000111
CHURCHILLOVA OSTAVKA (Xastavak sa st. 1) sretnom iivo'tu. SlijedecH korak na torn putu jo onaj kojim je vec zakoradila jedna tredina £ovje£anetva: so-cijallz- am odnosno komunizam; takvo drustveno tired je-nj- e gdje ne ce biti izrabljivanja 6ovjeka po dovjeku, nacije po naciji, gdje ce svi rad...
| Language: | Ukrainian |
|---|---|
| Published: |
2010
|
| Subjects: | |
| Online Access: | https://arcabc.ca/islandora/object/au%3A280889 http://digicon.athabascau.ca/cdm/ref/collection/vilne/id/5287 |
| Summary: | CHURCHILLOVA OSTAVKA (Xastavak sa st. 1) sretnom iivo'tu. SlijedecH korak na torn putu jo onaj kojim je vec zakoradila jedna tredina £ovje£anetva: so-cijallz- am odnosno komunizam; takvo drustveno tired je-nj- e gdje ne ce biti izrabljivanja 6ovjeka po dovjeku, nacije po naciji, gdje ce svi raditi 1 stvarati, i svi dobi-va- ti sto im je potrebno za iivot. Covjek ce tada biti pravi covjek ! Odgovor argentinske ambasade na protest Saveza Jugoslavenskiti Kanadjana Na 30 novembra prosle godine Jzvrsni odbor Saveza Jugoslavenskih Kanadjana uputio je protest arpentin-ak- oj vladi, preko argentinske ambasade u Ottawi, pro-ti- v hapSenja i drfanja u zatvoru jugoslavenskog iselje-nik- a Marka Krce. Na taj protest doSao je sada odgovor argentinske ambasade. U odgovoru se kaie da je ambasada dobila "objaSnjenje" od svoje vlade o slucaju Marka Krce. U "objaSnjenju se navodi, da je Krce zatvoren zbog toga Sto se "bavio nczakonitim aktivnostima", a te se sastoje u "vodjenju kampanje medju jugoslavenskom grupom" (has been campaigning among the Yugoslav group), cJme je povredio "temeljne ustavne zakone zemlje." Iz ovoga izgleda da se Krceov "zlo5in" sastoji u tome Sto je "radio medju jugoslavenskom nacionalnom grupom". A Sto je radio? Da H je "rad medju jugosla-venskom nacionalnom frrupom" sam po sebi zlodin? ZaSto se onda ne uhapsi Pavelida, Stojadinovila i ostale izdajnike naroda Jugoslavije? Nama nisu poznati argentinski zakon! i ne moiemo redi da li ih je Krce prekrSIo, ali smatramo da je nepra-viln- o ncdemokartski, pa dak i suprotno argentinskom ustavu driati nekoga u zatvoru po godinu dana ili vi§c, bez da ga se izvede pred sud. Ako je pocHnio zlocm, zaSto se to nc javno ne dokaze? Cega se argentinska vlada boji? Koliko se mi sjedamo Krce je bio uhapSen zajcdno d jednom grupom od nekoliko stotina argentinskih gra-djan- a. HapSenje je izvrSeno pred dolazak jednog viso-ko- g predstavnika Sjcd. Driava, da pregovara sa argen-tinskom vladom, i svjetska javnost je uzela, da je hap-Senj- e povczano s dolaskom tog Amerikanca. I ako je to tako, ako je Marku Krce i drugim argentinskim rodo-ljubim- a oduzcta sloboda radi toga da se argentinska vlada udobrovolji Washingtonu, da pokaie kako ona postupa sa onima koji su protiv imperijalizma, onda mi kazemo, da argentinske zakone nije prekrSio Marko Krce, nego argentinska vlada. Govor predsjednika poljske vlade Predsjednik poljske vlade Juzcf Cyrankicuicz podnio je u poljskom Sejmu ekspo-z- e u vanjskoj politic! na-glaSavaj- udi da "napori za smnnjenje medjunarodne zategnutosti i likvidaciju Jarista rata predstavljaju nepromijenjene ciljeve polj-ske vlade". PoSto je istakno, da je Poljska nednvno okon-dal- a ratno stanjc s Njemn6-kom- , predsjednik vlade Cy-rankiew- icz je rekao da Polj-ska "odrfava odlidne i pri-jateljs- ke veze" sa