000364
¥Г ' - ~ ItV™™ STRANA 2 Zagrebacko zboriste trgovaca domovinom i glajsatovanili provokatora U svora osvrtu na zagre-ba5- ki "kongres" titovaca list wZa socijalistidku Jugo-slav! ju" pise: 0 cemu jo govorio pogla-vic- a bcogradske fa§isticke bande, u Cemu je smisao njegovog govora...
| Language: | Ukrainian |
|---|---|
| Published: |
2010
|
| Subjects: | |
| Online Access: | https://arcabc.ca/islandora/object/au%3A281221 http://digicon.athabascau.ca/cdm/ref/collection/vilne/id/4996 |
| Summary: | ¥Г ' - ~ ItV™™ STRANA 2 Zagrebacko zboriste trgovaca domovinom i glajsatovanili provokatora U svora osvrtu na zagre-ba5- ki "kongres" titovaca list wZa socijalistidku Jugo-slav! ju" pise: 0 cemu jo govorio pogla-vic- a bcogradske fa§isticke bande, u Cemu je smisao njegovog govora? Jos pre nego Sto je Tito stupio na govornicu nije bilo tesko po-god- iti da ce taj dobro dre-sira- ni lakej imperijalistidkih potpaljivaca rata govoriti ono sto mu naredjuju njego-v-o prekookeanske gazde. Uzgred budi redeno i same gazde se nisu %uzdrzale od toga da joS pre glavne pre-sta- ve u Zagrebu otkriju kar-t- e svog izmecara. stampa i radiostanice kapitalistidkih zemalja ved su za nekoliko dana do otvaranja zagreba-cko- g fasistidkog skupa saop-stava- le §ta ce i o demu ce Tito govoriti. Engleski re-akcion- arni burzoaski listovi 'Observer i 'Sunday Times' objavljivali su dlanke u ko-ji- ma se unapred aplaudiralo Titu za njegov antisovjetski stav, za njegov "otpor Mo-skv- i" i proricalo da ce Tito ni manje ni vise u svom go-vo- ru "proglasiti novi mark-sizam- " (?!). Pariski radio pored svega ostalog saop-§ti- o je dak i takav detalj kao §to je broj otkucanih na masini stranica Titovog "re-ferata- ". Takva obave§tenost kapitalistidke Stampe i ra-di- ja sa potpunom odigledno-sc- u pokazuje da je Titov "referat" pre nego Sto je proditan u Zagrebu bio u-slu- zno podnesen na odobrc-nj- e i dopunsku redakciju imperijalistidkim gospoda-rim- a beogradske klike. Zar je onda cudo §to je ditav Titov "referat" od prve do poslednje stranice ispu-nje- n takvom besprimernom ratnohu§ka5kom histerijorn, takvim laSima i klevetama protiv Sovjetskog Saveza, protiv komunistiSkih parti-j- a, protiv ditavog tabora mi-r- a i demokratije, kakve su jedino mogle biti pozaj-mljen- e od stranica bivse ge-belso- ve stampe i stranica stampe americkih potpalji-vaca rata. Bljujuci prljave klevete na pristalice mira, Titojrc istovremeno pevao beskrajnc slavopojke potpa-ljivacim- a rata, kovao u zve-zd- e svoje "dobrotvore" sa Zapada i neumorno se zakli-nja- o na vernost dolarskoj kesi volstritskih milijarde-ra- . Ali pored svega toga Ti-to nije mogao da zamaskira onaj uzasno toski polozaj u koji su zapali narodi Jugo-slavij- c, onu katastrofu u ko-j- u narode Jugoslavije gura faSistiiki rczim beogradskih upravija6a. Pre nekoliko mescci, kada je Tito moljakao svoje gaz-de za novu dolarsku "po-moc- ", on je saopstio da su njegovi "prijatelji" sa Za-pada dali Jugoslaviji vise od milijardu dolara! Medju-ti- m, prema poslednjim po-daci- ma iznetim