000215

• Language: Ukrainian
• Published: 2010
• Subjects: Bor; Brat; Fid; Indian; Iskra; Kad’; Kon; Lazo; Lita; Malo; Pise; Poko; Popova; Puta; Raa; Rata; Raz; Reno; Verne; Vina; Antarktika; arktika; sami
• Online Access: https://arcabc.ca/islandora/object/au%3A280268; http://digicon.athabascau.ca/cdm/ref/collection/vilne/id/922

'i 31 Ш Jedlnstvo, 19. jula 1963. — STRANA 5 Dionisije 'pogazio zakletvu' i D v a zl a crkvenim 'odrekao poslusnost vlastima' Jos o polarizaciji medju reakcijom Isfrozna komisija Srpske pra-voslavne crkve objavila je sao-pcen- je u kome kaze da su nje-zin- a nostojanja da sasluia sus-pendkan- og vladiku Dionisija ostala bez uspjeha. Dionisije je, kaze se u saopcenju, "poclnio, pored ostalih, i crkvene krivice Iz clanova 10, 15 i 17 Pravila I postupaka za Crkvene sudove Srpske pravoslavne crkve, koje krivice povlace za sobom najvi-J- u crkvenu kaznu liienja episko-psko- g Vina i iskljucenja iz crk-vene zajednice". Saopcenje su potpisali 21a-no- vi istrazne komisije episkop branicevski Hrizostom i epis-kop banatski Visarion. Komisija je pozvala Dionisija na sastuianje u sjediitu Eparhi-j- e u Libertivilu, ali on je odbio da prirni komisiju u episkopskoj rezidendji i predlozio sastanak u oblizenjem restoranu zvanom "Indian Club". Dionisije je so "Glas kanadskih Srba" osudjuje "kralja" U "Glasu Kanadskih Srba", slgurno po prvi put od kad iz-laz- i, pojavila se kritika "kralja" Petra Karadjordjevicd, koji sada vrSIja po Sjedinjenim Drzavama 6a pomogne raskolniku Dionisi-- u u njegovom razbijac'kom ra-d- u. "Glas" pile da je "prosto neshvatljivo kako je nai Kralj mogoo da stavi svoj potpis na jedan sastav u kome se za arhi- - Porazi reakcionera za jedanaestu Javljaju nam iz Wellanda da su zavrieni izbori u odsjeku 617 u torn mjestu. Za delegata je fzabran Joe Cunjak, predsjednik odsjeka. Drugi kandidat je bio podpredsjednik J. Husnik. Cunjak ne pripada napred-nl- m snagama u HBZ, cak je potpisao zloglasnu krnjevicev-sk- u "рошки" kanadskom clan-stv- u HBZ, ali tvrdi "seljaci" ne-ma- ju u njega povjerenja, pa su kandidirali Husnika. lshod glasanja pokazuje da je stara macekovsko-krnjevicev-sk- a garda izgublla kontrolu o-dsje- ka. Iz Sjedlnjenih Driava javlja-ju da se medju poraienim pro-tivnW- ma sadainje uprave na-la- zi i John Badovinac, koga se smatralo jednim od najjafih Krnievicevci Noiili smo u "Hrvatskom Glasu" na ovo: "Politicke grupe kojima je snaga samo u broju osoba koje predstavljaju — ni-s- u vrijedne ni piiljiva boba". To danas dolazi od vodja e-d- ne politiZke grupe koja je tek nekih 20 godina nazad mogla s dosta podloge redi da ima potporu vecine hrvatskog naro-d- a u starom kraju, ali danas ne predstavlja nikoga nego malu grupicu diskreditiranih politico-r- a, koje nitko ne sluia, i koji su sami sebe izigrali. Periodidno se pozivaju na bradu Radide, no to ima isti smisoo kao kod onog lopova koji se prekriiio i rekao "Bole pomoii" svaki put kad je iiao na neku kradju. Bra da Radii"! su bili progresi-vc- i, kmjevidevci su danas reak-cionar- ci, brada Radidi su bili borci protiv kapitalizma, iako nisu imali jasni dojam ito ce historijski zamjenili kapitali-za- m, dok su krnjevidevci najpu-zavalk- iji