svojim eusjedxima — Sovjetakim Savezom i Istocnom Njemn-dko- m. On je dodao, da Polj-ska takodjer teii uspostaV-ljanj- u dobrih odnosa i sa Z П W. W. Marahal u listu Toronto Daily Star pise: "Why can we not get together with Russia and simply put our cards on the table, and they theirs, never mind anybody giving up anything for the time being? Let's trust one another for once, let's take a Christian out-look on things, and I am willing to bet that in time, and it may take a lot of that and patience, too, we will accomplish what we started out to do. Judith Robinson (The Telegram, Toronto) kale da Je nedavni Pearsonov govor (Kanada je u ratu, kad su SAD i ratu) njego va "druga deklaracija za visnosti od SAD. Andre Laurendeau (Landro) u tistu "Le De-voir (Montreal) u osvrtu na gov©- - Pearsona u To-ronto: "Mi kalemo da zelimo smanjiti opasnost rata na Z a p a d n o.m NjemaCkom Prema njegovim rijeiima, Poljska je uspjcla da uspo-sta- vi kulturne veze s mno-gi- m zapadnim zemljama, a naroSito s Francuskom. "Krupan korak naprijed Poljska je udinila i normali-ziranje- m odnosa s Jugosla-vijom- " — dodao je predsje-dnik poljske vlade. Na kraju svog ekspozeja. poljskl premijer je rekao da je Poljska pobornik politike "miroljubive koegzistencije izmedju zemalja s razli£itim politiSkim uredjenjem. da "oiivljavanje njemafckog militarizma u sreu Evrope predstavlja veliku opasnost za Francusku i Poljsku". A minimum. Ali sto mi mo-zem-o postici u Washing-tonu kad unaprijed izjav-Ijujem- o: Mi ne cemo ra-ta, ali svecano izjavljuje-m-o dM cemo ga voditi. Mi mozda preziremo americ-k- u politiku na Formozi, ali opominjemo svijet da cemo ju braniti oruzjem. Ima li jo! koja zemlja na svijetu koja se na takav nacin obavezala? Hamilton "Spectator objavio je pismo u kome su postavljena ova pita-nja: "We must ask our-selves: Is another war be-ing instigated? Are the instigators those great forces which recognize the Machiavellian axiom "divide and conquer? Will they sit and watch Canada become the no-man's-l- and between the two strongest nations on earth ?One final question: is not non-existen- ce the opposite of co-existen- ce? ISTINA I LAZI O Citave iume drei'a. i to u do-sknno- m smrlu njeci, isrrolen su na papiru u razmaku od tck tjedan dana vremena na kojem je kojefta bilo isarano o Jalti. Narjecaj je bio medju velikim ameridkira dnev-nici- mi koji od пјЉ de donjeti rede kolidinu rruterijala o Jalri. Ali lad bi kroz ovu ogromzm gomilu materijala proili aajgui-6-m detfjem ili pregledali ga najve-di- m povedalom, jedava bi teSkom mukom tu i tamo nailli na koje zmce istine. ali to bi bilo toliko za-1фа- по laiima. falsifikatima, pod-valam- a. itd., da bi ga iimo strad-nja- k, koji je unapred fa stvari bio dobro i u detalje upoznat, mogao prepoznati. Ton q'elokupne Starope je bio da sasma skrene paJnju sa glavne stvari, centralnog pitanja Jalte, pa da usredotodi viku i halabuku o nedem drugom, tako da stvori do-ja- m da su te nuzgredice. prikazane u nakaradnoj formi, bile centar konferencije u Jalti i sam raziog za konferenriju. U proJIom broju "Narodnog Glasnika", a i mnogo puta ranije mi smo naSe ditatelje upoznali s gla-ni- m odlukama historijske kon-ferencije u Jalti i znaccnju tih od-luk- a. Ovdje demo se manje viSe Oivrnuti na onu stranu konferen-cije, s kojom se covjek ili zena u Arnerid