000301

• Language: Ukrainian
• Published: 2010
• Subjects: Bugar; Charlottetown; Kad’; Kon; Neral; Nikola; Pise; Polo; Puta; Rata; Vasa; lota; Prince Edward Island
• Online Access: https://arcabc.ca/islandora/object/au%3A281039; http://digicon.athabascau.ca/cdm/ref/collection/vilne/id/5163

1П?ТтГ№Јл7дЧ i i ii FjtaMmhAd in 1931. Izliii cvakog petka J Pubhehed Every Friday СЏепа 10 centi primjerak Na 3Ar9-#-Jr (l&U)O. V1o9l6.1 XVI Pretpkta stoji 6 dolara . . . podiinje za Kanadu, 479 Qaeen Street West ostal xeaalje 7 dolara Toronto, Овипо Jugoslavensko-Kanadsk- i Tjednik — Yugoslav-Canadia- n Weekly Kanadshi tjedan (I'regled dogadjaja) IiAXKS I DMJi: ХЛ POZOUXICl — Hal {;mk j ]Hsl.i-(l!ijil- i dana li ylavni pretlnict liaHaiiK'Htariu (li'hat' u Ottawi. Do toga j doslo nakon je jedan torontki n-- . mar otisao u New York i za sama dva sata itknii Haiiksa, za kujiin kanadska i amerifka ilii,ja navodno mjeswima uzalud traga. Usia-hi.i- l' s da se Banks uojK:e nije ni krio, mgo ,i' i M na jednoj luksuznoj jahti i vozio se ] Yorku u svom iioznatom bijelom Cadillacn. Kao §to je poznto, I tanks je bio osudjen na li-- t Lr(Klina zatvora, ali je nakon apela puiten na !uliodu pod jameevinoni od 25.000 dolara. Kad jt tnlwo jw drui put biti izveden pred sud (da "l-Mv- ant za drnge prestujH) on je netragom nv- - vTilO. Ojwzieija u parlamentu je oStro napala vla-- 1 1 1 da je omogurila Banksii da pobjegne. Palo mi iptu2l)e da je to povezano sa Uanksovim "u-Лшгат- а" lilieralnoj partiji. Sa vladine strain napadnuti su konvezrvativei da za vrijeme svog ladanja nisu poduzeli nikakvih koraka protiv Haiiksa. Ovi su ojxjt odgovorili da suliberali do-pn-m- ili IJanksa na" prvom uijcstu. Neki poSteni iiivinai'i au primjotili, da je to ueinjeno radi ra-zliija- nja kanadske unijc poraoraca (Canadian s.anu'iis Union), a to je opet bilo vezano za li-kvicl-aeiju kanadske trgovaeke moniariec stvorenc ii rijeme rata. Iiuzna slika, nema sta. Izgloda da ee Banks i dalje jjospodnriti nnd kaiiadskim pomorcima; on je i dnlje podpirdsje-dni- k Internationnl Senferers Union (sn plaeom od 20.000 godiSnje), a vceina kanndskili pomo-rac- a je i dalje (usprkos drzavnog staratoljstva) n toj nniji. Kako vidimo, posljedicc antiradniuko politike su porazne ne sanm v.ix kanadske poniorce, nego i za one koji su tu politiku vodili. — — IMA LI SlllOMASXIIU — Ontanjska fc-dirae- ija rada na svojoj konveneiji u Xorth Bay objavila je rezultate proucavanja zivotnog polo-zaj- a Kanadjana. U izvje.sfaju se navodi da 0 i pol milijuna Kanadjana ne zaradjuju dovoljno za pristojan zi-.i- t. U samoj provineiji Ontario, najrazvijenijem i najbogsitijeni prodjelu zemlje, ima jneko 2 mi-ll juna ooba koje ne zaradjujn dovoljno. U izvjeJtaju se kae da 2,Г00.000 Kanadja-na zive u ki-ajnj- oj bijedi (to su oni eiji godisiiji dohodak izmvd manje od 2.000 dolara jo obite-Ij- i, i 1.000 dolara za samee); u kategonji oku-dni- li nalaze se 1 ,"00.000 njih (to su oni eiji po-rodie- ni dohodak iznosi manje od 15.000 dolara, a kod sunaea 1.