000365
3 4 8TRANA 2 — Jedlnstvo, 27. decembra, 1963. LIXl'S PAl'LIXO — uiVnjak i borac za mil UKA "GRADJANINA SVIJETA,, OD DOPISNIKA "TANJUGA" Stockholm. "Otnr dtnamita" Alfred Xobd iiijf }m dosao do sa-znan- ja da nauka i njena otkrica postaju svojina citavoy svijeta — b...
| Language: | Ukrainian |
|---|---|
| Published: |
2010
|
| Subjects: | |
| Online Access: | https://arcabc.ca/islandora/object/au%3A280541 http://digicon.athabascau.ca/cdm/ref/collection/vilne/id/679 |
| Summary: | 3 4 8TRANA 2 — Jedlnstvo, 27. decembra, 1963. LIXl'S PAl'LIXO — uiVnjak i borac za mil UKA "GRADJANINA SVIJETA,, OD DOPISNIKA "TANJUGA" Stockholm. "Otnr dtnamita" Alfred Xobd iiijf }m dosao do sa-znan- ja da nauka i njena otkrica postaju svojina citavoy svijeta — bcz obzira na to ydje sc do njih doslo, i to yotovo u istom trcnutku. Ali, da la univrrzalnost nauke ne mora nvijck ici na dobrobit ljudi — to jc svedski uccnjak, vise neyo i jedan od njcyovih prethodnika, imao prilike da iskttsi jos za zivota. l)ao je Ijudima u ruke snayu da premjestaju brda, probijaju nova korita rijekama, prodru jos dublje pod zemlju da In se koristili njc-ni- m boyatslvima. . . U easu, me-djttti- m, kad je pisao svoju oporu-k- u nc dozivjevsi jos razaranja pr-vo- y svjctskoy rata — njeya jc op-sjcda- la samo jos jedna misao: ka-k- o sprijeciti da se ono sto je na-mijenje- no naprctku covjecanstva nc prctvori u svoju suprotnost — uniUcnjc? Ideja koja jc otad prisutna u svakoj prilici kad se komemorira uspomena јш velikoy ucenjaka po-seb- no jc aktuclna ovc yodinc. U Oslu jc jedan uccnjak, vec jedan-pu- t nobelovac, primio tn nayradu druyi put, sada za mir. Tako sit njeyova istrazivanja u oblasti ke-mi- jc bila fundamentalnoy karak-ter- a i premda jc osobno bio poste-dje- n yorciuc da neko svojc otkricc vidi u "ncpozvanim rukama", a-mcr- icki uccnjak Linus Pauliny smatrao je ncophodnim da ulozi svoj auloritct ucenjaka i Xobelov-c- a i pokrene druyc da sc to nc desi s najsudbonosnijim od svih dosa-dahij- ih pronalazaka — nuklcar-no-m cneryijom. Za kemicara Pauliny najvrcd- - Authorized as ui ( sto p postxjinifo it sitimm-iio- m svijitu nip tuko tilnncko ot-kri- n , ma kako bdo znacajno, niyo revolueionarno saznanje o struktu-r- i i silama kojc djcluju u najsitni-ji- m cesticama malerije Hi zivih stanica. Smisao ovoga i ujedno najbitni-j-c preduvjet da sc to nastavi ucc njak vidi u tome sto jc svijet prvi put otkako postoji "usao u razdo-blj- e kojc karakterizira mir i ra-zum- ". Zasad jos "na silu" buduci da mu "zastrasujuca slika unistc-nj- a nc dopitsta da ucini i posljcd-nj- i poarcsni korak". AH, u kom- - binaciji straha i razuma, kaze Pau-liny, ovo posljcdnjc dobivat ce u buducnosti sve znacajniju itloyn. "Uvjeren sam da ce buduci hi-storic-ari ocijeniti Moskovski spo-razu- m kao najvazniju stvar o ko-j- oj sit sc ikad suylasile nacionalne vladc", rekao jc, "jer, to jc prvi it nizu sporazuma koji ce dovesti do novoy svijeta. . ." Optimizam, medjutim, nije Me dina karaktcristika koja je dosla do izrazaja it njcyovu yovoru. Pau-liny smatra da jc do Moskovskoy sporazuma doslo zapravo vrlo ka-sn- o i da ce covjecanstva platiti vi-so- ku cijenu za ono sto jc propus-ten- o i, zatim, da ce pozitivna ten-denci- ja u koju on vjcrujc prolaziti kroz