sluinici kapitalizma, i to najreokcionarnijtg dijela istoga, bra da Radidi su idejno i politick! illi napred, krnjevi-dev- cl idu naiad, i hode da se povroti bai onaj sistem pljaJke i ugnjetavanja iije ukinude su brada Radii traiili. Drugim ri-jeii- ma, kmjevicevci hofe ba! ono — kapitalizam — protiv bom doveo 15 drugih lica. On je odbio da ga komisija sasluia sa izjavom da "ostaje pri svima svojim raspisima i izjavama koje je prije i posle prijema od-luk- a Svetog arhijerejskog sabo-r- a i Sinoda ucinio, i da sabors-k- e i sinodske odluke ne uvaza-va"- . Ovakvim postupkom, ka-ze se u saopcenju komisije, D-ionisije je "pogazio svoju arhije-rejsk- u zakletvu i odrekao pos-luino- st viiim crkvenim vlasti-ma". Episkopi Hrizostom i Visarion pozivaju "sve sveitenstvo, sve crkveno-ikolsk- e opitine i sve verne sinove i kceri pravoslav-ni- h eparhija" da se "ne povi-nuj- u nl u cemu episkopu Dioni-sij- u, koji je suspendovan ka-nonsk- im odlukama Svetog arhi-jerejskog sabora I Sinoda, vec da se u svemu povinuju trojici novih upravljaca — Ocokolji-cu- , Urickom i Lastavici. jereje Srpske pravoslavne crkve kaze da su 'komunistic'ki crkveni generali', a Srbi u emigraciji pozivaju se na raskol". "Glas" piie da su "kralja" na taj korak naveli "savetnici iz mraka". Drugim rijeJima, to Ito radi ne radi svijesno, nego pod uticajem Dionisija. Ovo miiljenje o "kralju" iz-rek- ao je Radoje Knezevid, koji je nekad bio kraljev savjetnik. u izborima delegate konvenciju HBZ ljudi reakcionarnog bloka. Ba-dovin- ca e porazila tajnica od-sjeka "Zumberak" u Clevelan-du- . Doznaje se da je na izbori-ma pao i blagajnik odbora "narodnih zajednicara" George Grzetich iz Chicago, koji je sa Petrakom, Butkovicem, Klobu-caro- m itd. predvodio reakcio-nam- e delegate na ranijim kon-vencijam- a. Dugogodiinji tajnik odbora "narodnih zajednicara" Milan Petrak ovog puta nije ni kandi-dira- o. On je navodno ljut na svog nasljednika Bozidara VuJ-kovic- d. Smatra se da Petrakovo raspolozenje prema Vud-kovic-u dijeli Badovinac. "Narodnl Gla-sni- k" piie da je "izbjeglic'ki fid-firic- ;" VuJkovic "svima doioo do grla". i radicevci {ega su se brae a Radii-- ! borili. Krnjeviievci bi danas rado jaJi-- li na prestilu brafe Radifa, kad svojeg prestiia nemaju, ali se ne usudjuju citirali progresivne ideje brale Radica, osobito one protiv reakcionarnog klera I protiv pokvarene slu!ni2ke go spode tudjim gospodarima. 0-n- o ito su bra fa Radial onako slikovito i efektivno prikazali kod pokvarene hrvatske gojpo- - de, ono do zadnjeg slova da-nas pristaje degeneriranim kr-njevicev-cima. Krnjevievci su sasma gcli, ne samo da su odbacili progre-sivne principe na kojima se je originalno izgradila Hrvatska SeljaJka Stranka, nego odbaci-vanje- m tih principa oni su pro-kock- ali potporu koju je HSS ne-kad imala, pa gledajte na {emu su ostali. "NAR. GLASNIK" 2IVI SPOMENIK U Ateni je nedavno otkriven spomenik biviem predsjedniku SAD Trumanu. Zamoljen da ko-ment- ira taj dogadjaj, zivi uzor spomenika rekao je: "Ako se podiiu spomenid ljudima koji joi live mole se deseti da ih se kafkad mora i ruiiti." "Kanadski Srbobran" (11 juli, 19C3.) opet se osvrce na pisanje "Jefinstva" i prenosi ceo