Г00). U kateoriji onili noinaju dovoljno za udoban zivot nalazi se 2,500.000 gi-a-djan-a (njihov godinji dohodak je manji od 4.000 dolara po porodiei). U kategorijania bijednih i neiimienih nalaz si- - stari radnici i i)onzionerei, zatim nezaposleni i .mi koji ne rado stalno, zatim mladjarija bez doxoljne nnobnizbe. udoviee i zene sa djeeom ko-j- r u napustili nmzevi. bolini. oaka-ni- . umiin ( N'nst.n ak it. i Tt .it I ' U SU U Mostaru je pred Velikim vijedem Okruinog $uda sudje-n- a grupa polittfkih emigra-nat- a — samozvani uUaski "general" Stanko Cerkei, ro-dj- en 1932. godlne u Cerigoju kod liitice, zatim Nikola Mar-tinov- if i Pero Todii, koji $u ? u juno ove godine ilegalno prebacili u jugoslaviju t na-mjer- om 6a vrie teroriitiike ak-tij- e. Osim njih, na optuie-niik- oj klupi naili su se i njiho-- vi jataci — Jozo BaraZ i Slje-p- an Zadro, su im nakon dolaska u zeml-i- u ukazaK go-stoprims-tvo. Prvookrivljeni t radi pove-zivan-ja s drugim emigrant-ski- m organizacijama i liJnog kontaktiranja s Artukovifem, luburifem, Radolem, Pjani tern I drugim ozloglaienim neprijateljima nove Jugosla-vi- e obiiao mnoge zemlje. Zr to vrijeme pripremao e razne propagandne materijale, a itompao je i "Pozor" — je-d- nu vrstu proglasa za tzv. "hrvatsku narodnu arm'ju". Medju ostalim, ovdje stoji dc ie svaki onaj koji bude po-kui- ao izvriiti izdaju "biti po-Jinj- en srdlbi boijoj, te da ie biti likvidiran". — Tko je sastavio tekst za-klet- ve {lanova "hrvatske na-rod- ne — upitao jc sudac prvooptuienog. — Ja UJno glasto je od-gov- or. — A znate Ii njezin sa-dria- j? — Pa, ne znam. . . Smijeh u prepunoj sudikoj dvorani. — Je Ii vam poznato tko su oni ljudi s kojima ste u inozemstvu kontraktirati i ka-k- va su oni nedjela poJinlli u naioj zemlji? — Jest, poznato mi je, £i-t- ao sam u itampi, . . — Je Ii vasa organizacija U ponedifiiak poslije podne u Knadu ie dopu.cvaa kraljica Elizabeth, da prisustvuje svci -- . -- , ma u gradu Charlottetown (provinclja Prince Edward Island) povo-do- m 100-godiSnj- ice saetanka na kome je donijeta odlu-k- a o stvaranju kanadeke drtave. Kraljica Ce poije po-aje- tlt Quebec, glavnl grad istolmene provindje, i Ottawu. Kraljica je doSla na poziv Pearsonove vlade, koja ju Je time umijeiala u unutraSnji nacionalni'sukob; elemen-t- i koji u Kanadi vide samo "prcduzetak" Britanije su digli glavu, a Francuzi negoduju. AMERIcKI KONGRES OPET OGRANIcAVA IZVOZ POUOPRIVREDNIH VIsKOVA JUGOSLAVIJI I POUSKOJ Tanjug Javlja: Ameriftki Senat izglasao je zakonskl projekat kojim se unose znatne izmjene i o-grani- CenJa u amerlcku poli-tiku Izvoza poljoprivrednlh vi-skov-a. Ova ogranicenja o-dno- se se svega na Jugosla-vlj- u 1 Poljsku kojlma zakon-skl projekat uskracuje mo-gudn- ost da poljoprivredne viskove u Sjedinjenim Ame-rickl- m Drtavama mogu da kupuju u svojlm naclonalnim valutama, kao Sto su dosad clnile. Istl zakonskl projekat pret-hodn- o Je usvojlo i Predstav-nic- kl dom. U stvari, glasalo se o Jednom kompromisnom tekstu koji Je izradjen na zajednltkoj konferencijl pre-dstavnl- ka oba doma Kongre-s- a