razlicitc i vrlo opasne krizc. Vec sada sc 200.000 djece radja svakc yodinc s ozbiljnim fizickim i mcntalnim manama — kao pos-Ijcdi- ca radioaktivnih zracenja — a dva milijuna ljudi iz sadasnje ye-nerac- ijc trcba da racuna da ce im zivotni vijek biti 5 do 15 yodina kraci neyo sto bi moyli oockivati u normalnim prilikama. U pod naslovom "Amcriiko desno krilo" clji su autori Ralph Wcllsworth i Sara Harris. U knjizi su amcrifki njihove orga-nizaci- je metode Ovdje nckoliko izradaka iz broSurc. Posljednjlh Rodlna postalo Je tlpiCno za hlstorlfiare 1 novlnare da o "ameriCkoK desnom krllu" povore kao o po-litical neznatnoj grupl, kao o malobrojnoj grupl ekstreml-st- a koji nastupaju s apsurdnlm pretenzljama, kao o lzola-cionlstl- ma, reakclonarlma, lokalnim faSistlma, propagato-rim- a mrtnje 1 u najnovije vrijeme kao o Sizofreniclma. Njih obicno "raskrinkavaju" l zatim odmahuju rukom kao da su to agitatorl 1 demagozl Cija akclja vuCe korijene iz psiholoSkih ill socloloSkih neuravnote2enostl. Cesto se plSe da Je od vremena McCarthyJa utjecaj desnlh sveden na niitlcu. Medjutim, proudavanjt aktivnosti desnog krila 1 njihova pokazuje potpuno drugu sllku. Danas u Sjedinjenim Drtavama postoji oko hlljadu dobrovoljnlh organizacija koje se mogii narvatl desnlma 1 koje neprekidno objavljuju 1 Sire velike kollcine desne Sta-mp- e. Neke od tih organizacija imaju svega nekoliko dlano-v- a all ima 1 takvih kao sto Je na primjer "AmeriCka koali-clj- a patriotsklh drustava" koje 1 3 milijuna Clanova. I dok neke organlzaclje postoje kratko vrijeme, ima In i takvih koje aktivno vise od 20 godina, a umjesto or-ganizacija koje sllaze s arene neprekidno se Javljaju nove Jcoje energitno rade. Danas Je najboljl teren za kultlvira-jij- e desnlh raspolozenja amerlckl Jug. Ovdje desniCarl 1-- naju uvjete rada nego lJeviCari. Ove grupe Hnanciraju 1 lzdaju nepregledan broj novl-n- a, Casopisa 1 blltena, 1 to od onih umnozenih saplrogra-fo- m kao na primjer of Ours" (NaS glas) pa sve do lzvanredno opremljenih detvrtgodisnjaka kao Sto Je "Mo-dem Ages" (Moderna Isto tako postoji vellk broj lzvanredno uredjlvanih tjednika, polumjesecnlka 1 mjesecnika koje Je nemoguce sve nabrojitl. Mnoge organlzaclje kao Sto su "Savez ameridke zasta-ve- ", "Komitet borbe za prava SAD", "Naclonalna stranka preporoda", "Mi, narod", "Farmerska Uga slobode" ltd. re-dov- no objavljuju blltene 1 broSure o pojedlnim pitanjlma. U organ Izacl kao Sto su "Kderke ameriCke rcvolu-clje- ", "Slnovl ameriCke revoluclje", "Americka legija" 1 "Americko pravnlcko druStvo" postoje specljalne komlslje kao: komlsija za amerikanizam, komisija za nacionalnu obranu, komlsija za komunlstiCku taktiku — koje Cesto priredjuju predavanja 1 Stampaju lzvjeStaje o zblvanjima 1 Sire literaturu drugh desniCarsklh organiza-cija. Mnoge trgovacke 1 lndustrijske organlzaclje, kao Tr-gova- cka komora SAD, Naclonalnl savez Industrljalaca year. Tost Samo aimncka hidroyenska koja (ksplodirala kod Bikini bila razornoj snazi jaea od svih cksploziva upotrijeb-Ijeni- h u svijeta do polovice dvadc-scto- y vijeka, ukljucujuci i one u svjetska rata. Pauliny sc zalo-zi- o i za prakticnu medjunarodnu kontrolu sadasnjim zalihama nukharnoy oruzja — do kad bade moguc sporazum o nji-hov- u unistenju. te zalihc