-glasava- ne su nove ili potvr-djiva- ne ranije rezolucije. U njima se, istina, sve vi5e i sve jade naglaSava revo-lucionar- ni karakter pr'o-majski- h demonstracija, ali su istovremeno ostavljene mogudnosti za razliditu praksu u pogledu njihovog provodjenja. Uezolucija Briselskog kongresa nagla-§av- a, da "ovaj praznik tre-ba da bude dan odmora", to naglasava i rezolucija CiriJkog kongresa; najvise pak rezolucija Amsterdam-sko- g kongresa, jer se u njoj izridito kaie, da je na-jefikasn- ija demonstracija na dan 1. maja obustava rada. Ali, na drugoj strani, u svima se ostavlja mogud-no- st da radnici pojedinih zemaljn to provedu "na ta-ka- v nadin, kakav im dozvo-ljavaj- u uvjeti, koji vladaju u njihovoj zemlji" (Pariz, 1889.), "bez stete po rad-nid- ke interese" (Amster-dam) i t. si. Rezolucije po-jedinih kongresa, ciriSkog, na primjer, istidu. da borba za osamsatni radni dan treba "istovremeno da bu-de i manifestacija dvrste volje radnidke klase da so-cijaln- om rcvolucijom uklo-n- i klasnc razlike", ali jc, pod utjecajem Bcbela i ve-cin- e njemadkih delcgata, to Izmijenjeno u torn smi-sl- u, da to treba izvrSiti "pu-tc- m socijalnog preobraza-ja"- . Rezolucije kongresa Dru-g- e internncionale o Prvom maju takodjer veoma reli-jefn- o odrniavaju sve ono §to je bilo pozitivno ili nc-gativ- no u njenoj djelatno-sti- . One su utjecale na na-din provodjenja prvomaj-ski- h demonstracija, ali nc i na njihov revolucionarni smisao i karakter. Milisav MijuSkovic. MISLI aа , nbojnt tut ilmi e нл tune fi pf'tzonma gtaJu. To im ne-dtnj- ni to i ie tgAf aIo pe-btilnoi- ii, гнлкаг i petAJno. Obs-tM&Aj- ie se ttineUm gespeJino-rem- , zgTAbitc IdmeHft, pa baeaf-t- e pe iifirnjT. Taj je ttJermk Jebm sa ha-gra- Jt eJ ftJng iem'rta Jest An-g- U pira, a havatitt Inez KatI TeeJer ga fe pbrHe i tAtjete-ro- e mm "Ja ntumerne preJutt м миггче ItUamlem нлаелтш'. . ma je po majcl Hrvatici bio ve polanljemae. po!shrvat. Trefi Atroma]er Imao je tek cctvrtinu njemafke krvL fetvrti evmino. a peti — na bWknp — ni vite ni manje neco Sefiaetina nje-mat- te krri". Ve!ikanovi£. koji je lifno poanavao bikopa, kaie Am je £trejnajer bio npravo tipi£an !avonki Ilrtat, Aokac. pa na-rot- ito itie da k4kapove propovjedi bile protkane ikavlti-no- ni materin}Vim I djedovskim jecikom njerovim. kojim je vc м fetvrtora pekrvacenom koljena jedino i anala da zovoH ta to-bof- nja njematta porodka. PORIJEKLO STROSMAJERA шииа.