u "refera-tu- ", ispada da su gazde dale Titu zajmova i pomoci u u-kup- noj sumi od 794,8 milio-n- a dolara. Istovremeno oni su prinudili beogradske u- - pravljade da utrose na izdr-- , iavanje jugoslovenske ar-mi-je, na kupovinu naoruia-nj- a i ratnog materijala de-ti- ri i po puta vecu sumu — 3 milijarde 571 milion do-lara. Kao te§ko breme pali su ti rashodi na ledja jugo-slovensk- ih trudbenika. Samo ta cinjcnica sa potpunom odiglednoSdu pokazuje plja-dkaS- ki karakter ameridke "pomodi". Mnogobrojne di-njen- ice potvrdjuju da je fa- - sisticka Titova banda upre gla nasu zemlju u ratne ta ljige americkih potpaljiva' ca rata i pot6inila ekonomi ku zemlje ratnim priprema ma. Sve Titove price o "iz gradnji socijalizma" pre- - stavljaju samo zavesu od di ma kojom se prikriva poli- - tika rata i fa§izma. NA zagrebadkom zb.oriStu Kardelj se zaklinjao svojim gazdama da su beogradski vlastodrsci spremni da pored svih do sada potpisanih rop-ski- h "sporazuma" potpisu "kada to bude trebalo i re-giona- lne sporazume" u ok-vi- ru Atlantskog pakta. Sa svoje strane Kidrid obedava imperijalistima da ce pomo-c- u svog "novog privrednog sistema" iscediti i poslednju kaplju znoja, i poslednju snagu iz jugoslovenskih tru-dbenika, samo da zadovolji pljadkaSke apetite svojih gazda. Prirodno je §to su ova o-bed- anja titovskih glavesina izazvala pravu buru odu-gcvljen- ja kod njihovih ame-ridko-englcs- kih gazda. "U engleskim krugovima sa za-- dovoljstvom konstatuju — saopstava "France presse" — da Tito narodito podvladi svoju патегиЛа odrzava do-b- re odnose sa Grdkom, Tur-sko- m i Austrijom". London-sk- i "Times" posvetio je Ti-tovo- m govoru uvodnik u ko-m- e istide "odluCnost" Tita da brani interese zapadnih kapitalista. Poznati lakej imperijalizma, desni socija-list- a Gi Mole takodje se nije mogao uzdr2ati a da no po-sal- je pozdravni telegram Ti-tu : "Vi ste nam — klice Gi Mole — povratili nadu". Ali sva ncvolja za Titovu kliku i njene imperijalistiS-k- e gazde sastoji se u tome sto jugoslovenski narod nije isto sto i 2.000 fasistiCkih buka5a koji su se sakupili u Zagrebu. Jugoslovenski na-rod — to su 16 miliona iz-gladn- clih i izmudenih trud-benika koji stcnju pod jar-mo-m titovskog fa§isti6kog rdzima i imperijalistifckog ropstva. Dovedeni do обај-no- g stanja od strane tito-fa-sist- a, milioni slobodoljubivih trudbenika Jugoslavije sve odlucnije podi2u svoje 2ulja-v- e pesnice i sve glasnije i upornije zahtevaju da se u-б1- п1 kraj bestidnoj trgovini sa njihovim zivotnim intere-sim- a. Titu i njegovoj bandi nece podi za rukom da zaplaSe jugoslovenske trudbenike trudbenike nekakvom izmi-§ljeno- m "opasnoscu sa Isto-ka- ". Danas u te pride ne ve-ru- ju ni sami dlanovi titovske faSistidke partije od kojih mnogi ved okrecu ledja ti-tovs- koj bandi i prelaze na stranu naroda. Cak so i u najvisim krugovima titovske partije nalaze pojedini Iju-- di koji uvidjaju potpunu besperspektivnost klike Ti-ta— Rankovica i otpodinju da joj se suprotstavljaju. Zagreba6ko zboriSte fa§-sisti6k- ih ubica i imperijali-sti6ki- h §pijuna nastavlja svoj antinarodni rad. Jugo-slovenski trudbenici jasno vide pravi smisao toga zbo-rist- a, njegove istinske cilje-v- e. Na mahinacije pobesne-li- h tito-fa§is- ta jugoslovenski patrioti odgovaraju zbija-nje- m svojih borbenih redo-v- a, ројабапјет svoje borbe protiv krvavog faбistiбkog reJima. Jugoslovenski pa-trioti de ulo2iti sve svoje snage da priblize dan kaxla de Jujroslaviia zauvek biti o6i5dcna od titovskih faSisti- - OSVRTI Ostavka urcdnika "Prosvcte" . U "Prosveti , glasilu Slo-vens- ke Narodne Podporne Jednote izaslo je saopcenje, da je urednik "Prosvcte" Milan Medvesek, podnio o-sta- vku na svoju duznost. O-stav- ka stupa na snagu onda, kada bude izabran novi u-red- nik. ZaSto je Medvesek odstu-pio- ? U saopcenju Glavnog odbora SNPJ ne navode se nikakvi razlozi. Oni ce s vre-meno- m, bez sumnje, izadi pred javnost. Nama se dini, da je u pitanju titovstina. Medve§ek se bio toliko anga-zova- o u titovskoj propagan-da da je "Prosvetu" pretvo-ri- o u nesluibeni organ Tito-ve vlade. Titovska politika doziv-ljuj- e kr.ah za krahom i do-no- si propast onima, koji su se objesili za tu politiku . . . Adamid je pocinio samo-ubojst- vo . . .Gouze izgubio dobro namje§tenje i — u-gl- ed . . . Medve§ek napuSta najuticajniji polo2aj §to ga ima medju Slovencima u USA i Kanadi . . . Bit ce toga jos . . . Novi upravitclj Djccjcg Doma HBZ Za novog upravitelja Dje-cje- g Doma HBZ izabran je Nikola D. Sarid. On je uzeo mjesto Stjepana Lackovica, koji se zahvalio zbog bolesti svije supruge. Novog upravitelja pred-stavi- o je 61anstvu HBZ glav-- ni predsjednik Mandic jed-ni- m dlankom u "Zajednida-ru"- . Mandic je naveo kad je Saric rodjen i gdje, razne porodi6ne podatke i broj go-di- na u HBZ. Izrazio je nadu da ce Saric dobro izvrsavati svoju duznost. Nama se cini da je potre- - bno da dlanstvo HBZ zna i politidku opredjeljenost Ni- - kole Sarida. On je, naime, sve do. nazad kratkog vre- - mena, bio glavni predsjed nik madekovske HSS u Sje'd. Drzavama. Kao sto je po- - znato, HSS u Sjedinjenim Drzavama i Kanadi je dugo godina, u savezu sa paveli-devcim- a, Petrakom i Butko- - kidem vodila borbu protiv sadasnje uprave HBZ. Koli- - ko je to samo kostalo HBZ. ! I sada dolazi vecina dlanova uprave HBZ i stavlja na po-lozaj u HBZ covjeka koji je prednjadio u toj borbi! Zaista, 6udne se stvari da nas dogadjaju. Ncubrojivi Reakcionarni list "Toron to Telegram" objavio je iz- - jave predstavnika nekih e-- migrantskih organizacija u Kanadi povodom izbora Ei- - senhowera za predsjednika USA. Tamo su izjave gene- - rala Kasimira Sosnovskog u ime poljskih reakcionera u Kanadi, Ulas Samduka od Ukrajinaca, Dr. Htvan Poe-ze- la u ime Madjara, Alek-sand- ra Kutta u ime Estonaca i Assen Avramoffa u ime Makedonaca. Od Jugoslavena spominje se samo Vukasin Cerovic, urednik "Kanadskog Srbo-brana- ''. Nema Boie Marko-vid- a, glavnog predsjednika SNO, nema nikoga ni od HSS ni od "Ujedinjenih Ka-nadsk- ih Hrvata", nikcga od slovenskih kleriko-fa§ist-a. . . Nije to da oni ne bi pri-kljud- ili svoj glas