u pogledu politike lsporu-k- a poljoprivrednlh vlSkova druglm zemljama. Kompro-mlsnl- m predlogom odobrava se da se za naredne dvije godlne nastavi vladln pro-gram "hrar.a za mir dok imala potirRki ili vojni karak-ter- ? — To vam ne bih znao ob-jasn- iti. — A lalto se onda potpi-suje- te kao njezin vojskovo-dij-a — general? — Eto, tako, da djeluje u-vjer- ljivo medju ljudima koje sam namjeravao ukljufiti u svoj pokret. Isto su tako neuvjerljivi bi-- Ii razlozi koje je u svojoj ob-ra- ni istakao Cerkez, a koji su ga navodno, natjerali da prvi put pobjegne iz domovins. Njega je, naime, prije Kotar-s- ki sud u liitici osudio na manju zatvorsku kaznu, od koje je poslije bio oslobo-dje-n. Medjutim, okrivljeni je upravo tu okolnost naveo kao glavni razlog svojega bi-je- ga. Pri povratku u zemlju, kako kale, htio se na muiki i okrutan naJin osvetiti ljudi-ma koji su njega, navodno, enerali bez MOSTARU SUDJENA GRUPA USTAJKIH EMIGRANATA KOJJ POKUJAll koji armije"? oStro je predsjednik Johnson tra-zl- o da se program produzi za narednlh pet godina. Po-red toga, kompromlsnl pre-dlo- g mijenja dosadasnju pra-ks- u prema kojoj su Jugosla-via 1 Poljska mogle da svo-jlm naclonalnim valutama kupuju amerlcku psenicu. Predsjednik vanjekopolltl- - i Ckog odbora Senata Fulbright 1 neki drugl senatorl, ener-gifi- no se suprostavio novom zakonskom projektu, isticuiil da bl SAD ovim poclnile oz-bllj- nu pollticku gresku 1 ne-prav- du. Medjutlm, sva nasto-Janj- a predsjednlka vanjsko-pollticko- g odbora — koji je kako se smatra u krugovima posmatraca svojlm govorom u prilog Jugoslavlje 1 PolJ-sk- e u stvari izlozlo razml-Sljan- ja americke admlnlstra-clj- e o ovoj materlji — nlsu nalsla na potrebnu veCinu na plenarnoj sjednlcl Senata. Novi zakonskl projekt stu-p- lt ce na snagu, ukollko ga S potpise l predsjednik ihnson. iitjerali iz domovine. — Odakle vam novae da u toko kratkom vremenskom periodu obidjete toliki broj drlava — Austriju, Italiju, NjemaJku, Spaniju, SAD, Ko-lumbi- ju? — Pa, imao sam uitede. sali opet smijeh. — Objasnite nam iije se fotografije nalaze na lecima koje ste po dolasku u Jugo-slavi- ju namjeravali rasturati? — Pa to su fotografije Stjepana Radila, kardinala Stepinea i poglavnika Pave-lic- a. — A tko je onaj fetvrti? — To sam ja, general — odgovorio je samozvani usta-I- ki general Stanko koji nije zavrsio ni osnovne ikole. Upitan kad je zapravo na-mjeravao realizirati svoje pla-no- ve u Jugoslaviji, Stanko je odgovorio: SKORO POLOVICA COVJECANSTVA NA KONFERENCIJI NEANGAZIRANIH U KAIRU V Kairu se odrzava konfe-rcncy- a neangaziranih zema-- i. a (koje ne prlpadaju voj--,Л- 1 blokovima), koja po tjroju sefova drzava i pred--avnl- ka raznlh organlzaclja sa.cmjava najveti medjuna-rod- ni skup u hUtortJl. Na konferencijl je predsta-vljen- a skoro polovicu Corje-canst- va i vie od potovlee zemalja-clanic- a UJedtajenlh nacija. Za stolotn u okviru dvo-tru- ke potkovlce eujedaju predstavnlci 57 zemalja Afrt-k- e. Azlje, Latlnske Amerlke i Evrope, od kojlh 47 kao punopravni, a 10 kao proena-traC- i. U