iona-k- o nc biti upotrcbljcnc. Poslije Marie Curie Sklodowskc jc 1003. dobila Nobclovu na-yradu za fiziku a 1911. za kemiju, Pauliny jc prvi komc se to visoko priznanjc dodjcljuje pitta. On je, medjutim, koji ya je dobio i kao uccnjak i kao borac za mir. Dok se jos 10,")8. smatrao "ncpovrc-divi- m pravom jakih" da yovore "jczikom mcyatona" i pravc kom-binaci- jc za koliko bi sati Hi minu-t- a protivnik moyao biti unisten, Pauliny je zakljucao svoj kemijski laboratorij i posao da skupi potpi-s- c 11.000 vodecih ucenjaka u svije-t-u protiv na rub н ponora. Ar-gumenti- ma ucenjaka i savjescu "yradjanina svijeta" on jc na taj dokumenat dobio jos tri milijardc ncvidljivih potpisa. njcyovi snvremenici" — rekao jc pivdsjednik norveskoy Nobclovoy komitcta urucujuci uce-nja- ku nayradu za mir — "tcsko mozemo saglcdati koliko nas je prof. Pauliny obavczao svojim hra-bri- m istupanjem it medjunarodnoj javnosti. . . jc na novi nacin formulirao eticku odyovornost na-uk- e za sudbinu covjecanstva — lia-nas i u buducnosti". V. KNIVALD Americka desnica New Yorku je objavljcna broSura (American Night Wing), novinarl prikazani "bijesni", i rada. prcnosimo te djelatnost broje rade mnogo bolje "Voice vremena). Jama polltlCkim ltd., aocsa№xsvsv3MsxwvKx2WC OEDSliTYO ПгВ2Ш!ШШ1ЖШШШ£1£ trcnutku Stampaju broSure u kojima brane desne polltidke poglede. I mnogi radio-komentato- ri objavljuju svoje preglede ("American Future", "Forum" ltd.) Pored toga, rasistiCku 1 desnicarsku literaturu Stampaju raznl "savjeti gradjana". Prema vjerodostojnlm podacima na Jugu postoji danas vlSe od 550 savjeta gradjana koji svl Sire desnicarsku literaturu 1 propaganda tl "konzervativni Amerlkancl", kako onl sami vole nazlvati, se kod protiv snazne centralne vlade, a u medjunarodnim odnosima protiv svakog oblika medjunarodnog kolektlvizma. Onl se bore protiv prlsustva UJedinjenlh naroda u SAD, Jer se kao rezultat toga na ameriCklm obalama naSlo mno-go "sumnjlvih stranaca koji svl Imaju diplomatskl imunl-tet- ". Opreznijl desniCarl predlaiu da se anullra zakon o su-djelova- nju SAD u Ujedlnjenim narodlma, ill da se Sovjet-s- kl Savez 1 druge socljalistlcke zemlje lsklJuCe iz te orga-nlzaclje, da se bojkotlra trgovina s Urn zemljama, da se preklnu diplomatskl odnosi s njlma 1 da se pomazu narodl koji iele dldi ustanak protiv komunlzma. DesnlCari vec prema tradlcljl stalno vjeruju u neku medjunarodnu komunistlcku zavjeru koju su organizlrall ljudi ill drzave zele uniStlti ameridku civillzaclju. Le-gen- de o svjetskoj vladi koja se naziva raznlm ime-nlm- a: "21dovska "Medjunarodnl bankaii", "Nevld-Ijlv- a vlada", "Bratstvo", "DruStvo slobodnih masona", "Sl-nago- ga satane" 1 najnovije "2ldovskl gestapo" stvaraju tlo za vjerovanje da postoji dobro organizlrana komunis-tick- a urota. Na primjer, desniCarske novine "Right" plSu: "Borba za desni pokret, za naclonalizam, indivldualizam 1 krScan-sk- u tradiclju, a Internaclonallzma, kolektlvizma — to Je stvamo borba za opstanak, borba do kraja. Neka des-niCarl shvate 1 objave cljelom svijetu da Je liberallzam iz-daj- a". Takvu tezu prlhvatlla Je uglavnom 1 kongresna koml-sija Je ispitlvala rad ameriCklh komunlsta, 1 svakako Hoover, koji llberale naziva glupanlma ill pseudo-liberalim- a, all izbjegava rijeC