neminovno susrece svakog Ixsx u danu, jer se iznaSa u Stamp!, trubi preko radio, prikazuje na te-lrxiz- iji, itd. Tema, kako ju je svatko opeto-van- o suoclo, je ova: Predjjednik Roosevelt je pod-miti- o Staljina u Jalti da dobije So-vjets- ku Uniju da stupi u rat protiv Japaha. Ovu podvalu se uzme kao osno-vu- , kao gotovu stvar koju ne treba dokazivati, onda se iz nje rastelu i razvlace svakojake stvari, i onda ide u detaljno obaranje istih kao cbvjeka od slame. Iznalaju se sva-koja- kt argument! da Rusije nije trcbalo u ratu protiv Japan, kako je Japan xc£ bio poraJcn, onda $e Rusiji "ргелчЈе dalo", predsjednik Roosevelt nije imao prava da joj "dade" ono 5to joj je dao", po-goto- %4 ne da "proda Kinu", itd., itd. "Glcdajte samo koliko je So-vjets- ka Unija dobila za samo deset Kaiu da su u Jugosla. iji radnid stvami vlasnid i gospodari podu-zeda- . "Pravi sodjalizam . Vi proditajte ovu "DiljeJku" beograd-sk- e "Borbe" od 1 marta, pod gor-nji- m naslovom, pa prowdite: — Koliko ima nezaposlenih o-so- ba prema cvidendji vaieg Biroa za posredosanje rada u Arandje-lovcu- ? — Nezgodno je druie. da se iznosi broj nezaposlenih i da se o tome pise preko Jtampc. Mogu redi samo da na materijalnom osigu-ranj- u imam 55 osoba, a to su ugla-vno- m lene, jer. podazeda izbje-garaj- u da ih prime na rad. Dok se vodio ovaj razgovor u Birou za posredovanje rada, ulla je u kancelariju jedna iena nat mareru i odito uzrujana. — Druie lefe, uputHi ste me na rad u Stamparrfa. kaiete da je di-rekt-or tralkj radnika. a oni su me odbili. iako sam otHla s uputom. — Zronili su poslije toga tele-fon- i. btro je intervemrao, ali kakre korirti Stamparija je promijemta rroju odkiku. snaJla se sama. — Eo druie. pa ti sad rijrfi problem ako moles'. Direkter itara-parij- e ima roiknodj. a nfegev poslevedfa prifarelfa. Od4ed№ ss di. prime na rad svastAu pos4ero-dfino- g prifatelfa. A ta svastSca po-skrv-od jtnog prareifa treba da dodje dak iz Osijeka evdfe u Arandjelovxc iako tamo ima za-- J poslenje. I Tele fco je ovaj prri razgovor l I v 1 "We publhhtd thess to their dana ratoranja", urla na podlaSci i huikaclci nacin ta Stampa. Razboritom &vjcku de na pn-- i pogled pasti u oko da je ovo jedna kolosalna cincarija s kojom se gnja-v- i jadni natod, da Covjek mora u nitati. kako se usudjuju s ovako-- dudovim blezgarijama izlazit. Pa ipak, to im je glavna tema, o tome trube dan i nod s tim hode da za-lud- e narod. Tu se fakticki hode stvar prika-zat- i kao da je Sovjetska Unija bila ncka venalna driava. poput trulih monarhija pod feudalizmom i ka-pitalizmo- m, diju vojsku si mogao iznajmiti ili kupiti za ovaj ili onaj mito da se tude u nedijem tudjem ratu za radune onoga koji ju je iz-najm- io. Zar je nuino argumentirati pro-t- i ovakvih grubih, nedasnih, i mo-fe- mo redi upra-- o idiotskih argu-menat- a? To ne bi bilo potrebno kad izvori za narodno obavjeStenje ne bt bili tako svestrano i snalno zadepljcni, pa da narod ima mo-gudno- st da vidi jednu i drugu stranu stvari, pa da sudi prema svom razumu. Ali ovako, ne samo da se izvori istine revno zatvaraju, nego se vodi najstraSnija hajka protiv onih koji se usude istinu redi, pa se sipaju samo lali, pod-val- e, izopadivanja i iznakalivanja, koja sukljaju Iz svih pora kapha-lizm- a, pa je za to nuino obarati i one argumente, koji bi se pod imalo trijeznom atomosferom sami od sebe sruJili. Histortjska je istina, koju nike j zavrfio, u kancelariju je usao jof jedan dovjek srednjih godina. Ot-- ruJten je neda%Tio iz tvomice elektropo—ulana i sada trali zapo-slenje ili materijalno osiguranje. S njim je otpuSten {of jedan radnik, a u rjeSenjima im je napisano I viJak radne snage. — Zamislite o-a- j sludaj, nasta-vt- o je razgo-o- r lef biroa. Tvomica ih je otpustila, a po isteku otkaz-no- g roka traii na njiho.