prvi deo mog flanka "Raskolnik Dionisije". Uredniri ото lita istr&ali su se kad su objavili da ilanak o Dioni. siju prenoee u celosti, jer su do sad objavMi samo prvi deo, koji je sko-r- o samo uvod u drugi deo Slanka. Urednici ovog ultrareakcionarnog lieta iprenose moj flanak u celosti da bi ditaocima njihovog list a po-kaz- ali kako je "JeiTinstvo" na "istoj liniji" sa "Glasom kanadskih Srba". Ali ovoga puta na tu "istu linlju" oni stavljaju i druge reak. cionarne lietove, "Srbiju", "Sevto-slavlje- ", zboraiku "Iskru" i caso-pi- e "Slovenski Jug." Kasnije 6e verovatno ovoj lieti dodati joS neke reekcionarne listove. Moida £ika. бки "SloboduT" Dakle, pet геаЧ-cionarn- ih novina, samo zato Sto ne uzimaju raskolnika Dionisija u za-itit- u, po miiljenju urednika "Kan. Srbobrana", postale su komunisti-c- e. Urednici "Kan. Srbobrana" pod-me- du nam jo5 i zboraSe, jer njih "ni jednom jedinom гебји ne spo-minjem- o". Ali, kad ih oni vec" spo-minj- u, onda demo o Ljotidevcima reci nekoliko reci. Zboraii su nez. natna manjina medju reakcijom, a naro&to u Kanadi. Oni se nalaze u svim reakcionarnim organizacija-m- a kao pojedinci, a politiiki se joS drie izdavanjem lista "Iskra" u Nemackoj. Uredjuje ga, ako se ne varam, brat najgoreg kvislinga medju Srbima, Dimitrija Ljotida koga su, prema nekim podacima, u Sloveniji pred zavrsetak rata nje-go- va brada detnici otpremili ha onaj set, u "nebesku Srbiju". Valjda zato sto su se plaSili da 6e ih isuviJe kompromitovati pred "sflveznicima" Englezima, kojima su iftli u susret sa ostacima razbi- - jenih nacista i faSista. Cetnici se obicno raspravljaju o tome ko u svojim redovima ima vile zbora£a. Crnogorskom ifetniku Pavlu Djuri-Ш- и pomagali su Ljoticevci. Ostaci njegove bande nalaze se u svim "srpskim" narodnim odbranama. Za Djujica govore da je i sam zbo-ra- S. Ali Jevdjevidevi cetnici zabo-ravlja-ju da je I njihov "Jevdja" imao o prisne odnose sa zbora-Sima- . Uostalom, nije li glani sa. radnik "Kan. Srbobrana", njihov iueolog i najvedl hn-atofo- b u emi-graciji Lazo Kosti5 bio ministar u vladi koju su formirali nemacki okupatori uz ротоб Nedida i Ljo-tida- ? Cetnicke svadje o tome ko je bolji prijatelj iboraJe — nas ne interesuju. Mi znamo da u emigra-ciji deluju Cetnici, a oni samo u ime cetniitva brane ill napadaju Dionisija. Polarisacija medju reakcijom vril se po pitanju crkve. Jedni os-taj- u i dalje ae Srpskom pravoslav. nom crkvom, sa srpskim patrijar-ho- m Germanom, a drugi su se od. metnuli od crke i poSli na suspen-dovani- m vladikom Dionisijem. Vec smo rekli da sa Dionisijem u ot-padni-it- o iuu najzagrijeiniji i naj-tvrdogkv- niji Cetnici. Ali, i oni koji su protiv Dionisija i njegovih pos tupaka napadaju ga sa cetnicke tacke glediMa. U procesu ovog crk. venog raskolniJtva fetnici nastoje svim silama da se afirmiiu kod emigracije. Jedni traie podrlku kod Dionieijevih prist alica, dok drugi nastoje da nature eetniJtvo, malo ublaieno se liberalizmom i fak "socijalizmom" 2irka Topalo-vid- a, vernicima koji nisu hteli podi sa Dionisjem na otcepljenje od Srp. s!ce pra-oslavI-ne сгкл-е- . U toj bor. bi za "raju koja placa sve carslj dugove", detnici se utrkuju da po-ka- iu ko je veil i bolji