lzdajnicl. Na temelju takvih gledanja medju te ljude svrstanl su onl koji su na bilo koji naCin bill povezanl s Rooseveltovim "New Dealom" a nlsu se odrekll te polltlke. Njihova 20-godlS- nja lzdaja opl-slva- la se beskrajno mnogo puta, a posljednjl put Je o njoj (Nastavak na st. 8) Published every Friday, In Serbo-Croatia- n and Slovenian languages, by Jedinstvo Pub-lishing Company, 479 Queen Street West, Toronto 2B, Ontario, Canada; telephone EM 3-16- 42. Editor Stjepan Mioiic, Kuslness Manager Ivan Stimae. Subscription rates; $6.00 per USA and other countries $7.00. Second Class Mail, Office Dept, Ottawa, for payment of postage In cash. wr лшш bo-rn ba jr oto-k- a j( po dva nad Jer, smiju koja dva prvi iyre "Mi, jos On brojnu SAD Svi sebe bore kuce Sto tajnoj urota", protiv koja Edgar svi and Iz Ji£go$lavifj@ U K U A T K O O Industrijska proizvodnja za Jedanaest mjesecl ove go-di- ne Je, u poredjenju sa istlm periodom 1962. porasla za 15 posto. U Skoplju su predana na korlSdenje JoS dva prigradska stambena naselja — Djordje Petrov I 1 Djordje Petrov II. Ova dva naselja lmadu 760 stanova i moCl Ce da prime oko 3.500 stanovnlka. U Sofiju Je otputovala vladlna delegaclja na Celu sa drzavnlm sekretarom za sao-braC- aj Marinom CetinlCem. Kako plSe beogradska "Politlka", proSle godlne u Ju-gosla- vljl Je od raznlh bolesti uginulo vlSe od jedan mllijun svlnja. Broj svinja ove (1963.) godlne je za 100.000 manji ne-go proSle. Smanjenje Je izaz-va- o manji prinos kukuruza. Ove podatke "Polltlci" je dao Svetislav AndriC, predsjednlk Organlzaclonog odbora slpo- - zljuma prolzvodnje svlnja. U Hrvatskoj je ove godl ne preradjeno oko 76.000 va- - gona SeCerne repe 1 proizve-den- o 7.865 vagona SeCera. U Hrvatskoj postoje tri tvornlce SeCera — u Osijeku, Vranjl-no- m Brdu 1 Zupanjl. U Sovjetskl Savez Je ot-puto- vao prvi dio specijalizira-n- e Jedlnlce Sovjetske armlje koja je vlSe od Cetlri mjeseca provela na radu u Skoplju. U glavnom gradu Makedonije sovjetskl vojnlcl su bill anga-- zlranl na raSClSCavanju ruSe- - vlna poslije potresa 1 na dru-gl- m radovima. OvogodlSnji urod masll-n- a u Jadranskom podruCJu cijenl se na viSe od sedam ti-su- Ca vagona, od Cega Ce se do-b- ltl 1300 vagona masllnovog ulja. Ovakav urod ne pamti se ved viSe decenija. U istoCnom Berllnu pot-pls- an Je sporazum o suradnJI Saveza novinara Jugoslavije i Saveza novinara NJemaCke Demokratske Republike. Na podruCJu imotske op-Cl- ne (u Dalmacljl), u kojoj zlvi 50.000 stanovnlka, postoji samo Jedna Cltaonlca. U Kosovskoj Mltrovicl zavrSena Je lzgradnja tvornlce superfosfata, koja Ce godlSnJe prolzvodltl 250.000 tona urn-jetn- lh gnojiva, 18.000 tona sumporne kisellne 1 10.000 to-na oleuma. Ovo Je prvenac ke-- mijske industrije na Kosovu i Metohljl. Tvornica superfosfa-ta korlstlt Ce kao glavnu si-rov- lnu jalovlnu iz "Trepce". TEiSKA SAOBRACAJNA NES- - RECA NA 2ELJEZNICKOJ STANICI U CAKOVCU Cakovec, 18. decembra. — Jutros oko 8:30 na ulazu u zeljeznlCku stanicu Cakovec dogodlla se teSka saobraCajna nesreCa, u kojoj su dvije oso- - be poglnule a 40 ih Je ranje- - no, od kojih 11 teze. ШЈЕКА: REKOUDNI ГКОМЕТ GodlSnJl promet rijeCke lu-k- e lznosi blizu 6 milijuna to-na robe, Sto je rekord. lllllllllMllltlllllllllllllllllllllllMIIIIIIII (SITAJTE I