-- o mjesta dva strojobravara. Poslali smo im natrag iste Ijude. Nisu htjeli da ih prime. Za jednog kaiu da je pijaniea, a za drugog da je pot-krada- o poduzede. Pa zaJto im to u rjeienjima nisu napisali. — cadi se I danas ovaj dovjek, odito rijeien da protestira protiv takvih postu-pak- a. Ima i drugih primjera. Bududi da su se pofavila neka uprainjena mjesta. Biro rada falje u radnike gtine jednu nezaposlenu osobu, kojoj je to prije trehalo nadi zaposlenje. ali je iz rudnika vradaju i ptimaju koga su htjeli. Upudrna je i jedna osoba s mate--' rijaJneg osiguraefa, ali ix rudnika ' jattlyaje: "ObedaK smo drugom". i — U ovoj tvomki, kale fcf j biroa — za najmanfu sitnJoa otpu-J- u ju radn4e i desto se u obrazJo-ienf- u kaie: "Nedisdplimran je i { nezadovoljava na posla. Medju- - j tim, primjeri govore, da sa dani Otkazi pojedmiro radnkima koji sa se zamjerili poslovodji Ш Ida pogona. Trgovadki senis za knjigood-- how how wicked И was. Vli), If Rooseselt and Stalin had had a) there Mould hae been no cold агГ laii opovrdi ne mogu, da je Sovjet- - ska Unija bila jedna od glavnih sila u anti-Hitlerovsk- oj koaliciji. Kroz skoro detiri godine ona je ta- - korekud sama drfala glavne site Hitlera i svih njegovih saveznika i pomagada u Evropi, drfedi — kako je tada sam general MacArthur rekao — barjak civilizacije protiv divljih hordi barbarizma. Drugi front je dasno bio obedan jo? 1942., ali se nije otvorio Ijeta 1944., i kad su zapadne saveznidke sile — ameridke i britanske — pale u teiki tjesnac na zapadnom frontu i bile suodene teJkim gubitcima, pa su zato vlade Sjedinjenih Dfia-v- a i Britanije apelirale na Sovjet-ik- u Uniju da pod uzme ofenzivu da digne pritisak Nijemaca s ame-ridk-ih i britanskih sila na zapadnom frontu, Sovjetska Unija je to na %-eIiko-dulan nadin udinila, iako inade nije bila gotova za specifidnu ofenzi-- u koju je u taj das podu-zel- a. Zar kod poJtenih ljudi samo ovaj fakat ne bi bio dovoljan da obori sve one podle cincarije o "podmidivanju Sovjetske Unije da strupi u rat protiv Japana?" Bi, ali ovdje trebamo drlati na umu da nemamo posla s dasnim i poJtenim ljudima, nego s korumpiranom Jtampom i pok'arenim kapitalis-tidki- m politidarima. Uzmimo onu cincariju kapitalis-tidk- e {tampe i totalno korumpira-ni- h politidara da je "Sovjetska Unija previse dobila za samo deset dana ratovanja protiv Japana. Da se na toj bazi radilo. onda bi So-vjetska Unija trebala okupirati stvo otpustio je jednu djcvojku a tvomica elektroporculana pristaje da je primi na rad. iako joj nije istekao otkazm rok. Bududi da se ' biro nije lloiio. ova dva poduzeda I napraviia su sporazum o prcuzi manju o-o-g siuibenika. Mcdjutim, tu istu djetjku poslije mjescc da-na otpukanju iz tvornice kao "vi-ta- k radne snage. I za Biro rada i ljude, koji su pozvani da Jtite propise, ovtata je tajna, zaSto je dodo do ovog spo-razu- ma i ponovnog