antikomunU sta. I tu se oni caste raznim nazi-vim- a. "Glas" na primer, pile da je rladika Dionisije slao pozdravne telegrame Titu, a "Kan. Srbobran" tvrdi da su oni oko "Glasa" i dru-gih reakcionarnih listova postal! komunistWkl agentl. "Glas" je sa svojim demagojijom protiv ustaJa, ali ne protiv Hrvata (ne bar otvo-reno-), dok je "Kanadski Srbobran" protiv hrvatskog naroda u celosti, on je za potpuno istrebljenje hrvat-skog naroda. Dionisije je u svoj vreme branio Stepinca (ovo ipak treba znati) i njegovo sudjenje na-ziv- ao nepravdom. U listu "The Pitsburg Catholic" od 31. oktobra 194G. godine nalazi se Dionisijeva fotografija i izjava koja se zavr-Sar- a recenicom: "Da bi mu Bog pomogao da odrfi svoj duh na visl-- nl i da izdrii kako bi kroz njegovu hrabrost hriastvo moglo da po. bedi." Po Dionisijevom mWiljenju hrifdanstvo treba da se odrfava i da "pobedi" pomocu popova kao ito je Stepinac, odnosno preko nackti. ШН i faiisticluh zagoje-a?- a i nj'u korih slugu tipa Pavelidu, Ljotif, Jlihailovic, Jevdjeic i slicni. Nje-ga ni malo ne boli glava zbog fa. kata da je Stepinac odgovonan za nasilno pokrstavanje Srba, za raa. sovno ubijanje i spaljiTinje iivih po pravoslavnim crkvama, ali na patrijarha Germana л-a-lja drvlje i kamenje ito je dozvolio osnivanje Makedonske pravoslavne crkve. Dionisije se, znati, zaljubio u 2etni6ku kamu i u zverstra koja su лтвепа sa njom pa ne mrzi ni kr. va-- i noi Stepindevih ustasa. "Kanadski Srbobran" u osvrtu na moj clanak pokuiava da odbra. ni Djujica i piie da je Djujid pro-tiv Dionisija iz lene mrfnje "ito tide da gra kako Djujid svira." Zatim upuduje na filanak nekakvog Jovana P. Triiida, svakako Jetnika, jer pamti "detnidku slau" u proS-los- t! i "hrabrost" vojvode Djujida. Djujida. Pregledao sam taj clanak. On hvali Djujida kao detnidkog л-ojvo- -du, ali mu zamera Sto je ustao pro-tiv Dionisija i savjetuje pn-om- : "Nacionalnl Srbi ne iele da imaju ikakva dodira sa komunistima i sa njihovim vlastima u Jugoslaviji, bio posredno preko Patrijarha, ili neposredno. Mi hodemo da budemo slobodni, a i na?a Srpska pravo. slavna eparhija da ostane slobodna. Zato smo i cfoSli u ove slobodne zemlje, Ameriku I Kanadu. . ." Cetnici desto proturaju krilaticu kako su oni sami izabrali i svoje-voljn- o doili u "ove slobodne zem. lje". Ako bai vole ovde zacto oltre kame i neprestano traie gospoda-r- a koji de im dati priliku da njiho. ve kame ponovo isprobaju nad ns. vinim i nedulnim narodom u Jugo-slaviji? Medjutim, dinjenica ostaje da detnici sami nisu izabrali "ove slobodne zemlje". Oni su odstupili zajedno sa okupatorima, predali su se engleskoj ili ameridkoj vojsci, bili su strpani u zarobljenidke logo, re, kao i druge neprijatcljske vojne formacije, i njihova sudbina bila je neizvesna sve dok EnglezI 1 Amcrikanci nisu dobro zagazili u hladni rat. Tad su podeli dovoditl delnike i to kao jeftiniju ratnu sna-g-u a ne kao svoju bududu vojsku. Cetnici, ustaie i drugi okupatorski slugani, toliko su se kompromito-va- li da "saveznici" dak ni posle priznavanja i davanja oruzja Hit-lerov- im generalima u Nemadkoj, nemaju u njih poverenja. "Kanadski Srbobran" je list koji proipagira odricanje svojo najblii1! rodbir.e