odnoeu na prvu ko-nferen- clju neangaiovanlh 1961. godtne u Beogradu, broj zemalja-uceanlc- a pove-ca- o se za preko dva puta. Kao po pravilu, sve novo-oetobodje- ne zemlje prihvati-l- e su neangaiovanje kao o-sno- vu svoje "anjske politike. Pored ovoga, vise od dva-des- et politlfrkih organizacija, medju kojlma oelobodilacki pokretl iz Afrike i Azije, a takodjer 1 mnoge polltlcke partije, prate rad kalrakog skupa. Kao gosti prieustvuju generalnl sekretar Organlza-clj- e africkog jedlnstva Dlja-l- o Tell 1 generalnl sekretar Arapske llge Abdel Halek Hasuna, obzirom na veliko Inte-reelra- nje koje konfere-nclj- a vojske Ipobudjuje u svlm dljelovlma isvljeta, u Kairu se nesluzbe-jn- o naSao i veci broj stra-ni- h dlplomata koji prate rad i rezultate konferencije. JUGOSLAVIA rilEDLAZC KONFCRCXCIJU O HAZOUUZANJU Tanjug Javlja da Je Jugo-slavlj- a podnijela konferencijl sefova 1 drzava neangazira-nih zemalja u Kairu prijed-lo- g da se odrtl svjetska kon-ferenc- lja o razoruzanju pod okriljem UN Hi da se sazo-v- e specijalno zasjedanje Ge-neral- ne skupStine UN. CII'AK OITUZUJE NATO Nlkozija. — Predsjednik cl-pars- kog parlamenta Klerides je optuzno Atlantekl pakt zbog nastojanja da se clpar-s- ki problem rijesi suprotno tntereslma ciparskog naroda. — Pa, evo sada, upravo dok razgovaram. . . — Jesu Ii vam poznata zvjerstva koja je Maks Lubu-ri- d finio u Mostaru, Konjicu i Sarajevu gdje je u poznaloj luburilevoj vili rezanjem di-jeio- va tijeJa i peglanjem vrJio neJuveni pokolj omladine? — Poznato mi je i Ie kako. . . — A zaito ste onda Hit u Madrid da se susretne-t- e s tim zlikovcem? — Eto, imao sam samo ie-I-ju da vidim tko je to "kuku-rikal- o" o kojem se toKko go-vo- ri. U sali smijeh. — Jeste iSli u Austriju kod "tetka Katarine" — po-vjeren- ika uslaike organizaci je HOK? — Jesam, iioo sam s Fro-njo- m Radoiem u 2ijoj je ku£i na svefan i strogo ritualan - --- 1 U ZEMUI PROVODITI TERORISTICKE AKCIJE U Cerkez Cerkez S ovdje Dobro. Ii Ustaske lazi na stranicama Toronto Daily Star Toronto Jhnl'! t(lf ji nlijorio .v II jtt ltliii- - ka pod iiasloroin "('umuln's U ilaad Persons"; nmtoji se prikazati kako ни e u Kanadi xnali bivsa "raseljena lica" (displaced persons). .1 dan od ovih clanaka, koje pise neki Iiae Con II i, posvecen je Anti Markovictt, predsjedniku i-hi- -ske organizacije Vjedinjeni Kanadski II nut i i skutonoii Pavelicevog nasljedniha Dr. Mj m-n- a Uefera. Ne znamo zaito je "liberalni" Star upustin u populariziranje ljudi poput Ante Jlarkormi, ali se ne moiemo oteti dojmu da je to po-vezano sa strajkom njegovih tipografa; Star lla-nos treba pom or svih natrainjaka. Star i njegov dopisnik ipak nisu uspjeli la Markovica prikain za dobrog Kanadjanina: i-ku-saj iskrivljavanja proslosli izazvao je protit njegovih citaoca kojima je stvar jtoznata. Mi nemamo нШа protiv toga Sto Star pnrn-dir- a na ljudima kao sto je Ante Markovic, mo-iemo samo reci: Xa cast vam, gospodo, imait s i'ime ponositi! Medjutim, torn clanku je ucinjenu vtlih nepravda narodima Jtigoslavije, prije svega