otpujanja. I joS jedan primjer. Dircktor poduzeda "Dahan" dao je nezakoniti otkaz jednej sluzbenici, ali kad ga je irupekdja poniitila, on nije htio da prdnadi rjeienje. Slao je sluibenieu, na kraju, da bude prodavadka. Spot sc vodi, sluibenka ne radi, podu-zede ne popuiu i po svoj prilid de izgubiti na sudu. Nezaposlenih osoba u Arandje-lorc- u ima. Bilo bi ih manje, da nana ovakvih primjera. Nisu li to razlozi zbog kojih je sef biroa iz-bjegav-ao da iznese broj nezapo-slenih? ' ' Лтапђгабпа djeca GodinJe se rodi JsroIav{]i 29311 vanbratn djete (Ш pt od tlapftojr broj a ntdje-nih-). Najvedl brti tut rodjenja zabtlJeZen Je n рогтЈа AP Vojrodine (IM pot) a rati m as роЛпЦч SUrentJe (11.1 prnta). NaiS JojrTv?ali ttmire tdaaatat.areti ed 7ерапП mj , veze i JALTI Ц5.КЕРУ80САШ1Ш .VAV, 4 - w najmanje de%et desctina Njemadke, svu Austriju, prilidan dio Italije i dobar komad Spanjolske, jer ona je u toj proporciji doprinjela po-ra- zu istih. Sovjetska Unija je stupila u rat protiv Japana, ne za radun terito-rijalni- h dobitaka, nego da skrSi osovinu, a Japan je bio druga najjada sila u osovini. Slomom Japana Sovjetska Unija je inula svako moralno, historijsko, politi-dk- o i militamo pravo da uzme nazad one teritorije, koje je Japan bio silom oteo od Rusije za vri-jem- e carizma. Sporazum u Jalti nije bio niita drugo nego priznanje tih prava, a ne neko "davanje" kako to bljutava Stampa i pro-faSi-stid- ki politidari danas postavljaju. Da joi jednom naplastmo: glavni sporazumi historijske konferencije u Jalti izmedju vodja vlada Sjedi-njenih Drlava, Sovjetske Unije i Velike Britanije bijahu da se skrii Hitlerovska militarna sila u ratu, da se totalno uniJti nacistidku dr£a4i, nacistidku partiju i naci-stidku armiju, da se Njcmacku ргегл-or- i u miroljubi-u- , demokrat-sk- u i razoruianu zemlju, da nede modi poduzcti militarnu agresiju kao {to je pod Hitlerom i kajzerom dinila. Na ovoj centralnoj, vclea-Ino- j odluci zapadni saveznici su rcnegirali, pogazili svoju dasmi rijed i obvezu, to nitko poredi ne mole. A mir u svijetu baS ovisi o dasnom po(tivanju glavnih odluka u Jalti i naknadno u Potsdamu. ( "NaroJni Clainik") . IIUGAKSKA TltGOVINSKA DKLEGACIJA POSJFrTIL.4 SIVKMJU I UK VATS KU ZAGREB. — I LJublJane j stlf-l- a u Zagreb bugarska trgovinska delrgacij. Na zagre- - taftora к01'0™ trgovinsku de-- iegacnu аосекао зв arxavni мкге-- tјaцr ,z,a Dporaslgoovseavancarodne privrede Trgovinska delegacija posJtila J tokom dana tvornice "Kade Konar I "Prvomajeku. U Slovenljl su Hanovl bujrarVe trgovinske delezeije poejtlH "Li-test rej, tvornlcu "IVra u Kra-nj- u I hldrocentralu Medvode. POOIZ.VNJE PARKA I RPOME- - NIKA iRTAVA FAAIZAIA I OGULINU OGULIN. — KoUrski odber Sa-veza boraca u OguHnu poVrerrao j akciju za uredjnje park a u spo-me- n irtava faHzma ovog kraja. Park de biti podignut VraJ £4t-nlfk- e stank. Na tome de raditi debrovotjno dlanovl Saveza boraca, SoeialistldVotr saveza I Narodne omladine. U plana Je, da se u no-vo- tn parku jel ove godine podism 1 vpomenik irtvama faJKsWkeg terora. SUDKINA KNJIGA "Borba" u dopisu is Drvara kale: "Pri Gradikem nuigaztBu u Drvara potoJala Je 1 knjiiara. ГтЖкт reorxaniaadie matraaina knjtjre iz knjiiare su prt-iJe- ne nekareatnora robom 1 peklenjen N'arodnem maaaifra, da bi shiifle za zamatanje prodate rbe. Medja ten knjigania bilo Je 1 