u Jugoslaviji 1 vrii pritU sak na ljude da tamo ne odlaze na posete, jer je to prema njihovim miiljenjima, "Surovanje sa komu. nistima". Oni napadaju i delegaci. je Srpske pravoslavne crkve da "sluie komunistidkom reiimu", jer od njega dobijaju legalne pasose. Na drugoj strani, njihove najizvl-kanij- e vodje dovode svoje familije sa "legalnim komunistidkim" paso. iima, a radi biznisa uvrstavaju oglase The Bank of Nova Scotia, koja posudjuje pare za odlazak na poeete u stari kraj i torn prilikom kao reklamni mamac upotrobljava-j- u Uku Vuka Stefanovida Karacl. lido. "Glas kanadskih Srba" tek u bro-j- u od 4. jula izveStava svoje di-ta-oce o posetl njihovog kralja i pise da o toj poseti oni saznavaju iz dikaske "Slobode". Izmedju osta-lo- g pored Peridine slike stoji: "Za laljenje je ito Kraljem peseta pa-d- a u jedno vreme kad medju Srbi ma SAD 1 Kanade joS traje uzne. mirenost u vezi s bogomrskim po-kuiaje- m episkopa Dionisija da raz-de- re iivo teJo mudenidke Srpske crkve i jedan deo svoje pastve po-ve- de putevima Djavoljim. . ." U istom broju "Glas" prenosi uvod. Others say: Out nik iz drugog dikaikog lista "Srbi. je" (organ Pokreta srpskih detnika. Ravne Gore) pod naslovom "Bezob. zirna igra s kraljevom bududnos-du- ". Na ovom mestu mi smo nedavno pisali da se detnici stide svoga kralja i da de se sada, kad je Perica stao na stranu Dionisija, postavi pitanje da se neki detnici odreknu i njega. Cetnidka "Srbija" potvr-dju- je ovu p.edpostavku. Ona pise da je kralj "jedna sigurna nacio. nalna snaga koja nas sve priyladi. Zato srpska emigracija nipoito ne-s- me Kralja da uvladi u svoje sebid. ne kombinacije i obradune, lidne grupne ili bilo kakve druge prirode. Ne sme da ga uzima za sudiju u ni-kakv-om emigrantskom sporu, da on, kralj, proglasuje jednu stranu krivom, a drugu praom. To nije kraljeraki posaol" Kralj dolazi u posete njegovim detnicima da prikupi ito viie dola. ra da bi mogao iiveti kraljevskim ii4tom. "Srbija" je ustala protiv Peridine posete u ovo vreme, "u ovu neprediidenu, uzburkanu i eks-ploziv-nu situaciju", jer se boji da kraljeva poseta nede donetl finan-sijs- ki uspeh. Oni koji kralja dovo. de bas sada, a ne kasnije, prema pisanju "Srbije" vrie "izdaju i pre-ma kralju i prema srpskom narodu i prema Srpskoj pravoslamoj crk-v- i. Oni su nacionalnl zlodinci". Radi boljeg informisanja, da bi se videlo kakav list "Kanadski Sr. Jevrejski list "The Jewish Canadian News" iz Toronto je opozvao svoje op-tuzb- e protiv Dr. Jozefa Kirshba-um- a kao nacistidkog kolabora-tor- a i suradnika Eichmanna u uniitavanju Jevreja u Slovackoj u vnjeme rata. Dr. Krishbaum — danas (lijevo) Istaknuti sovjetski polarnl is- - traziva?, geolog prof. Mihail Ravic utvrdio je da se duz £ita-v- e obale Antarktika, na prosto-r- u od oko 500 hiljada kvadra-tni- h kilometara, protezu planin-sk- i land. Njihovi vrhovi izbija-j- u iznad snjeznih povriina do vfsine od nekoliko stotina pa i hiljada metara. Najviie planine otkrivene su oko samog Juznog pola. Govoreci o oblasti Antarktika profesor Ravic je rekao da je za posljednjih iest godina detalj no ispitan pojas u duzini od o-k- o 8 hiljada kilometara i da se dosad spustilo na ledini