hrm-tsko- m narodu, i to je ono sto nas je ponnkalo no fiisanje ovih rijett. Tim elankom nastoji se slvorili dojam da м svi llrvati bili protiv Jtigoslavije, da su podu-pira- li slvaranje "wezavisne driave lfrvalsh " i da za tim danas tele. To jc odvralna lai. V clanku se tvrdi da Jugoslavia "nije iiue zemlje ncgo sinomin za diktaturu koja jc mii-sti- la hrvatsku nczavisnost i nastavi ja da vgnji la-va mtroil koji nastanjuje planinc i ravnice koje sc protein od Jadrana do madjarske gram'et". Da potkrijepi tu Markovirevti Ivrdnju Sta-ro- v dopisnik dodajc da to glrdiZtc jiodrlavajn i "mnoyi Srbi, llomnci i Uercegovci". Sitjnrno je da ima Srba koji su protiv Jugoslavijc, ali je tr-.s- ko vjcrovati da su oni protiv zato Uo Jugosl-avia predslavlja nckakvu "diklaiuru" nail IFrva- - tima. Stvaranje "nczavisne driave Jfrvalskc Mar-kovic i Corclli predslavlja ju na ovaj narin: .sv-st- og aprila Hitler jc najmo Jugoslavia, "ali pri-je ncgo su Xijcmei sligli u glavni grad Zagreb, Jlrvatska jc proglasila nczavisnost i nacisti, ne icleci imati nezadovoljno pucanstvo im syojih H-ni- ja, prdctidirali su da podupiru nczavisnost". Prvi dio ove reeenicr jc lai, a drugi istiiia t.j. "nczavisna driava Hrvalska" jc stvorcna po njemafkim osvajaHma i ona jc za njih bila .-(- Xatavak na strani S) Makedonski I bugarska pra vc lav:.a cr- - kva u Sjedinjenim Drtavama ,i Kanadi se pocijepala. Re- - akekmarni element! koji ko-- jntroUJu bugarske crkve u Sjed. Drtavama i Kanadi m lotkaatll poaluanoet Sv. Stno- - du u Soflji pod tagovofore da j on "orudje bufarske vlade" i proglasiU amtwtal- - noet, ellcno kao srpefci rae-- kotnJci na Mat aa Draanlju- - bom MUhroJevi6em. U Toronto su doead po-stoja- le dTlje сгкте koje aa epadaie pod nadkteoet Sr. Sinoda bufanke crkve u So-flji. Jedau od ovih ehriju cr-k- va (na SackvlUe Street) kontroUJa raakoinici, a u drocjoj (na Regent Street) au oatall poraieni. Sveenfl: ove crkve Haralambl Itieff je potao aa raakolnicima, all nije mofo odveatl dlanatvo crkve; ax je ne aamo oatao bez crkve, nego Je i raaei-nje- n. Medjuttm. Ilieff 1 dalje pretendira na svoj raniji po-lota- j. pa je proile nedjelje na silu рокиЛао da siuii u crkvl, al ga .e роЛс1.а na raskolnici poziv crkve nog odbora. uve-l- a napolje. Doznaje se da je sveceru-ek- o zvanje pored Illeffa o-due- eto joi sedmorict svecenl-k- a, ncedju njtma i Va-sil-u jMlhaUoffu od crkve Sv. Djo-rd- ja na SackvlUe Street Veclnu clanova bugarskih crkava u Sjed. Drtavama I Kanadi saclnjaraju Makedo- - ncl 1 mnogl od njih sada ze-- Je da Im a crkva naziva makedonakom a ne bugar-sko- m. Sv. Sinod bugarske cr-kve u Soflji hn Je to dozvo-ll-o, all krajnje reakcionaml element! ae prottve; drugim rtjectana, oni au protiv toga da Makedonci budu Makedo ncl, nego Boajarl. U Torontu Je aada u izgra-dn- JI nova xnaAedonaka crkva, koja ajiada pod nadleznost makedonake crkve u Jugosla-viji. NeW dafM&e ematraju da je bai faaajradnja ove cr-kve potakla nackMialno ma kedonxko raspoJoienje u cr-kva- ma koje sa dosad ,фа-da- le bugarsku сгкли u So-j- l.