nekoliko "O htstorljskoin materijaliztDU od Enirelaa, "Zaito se 1 kako marksJ- - sam bori protiv геНаДЈ od E. Redlid. "Malo govedarstvo od dr. 1. втакејја I drag. Sve sa one rszderane 1 pripremljene za tarns-- tanje Xedera, soil, crvene paprlke I Агаке robe, koju prodaje Narodal raagazln." Vijesti iz Jugoslavije „Zaposlenje, pozanstvou STRANA 2 RAZNO IZ SVIJETA SNI2ENJE CIJENA U CEHOSLOVACKOJ Na 20 marta obal)cna (c odlu-ka Centralnog komiteta Komuni-stidk- e parti je i dehosiovadke vlade o smienju ajena robi iirokc potroi nje. Sniienje krede od do 20 po-st-o i zahvada 16.O00 predmeta. Ovim smienjem dchoslovadki na-rod de uStedjeti 1.50O miliuna kruna godUnje. Ол-- о je detvrto sniienje aiena u Cehoslovadkoj od svrSetka rata. DEMONSTRACIJE U BELGIJI Reakcionarne snage, okupljene u kridansko) soajalnoj parti) i. orga-nizoval- e su demonstracije u Dm sellsu i drugim bc!gi)skim grado-vim- a, navodno da sprijede sniienje driavnih izdataka za katolicke Jko-le- . Glavni im cilj je pak bio da razbiju rastude jedinstvo radnidke klase u borbi za svoje zahtjn--e i protiv obnove njemadkog milita-rizma i da povrate na vlast krsdan-sk- u socijalnu partiju. O tome go-vo- ri i dinjenica da su demonstranti najprije napali urede radnidkih i demokratskih organizacija i istakli disto fafistidke lozinke. Radni{t%-- o je na to odgovorilo obranom ureda sojih organizadja. Odriane su mnoge protudemonstrarije. U mno-gi- m mjestima socijalisti i komuni-s-ti su se borili rame uz rame protiv reakcionarnih napadada. PREDLA2U SASTANAK EISENHOWERA I 2UKOVA Organizadja "American Vete-rans For Peace" je uputila pismo predsjedniku Eiscnhoweru, pred-lafu- dt mu, da sc na 23 aprila si-sta- ne sa sovjetskim ministrom obrane martalom Zukovim, na ri-j- ed Elbi, u Njemadkoj. Toga sc dana, naime, navrsava 10 godi-njic- a sastanka ameridkih i sovjet-ski- h trupa na Elbi. POTPIS BECKOG APELA U ITALIJI Do 26 marta, Dcdki apel protiv atomskog rata potpisalo je 4,770,-63- 9 Tahjana. Apel je odobrilo 185 opdmskih i И provindjalnih vi-jed- a. PRODRIANJE AMERI-CKO- G KAPITALA U GRCKU Grupa ameridkih finandjera od- - ludila je da uloii znatna inesti-cion- a sredstva u pojedinc privredne grane u Grdkoj. Grupa je ved obra-zoval- a u New Yorku kompaniju "International Export and Import Corporation", a u samoj Grdkoj preuzela poslovanje banke u Hiosu. Pored ostalog, ova kompanija na-mjera- va da posebnu painju posveti rudniku ieljezne rude u Atalanti. kao i da uloii izvjesna sredstva u oblasti turizma. BRITANSKA DELEGA-CIJ- A OTPUTOVALA U KINU Javlja se iz Londona da je u Kinu otpurovala trgovinska dclega-rij- a, koja de s kineskim predstar-nkim- a razmotriti mogudnosti za profirenje trgwinske razmjene iz-medju dvije zetnlje Deiegadja dc u Kini ostati tri tjedna. POLJSKA OBNAVLJA ODNOSE SA GRCKOM Radio-Varta- va prcnio je saopde-nj- e poljske vlade, ti kome se kaie. da su Poljska i Grdka odludjfe da obno%e normalne diplomatske od-nos- e. INDIJSKA PARLAMEN- - TARNA DELEGACIJA POZVANA U MOSKVU Javlja se iz New Delhi, da je Sovjetski Savez pozvao indijsku partamentarnu detegadfu da po-- sjeti foscш. KINESKI PROTEST BRITANIJI Vlada N R. Kine je protestirala kod britanskog otpravnflca poslova a Prkmgji povodom ogranidenja, koja su britanske vtasti u Hong korgu uvele na elazak kineslih drfavljana u ovu britarulcu kolo-nij-a. |
|---|