SIRITE JEDINSTVO! MlUJMtDA I POL OLADXTIl! "U svijetu ima milijarda i pol gladnih" — refeno je u izvjcStaju generalnog sektetara FAO Sena. Najveci dlo log broja otpada na azijski jugoistok, gdje je gustola naseljc-nos- ti najreCa, a ekonomska razlJenost po glavi stanov-nitr- a rclativno nizj od Afrike. Ta finjenica konstatirana je ponouio I na konfercn-ci- ji Ekonomske komisije UN za Aziju i Dalcki istok, koja se upravo sada odriava u filipinskom glanom gradu Ma-ni- li. Opet kritika jugoslavenskih komunista zbog raskosnog zivota Agenclja Associated Press (prevodlmo s engleskog): Javlja iz Beograda da je "Ko- - 'Mora se ukazatl na tenden-munist- ", sluzbenl organ Sa- - ciju Izvjesnlh partijskih Cla-re- za Komunlsta Jugoslavije u.nova da se bogate, na njlho-svo- m najnovljem broju pono-'v- u trku za novcem. . . da bi vio kritlku komunlsta koji se'provodill lak i udoban zlvot, ne ponaSaju kao komunisti 1 — imajuCi u vidu naSe pri-ne- go trCe za raskoSnim zivo- - like — veoma raskoSan zlvot. torn 1 tako Stete zajednici, a samim komunlstima 1 soclja-lizm- u nanose sramotu. O ovom problemu govorlo je predsjednik Tito u Splitu a maju proSle godlne. Poslije njegova govora medju komu-nlstima Je bilo dosta krltlke I samokritlke, na njlhovlm sastancima 1 u Javnosti, pa Je stvoren dojam da Ce se sta-n- je pobolJSati. Zato Je sada-Sn- jl Clanak "Komunlsta", koji Je svakako napisan sa zna-nje- m 1 odobrenjem vrhovnog vodstva, lzazvao veliko lzne-nadjen- je. Evo Sto kaze "Komunlst" Njemacka je obavezna da onemoguci djelatnost ustaskih emigranata ALBERTA VAJSA TANJUGU Beograd. — Dr. Albert Vajs, Clan medjunarodnog suda koji Je sudlo naclstiCklm zloCincl-m- a u Nirenbergu, izjavio Je Tanjugu da "nema nikakvih ubjedljivih razloga" za odla-gan- je sudjenja protiv ustaSke terorlstlCke grupe koja Je u novembru 1962. napala Jugo-slavens- ko predstavnlStvo u Bad Godesbergu u Zap. NJe-maC- koj 1 torn prilikom ublla jugoslavenskog sluzbenika MomCila PopovlCa. Sudjenje Je trebalo poCetl 9. decembra a odgudjenu je do martu 19-6- 4. "Odlaganje se moze ocje-nl- tl kao manevar optuzenlh 1 krugova koji stoje iza njih, a Clnl se da se takvom manev-r- u isuviSe IzaSlo u susret", re-kao Je Dr. Vajs. OdgovarajuCl na pitanje o poveCanoJ aktivnosti ustaSklh emigranata u Zap. NJemaCkoj Dr. Vajs Je kazao: "Na tu prije sve-ga, treba gledatl u sklopu op-C- ih pokuSaJa ozivljavanja sta-rl- h 1 novih vidova nacizma I faSizma, koji naroCito uzima-J-u maha u SRN, a prema ko jima nadlezne vlastl pokazu-J- u nedozvoljenu trpeljlvost. Takva opCa atmosfera omo-guCu- Je 1 aktlvnost ustaSkih grupa. Mlslim da ni- - Je potrebno ovdje ulazltl u dugu 1 krvavu historlju usta- Sklh zloClna prlje faSistiCke okupaclje u naSoj zemljl, kao nl u niz izgreda, prestupa I zloClna ustaSkih ostataka u poslijeratnom perlodu, poCev od prljetnjl I napada protiv naSlh gradjana 1 funkclonera, pa sve do prlprema dlverzan-tskl- h akcija protiv naSe zem-lje. Sve je to naSoj I svjetskoj Javnosti prlliCno poznato. Ono Sto zelim da podvuCem Jeste moralna, polltlCka 1, prl je svega, pravna obaveza Sa- - vezne Republike NjemaCke da takve pojave na svojoj terito-ri- jl ne trpi, nego da lh ener-glC- no suzblja. nekoliko glavnih razlo-ga za to. ZvanlCnl predstavnl- - ci SR NJemaCke u mnogo