pokri- - On May 30 last the Canadian Federation of Mayors and met in annual meeting. The attitude expressed there by the majority was identical with that of the old crop of politicians who ruled the roost 30 years ago. The new crop, like the old, turned their guns on the jobless, declaring once again that work for relief be demanded when work for wages is de-nied. The Federation of Mayors resolved to petition the provin-da- l and federal governments to permit the to require unemployed people to work for relief. The resolution was justified with the hypocritical suggestion that it was nece-ssary in order to save the jobless from "losing their self-respe- ct and human dignity." It was with just such hypocritical phrases that Bennett drove our youth in the thirties into the slave camps, and many bobran" stavlja na "istu liniju" sa "Jedinstvom, prcnoeimo ceo jedan paragraf iz uvodnidkog dlanka "Srbije". "Neupucervi de se zapitatl zaSto suspendovanih vladika g. Dionisije i dr. Seferovic, pretsednik SHO (u Americi), tvrdoglavno traie da nam bai o Vido-dan- u dodje Nj. V. Kralj u posetu, a ne dva meeeca kasnije? Za vecinu Srba odgovor je jasan! G. Dionosije mieli da de sada, u ovoj neprecisdenoj situaci-j- i, a pomocu utoriteta Nj. V. Kralja, uspeti da otrede vedi ko-m-ad od Svete Matere sr]ske za svoju novu, raskolindku, Dionisi. je'u, crkvu, nego kasnije, kad si-tuac- ija budo diiUju. Zato on 1 ne. de da preda duinost svome nasled-nik- u. On je u raskol duboko zaga. zio i nema mu povratka i, kako ni sve-stenst- vo ni narod nisu za njega, on se nada da de pomodu Kralja uspeti da dobije neto naroda i ne. ke sveitenike. G. Dionisije ne mis-- li o torn da bi Nj. V. Kralj, poma-du- di njega u raskoniitvu, zaratio sa Srpskom pravosla-no- m crkvom i srpskim narodom, ito nljedan srpski kralj u istoriji nije udinio. On g. Dionisije, ne misll na to, da bi takvim Kraljevim postupkom bila uniltena najjada nada srpskog naroda i najveda пала nacionalno. politidka vrodnost Njega, g. Dio. nisija, Srpska crkva de otstraniti i prokleti, a u crkvenoj istoriji on de ostati kao vladika-raskolni- k. pobjegao sa bojista "The Jewish Canadian News" e tu optuzbu objavio pro5le godine, ito je izazvalo opcu painju. O tome su pisali I drugi listovi. Kirshbaum im je zapnjetio da te ih tuiitl Gore spomenuti jevrejski list je pok- - i nekad u nacijtidkoj uniform! vac "iestog kontinenta" preko 1000 aviona i heHkoptera. Ob-la- st istocnog, Antarktika je — kako su pokazala ispitivonja — vrlo slicna po svom geoloikom sastavu Sibiru. Njezinu osnovu fine najstarije stijene na svijetu — koje potjecu joi iz arhajskog i doba. Dosad su struSnjaci u ovom dijelu svijeta otkfili mnoga na-lazii- ta mramora, kalcita, ogro-mn- e naslage granita i kristalnih stijena. Profesor RaviS zajedno s grupom saradnika soda ove nalaze is-pituj- e u Institutu za geologiju Arktika i Antarktika u Lenjingradu. Antarktik slican Sibiru dosadainjim 1st-razivanji- ma Munidpalities muntdpalities paleozojskog Ali nas nije bnga ita de istorija o njemu reci. Ali nas je briga ita de srpski narod i istorija redi o sada-inj-oj narodnoj uzdanici, Kralju Pe-tr-u Drugom? Nede li i njemu is-torija prikaditi neki naziv