reakcionar-no-m horu. Stvar je u tome da njih nitko nije traZio da neslo ka2u. Oni su neubroji-v- i u radunima kanadske re-akc- ije . . . dkih razbojnika i oslobodje-n- a od ropstva anglo-ameri-dk- ih imperijalista. And out OF THE JAILS THE RATS CAME TUMCUNG. ГГЗИВИКРРв GREAT RATS. SMALL RATS, LtAH RATS . BRAHY RATS, Jl ШШр BROWN RATS. BLACK RATS.CREY RATS, TAWtCf RATS, tiffihi fRV?. рЈфгТ' 4 CEHtRALS.S.S. THUCS ANP SLAVERS гГ'''П- - rlfi fl ffrl'M. M' - THANKING THE ALLIES FOR THEIR rAVOyRS.'" SflTl' 1л11 Pripreme za ALBANIJA. — U Alba-ni- ji se odvijaju siroke pri-preme za Kongres naroda za obranu mira. Slrom dita-v- e zemlje bili su organizo-va- ni mitinzi i konferencije, sa kojih su upucivani tele-gra- mi nacionalnom kongre-s- u za mir. U citavoj Albaniji otpo-ce- li su izbori novih mjesnih komiteta za obranu mira, kao i .delegata za nacionalni kongres koji ce se uskoro o-drz- ati. Sirom zemlje u cast odrzavanja Kongresa naro-da za obranu mira odvija se socijalistidko takmidenje. AUSTRIJA. — U Bedu je odrzana konferencija au-strijs- kih 2ena — clanova So-cijalisti-dke radnicke partije Austrije (lijevi socijalisti). Konferencija se odvijala pod parolom "Borba za mir i bolji Jivot". Istupajuci na konferenciji, poslanik Sarf, predsjednik SocijalistiCke radnidke partije Austrije de-maski-rao je u svom govoru politiku idesnog rukovodstva Socijalistidko partije Austri-je, koje izdaje interese na-roda. . Udesnici konferencije odo-bri- li su rezoluciju u kojoj se pozdravlja sazivanje Kon-gresa naroda za obranu mira. ITALIJA. — Kako javlja italijanski komitct za obra-nu mira, u cijeloj zemlji se odvijaju pripreme za odrZa-vanj- e Kongresa naroda za obranu mira. Tako je komi-tct za obranu mira u oblasti Firenca pozvao sve б1апоуе parlamenta, opdinske savje-t- e, svedenike, lijednike, ad-voka- te i nauJnike, koji se nalaze u oblasti da uzmu u-de- sca na pripremnim konfc-rencijam- a, koje ce se odr-2a- ti u svakom mjestu. U Rimu je odrzana grad-sk- a konferencija pristalica mira. Na ovoj konferenciji bile su zastupljene sve par-tije u Italiji, a takodjer i de-mokrat-ske i narodne organi-zacij- e. Udesnici konferenci-je uputili su stanovni§tvu grada poziv u kome ga po-ziva- ju da po fabrikama, u-stano- vama i svim djelovima grada biraju delegate koji de na Kongresu naroda za obranu mira izraziti gledi-§t- e stanovni§tva Rima pre--mi miru i nacionalnoj neza-visnos- ti. ENGLESKA. — Pripreme za Kongres naroda za obra-nu mira vrse se po ditavoj zemlji. Generalni sekretar komiteta i dlan Svjetskog Vijeda mira Duncan Jones je izjavio: — Pripreme za Kongres naroda za obranu mira raz-vija- ju se sve aktivnije. Po-kr- et pristalica mira u Engle-sk- oj raste i јаба. Glano oruije neprijate- - Ija mira, — klevetnidkaj Stakori opet izlaze napolje za Kongres naroda obranu mira kampanja protiv Sovjetskog Saveza i ostalih zemalja de-mokrats-kog tabora — gubi svoju snagu. Ljudi ne vjeru-j- u tvrdjenjima reakcionarne §tampe o nekim toboie "a-grcsivni-m" namjerama So-vjetskog Saveza. U posljed-nj- e vrijeme u SSSR-- u