ma-ho- va okarakterizlrali su faSi-za- m i naclzam kao zloClnaCkl, pa su poduzell lzvjesne za-konoda- vne i upravne mjere za njegovo suzbljanje, uklju- - Cujudl 1 kainjavanje nekih naclstlckth ratnlh zloCinaca. Ako su to uClnill u odnosu na nJemaCke naciste, naCelno ne bi mogll imati drukCijt stav nl prema faSistlma lz druglh zemalja, ako su im veC dall utoCiSte u NJemaCkoj. N1 po medjunarodno-prav- - nlm proplslma koji danas va "Nekl komunisti Cesto dola-z- e, formalno 1 legalno, do og-romn- og dohodka, koji se ne moze opravdatl njlhovlm ra-do- m. Onl grabe velikl novae, grade kuCe, prisvajaju neza-sluze- ne privilegije ltd. "Pojedlni komunisti daju 1 primaju mito u raznlm obll-clm- a. Onl bivaju korumplra-nl- ". U vljestl se kaze da odluka partijskog vodstva da o ovoj stvari ponovo Javno dlskusl-r- a pokazuje da Je problem oz-bilj- an 1 proSlren, premda se lz Clanka "Komunlsta" ne mo-ze zakljuciti koliko. S. R. INTEUVJU DK. aktlvnost, poveCanu Evo Cak vencijl o lzbjegllcama iz 1951. godine kojoj Je prlstuplla 1 SR NjemaCka, drzave ne smiju dozvolltl lzbjegllcama da zlo-upotr- ebe pravo azlla u svrhu teroristlCklh 1 poUtiCklh ak-tivnosti na Stetu suvereniteta i integrlteta druglh drzava. Uostalom, u torn smislu po-stoje I unutraSnjl zakonl SRN koji izritlto zabranjuju tak-vi-m licima da stvaraju udru-zen- ja sa takvlm 1 sllCnlm cl-ljevi- ma, prl Cemu nlje bitno da 11 se ona pojavljuju pod kamufllranlm imenlma 1 cl-ljevl- ma. Najzad, u odnosu na naSu zemlju, SR NjemaCka je u svojoj notl od 4. aprlla 1955. lzjavlla da na svojoj teritoriji neCe trpltl aktivnosti koje su uperene protiv Integrlteta Ju-goslave- nske drzave 1 da takve aktivnosti nlsu u skladu na sa Ustavom SRN. Uprkos ova-k- o JasnoJ pravnoj situacljl, vidlmo, nazalost, da se ovak-v- e 1 sllCne antljugoslavenskc terorlstlCke aktivnosti trpe i da se protiv njih ne poduzl-maj- u dovoljno eftkasne mjere, a u mnogim sluCaJevima Cak 1 nlkakve. Sve to ne moze biti u skladu nl sa korektnim 1 mlroljubi-vl- m odnosima koji treba da vlada Ju medju drtavama." Na tuzbu koju Je protiv njega 1 drtavnog sekretara za vanjske poslove KoCu Popovl- Ca pokrenuo zapadnonjemaekl advokat Schoettler (Setler), Dr. Vajs je rekao: "Na ove prljave ne bl vri-Jedl- lo obratltl naroCitu paz-nj- u ako se ima u vidu njiho-va krajnja drskost, monstruo-zno- st 1 nelstinltost, kao 1 Cl-njen- lca da lh Je pomenuti ad-vokat podnio u ime onih istlh ustaSkih krugova i na osnovu lzjava "svjedoka" lz njihovlh sopstvenlh redova, dakle onih koji vode antijugoslavensku hajku. Ove prijave i nlsu nlS-t- a drugo nego sastavnl dio kampanje za ozlvljavanje 1 re-hablllta- clju nacizma 1 faSiz-ma, koji koristl najgrublje fa-lslfikov- anje hlstorijsklh Cinje-nlc- a, kao i UCne uvrede i kle-vet- e, priplsujuCl drugima zlo-Cl- ne kakve je samo faSlzam vrSio. U torn svjetlu treba oc-jen- ltl sve one nelstine koje faSlstiCka propaganda veC go-dlna- ma Slrl protiv nlea zema-lja antifaSlstlCke koallcije. Sastavnl dio ove kampanje je i nastojanje da se diskre-ditu- ju sve mjere saveinlCklh zemalja koje su poduzete u cllju кагпЈатапја nacietlCkih ratnlh zloCinaca, podraiumje-- ze u pogledu izbjeglica, a po-vaJu- Cl i velikl proces u Nirn- - sebno po medjunarodnoj kon- - (Naatavak na st. 3) i ш |
|---|