kojim se nede ponositi ni Njegovi potom. ci ni srpski narod? I to samo kri-vico- m g. Dionisdja i sih njegovih skutonoia, nedostojnih ili zavedc nih svetosavekih Srba? Smatramo svojom svetom dui. nodu da u ime Pokreta srpskih detnika Ravne Gore upozorimo srp. sku javnost 1 srpske organizacije na ietorijske posledice koje bi mog. le teiko da pogode srpski narod, Srpsku pra4slaTiu сгклш, Kralja i dinastiju Karadjordjevida, ako bi Nj. V. Kralj doSao u Ameriku u sadainjim prilikama, da Ga po srp. skim naseljima prati g. Dionisije, koji je ved sada liien vladidanske vlasti a uskoro de izgubitl i titulu i monaiki din i ime." Mnogima se cinl da srpske emi. grante biju dva zla: detnici uz Dio-nisija i detnici koji su protiv nje-ga. Ustvari, postoji samo jedno zlo: detnici bilo kojoj grupi ont pripadalu To zlo napada na crkvu i na poitene vernike sa raznih strana, te mnogi neupudeni beie po crkvama i crkvenokolskitn opiti. nama das na jednu, das na drugu stranu, u kandie das jednili, das drugih detnika 1 tako postaju irtve i plen istog zla, detnickih krvoloka. V. G. Peia sa Kirshbaumom lekao i sada kaze da Kirshbaum ne samo da nije bio hitlerovac i uniitavatelj Jevreja, nego da je bio "anti-nacista- ". Ipak po-navl- ja da je Kirshbaum jedno vrijeme bio generalni sekretar faiisticke Hlinkine Slovacke na rodne partije. Osvrcuii se na povtaSenje "The Canadian Jewish News'" sa bojista sa Kirshbaumom, na predni jevrejski list "Vochen blat" piie da bi se donekle moglo razumjeri povladenje op tuzbe da je Kirshbaum suradji vao sa Eichmannom u unlitava nju Jevreja, ali oprati ga od svake odgovornosti za antl-s- e mitizam i naazam je "neopra vdano i itetno". Vochenblat" takodjer kritl zira The Canadian Jewish News zbog zauzimanja sta noviita da fehoslovajkl mate niali o Kirshbaumovoj prollosti nisu pouzdani", poito je Ce hoslovacka "komunistiika zem lia'. Avangarda Avangarda je prerhodnica, predstraza, prednji redovi voj ske (u ratu), dio snaga koje na stupaju u prvim redovima i pri maju na sebe prvi sudor s pro-tivniko- m; 2. Avangarda u sim boliikom smislu ггкаб grupu ili pojedine osobe, koje su na 2e lu knjizevnog, umetniclkog, 1 politikog pokreta, koje doju in spiradju, predvode ostale, pre dnjaJe, elanom, i svojom mo ralnom snagom u borbl za pro gres, predstavljaju uzor poko-Ijenjim- a. Proile godine o Konodi je zabirjeleno 1.369 s-amoulbs-ta va. , Of The Past municipalities, to give the jobless "human dignity," forced re lief recipients to dig huge holes, and then fill them in again. If is also true, of couse, that many worthwhile and va luable national and munidpal projects were constructed by those on relief whose standard of living was no higher than the colonial slave. No words should be minced in opposing the workhouse mentality of the Mayors and their ilk who see no affront to self respect and human dignity in more thon half a million Cane dtanj being denied gainful employment, and being reduced to a state of grinding poverty. These champions of "humon dig nity" demand hard labour in return for a weekly welfare chit which is insufficient to provide even the minimums required to maintain health, let alone dignify. — George Harris, "UE News". I