su bo-ravi- le engleske delegacije. Svi dlanovi tih delegacija, bez obzira ko oni bili — kvekeri i laburisti, komuni-st- i, radnici i naudnici, sve-ceni- ci i druStveni radnici — neminovno dolaze do za-к1јиб- ка: Sovjetski Savez je zauzet mirnim stvaraladkim radom i 6vrsto stoji za obra-nu mira. U isto vrijeme engleski narod se sve vise ubjedjuje da je politika rukovodecih krugova Sjedinjenih Ameri-dki- h Drzava agresivna. Siro--ki krugovi javnog mnjenja podinju shvatati da politika Vasingtona vodi ka obnovi njemadkog i japanskog mili-tarizm- a. Englesko javno mnjenje smatra da primirje u Koreji do sad nije posti-gnut- o zbog stava kojeg je zauzela ameridka strana. Duncan Jones je dalje iz-javio: U Engleskoj vec po-cin- je izbor delegata za kon-gres. Lu6ki radnici Liverpoo-l- a sakupljaju sredstva za Jcdno saopcenje o njcniackim gubicima Prema podacima "Lige re-patriran- ih", Njema6ka je za vrijeme Drugog -- svjetskog rata izgubila ukupno G,698.-00- 0 ljudi ubijenih ili nesta-li- h, od dega 3,250.000 voj-nik- a, 2,033.000 civila i 1,-415.- 000 folksdojdera. Tako-djer se dodaje, da je 2,012.-00- 0 Nijemaca ranjeno. "Liga repatriranih" tako-djer objavljuje, da je za vri-jeme Drugog svjetskog rata 13,800.000 Nijemaca izgubi-l- o svoje domove. Odlikovan patrijarh Javlja se iz Moskve, da je Sovjetska vlada odlikovala poglavicu ruske pravoslavne crkve, patrijarha Aleksiusa, ordenom Crvena zastava ra-d- a, za njegov patriotski rad u toku Drugog svjetskog ra-ta. Osim njega odlikovano je jo§ nekoliko crkvenih do-stojanstven- ika. slanje svojih delegata. Pri-prcm- ni komitct (u koji ula-z- e 80 istaknutih H6nosti En-gleske) §alje hiljade pri-mjera- ka blokova sa nazivom "Tvoj glas za zastitu mira!" Njegovi blokovi idu iz ruke u ruku i svako ko zeli mole pismeno da iznese svoje mi-s- li i prijedloge za obranu mira. U mnogim gradovima Engleske — Birminghamu, Sheffieldu, Bristolu, Con-ventr- yu i dr. — bit de odiia-n- e konferencije posvedene pretresanju predloga za o-br- anu mira i razradi opdeg prijedloga britanske delega-cije za Kongres naroda za obranu mira. BRAZILIJA. — U Brazi-li- ji je osnovana komisija za pripreme za odrzavanje Kongresa naroda za obranu mira. U sastav komisije je u§lo 50 istaknutih H6nosti Brazilije — predstavnika politickih partija, radnika kulture, umjetnosti i litera-ture, predstavnika radnidke klase, ljudi raznih politidkih i vjerskih ubedjenja. U po-zi- vu koji je komisija uputila narodu pozivaju se muSkarci i zene razliditih shvatanja da se ujedine. organizuju diskusije i tra2e rjesenje za ocuvanje mira i da posalju svoje prcdstavnike na Kon-kr- es naroda za obranu mira. Amcricki naucni radnici protiv Makaranovog zakona Grupa vodecih amcridkih паибпјка, medju kojima dr. Albert Einstein i jos беио-ric- a dobitnika Nobelove na-gra- de tra2e u najnovijem broju ameridkog biltena za atomsku fiziku ukidanjc Makaranovog zakona na o-sn- ovu koga su uvedena ogra-nicen- ja za ulazak u SAD. Oni navode 2G sludajeva gdje su cuveni strani naud-nici zeljcli da dodju u SAD, da bi prisustvovali naudnim konferencijama ili odrzali predavanja, ali su im vize bile uskracene ili su ih do-bi- li tek poslije mnogo nepri-lik- a. U uvodnom clanku o-v- og biltena kaze se, da Ma-karan- ov zakon o unutra-snj- oj sigurnosti i cmigraciji otudjuje saveznike od SAD, raduje njihove neprijatelje i kr§i americka shvatanja o slobodi. чЗЕт--UnтXy.ттчЈ Published Tuesday and Friday, in Serbo-Croatia- n and Slovenian language, by Jedinstvo Publishing Co., 479 Queen Str. W., Toronto 2— B, Ontario, Canada. Tel EMpire 3-16- 42 Editor: Stjepan Miolij Business Manager: Ivan Stimac Subscription rate: $500 per year, $3.00 per 6 months, USA and other countries $6.00 per year. Authorized as second class mail. Post Office Department, Ottawa NASA POSTA Vancouver, B.C. — Dragi drugovi, prilozeno vam sa-lej- m novae za moju obnovu. Pretplata mi istice 12 no-vemb- ra. Moje je pravilo bi-lo do sada, a biti de i u bu-du- ce da na vrijeme obnav-Ija-m svoju pretplatu. To isto treba da bude pravilo i za sve ostale pretplatnike, na-rodi- to sada kada so pribli-zavam- o kampanji "Jedin-stva- ". Vas u borbi, Edson, AUa. — Postovani drugovi kod "Jedinstva", ri-jet- ko se javljam, jedan put godisnje. Na§ narod kaze: Bolje ikad nego nikad,#a to je kad obnavljam svoju pret-platu. I ovo u listu prila2em $7.00 za obnovu i fond. Ovo dva dolara uvedite n kvotu Coal Brancha. Primide se kampanja "Je-dinstva" pa je nasa duznost da poradimo za njezin us-pje- h. Ja mislim da de na§i kolmajneri ispuniti svoju kvotu, koja nije prevelika. Oni su bili prvi koji su ak-tiv- no radili u pokretanju na-&- c stampe, a narodito pokoj-n- i бибпјаг, te de i sada do-prinj- eti svoj dio u prosire-nj- u i uzdriavanju svoje stampe. Primite moj drugarski pozdrav, —P. Victoria, B.C. — Postova-n- o urednistvo, evo u listu pri-la5e- m $7.00 za moju obnovu i fond. Ova dva dolara fon-d- a upiSite u kvotu Vancou-ver Islanda. Mi pretplatnici ovdje na Otoklf' moramo se postarati da ispunimo kvotu u iducoj kampanji "Jedin-stva". Drugarski pozdrav svima u uredu. — N. Welland, Ont. — U listu prilazem $6.00, a oni su za slijedece: $5.00 obnova, a $1.00 za fond. Samo naprijed na radu za narodnu stvar. — J. Seven Islands, Que. — Draga brado, primio sam pismo radi moje pretplate. Ja radim oko ldO milja da-le- ko od postanskog ureda pa ne mogu izvaditi postan-sk- u doznadnicu. Oko Bozica uzeti du oko dva tjedna do-pus- ta, pa cu onda poslati novae za obnovu. Ja nisam zaboravio na radnidku stam-p- u, a osobito kada je raspi-san- a kampanja za proSire-nj- e i udrzavanje na§e no-vin- e. Mnogo mojih pozdrava, — V. Picture Butte, Alta. — Dragi drugovi, moja je pret-plata istekla juder, na 26 oktobra, pa vam evo saljem 5 dolara za obnovu, a dva za fond. Za uvjek s vama, —W. Mt. Lehman, B.C. — Po-stovani urednide, moja je pretplata nedavno istekla, zato u listu Saljem $6.00 za moju obnovu i fond. Primide se kampanja "Je-dinstva", a паба je du2nost 'da svaki od nas pretplatnika doprinese svoj dio uspjehu kampanjc, bilo to novom pretplatom ili obnovom. Pozdrav, —M. |
|---|